Računarski sistemi
BOSNA I HERCEGOVINA
REPUBLIKA SRPSKA
VISOKA ŠKOLA ZA EKONOMIJU I INFORMATIKU
PRIJEDOR
SEMINARSKI RAD
R
AČUNARSKI
SOFTVER
Nastavni predmet
Informacione tehnologije/Osnove računarstva
U Prijedoru, decembar 2017.
Godine
Student:
Refik Karadzić
Indeks broj: 03/17-PI-III
Mentor:
mr Olivera Banjac
1
SADRŽAJ
Uvod……………………………………………………………………………………2
Istorijski razvoj operativnih sistema …………………………………………………..3
Veza sa hardverom …………………………………………………………………….4
Podijela softvera …………………………………………………………………....….5
Operativni sistem…………………………….…………………………………………6
Najpoznatiji operativni sistemi…………….……………………………………….….6
Osnovne funkcije OS……………………….……………………………………...…..7
Struktura OS……..………………………………………………………………..……7
Podizanje OS………………………………………………………...…………….…...8
Sistemski softver……………………………………………………………………….9
Izvršni ( aplikativni ) softver………………………………………………….………10
Pouzdanost i kvaliteta softvera……………………………………………….……….11
Verzije softvera………………………………………………………………....……..13
Softverska industrija…………………………………………………………………..13
Drajveri i drugi usluzni programi………………………………………………….….13
Literatura……………………………………………………………………………...14
Zaključak……………………………………………………………………………...15

3
Istorijski razvoj operativnih sistema
Operativni sistemi su se razvijali paralelno sa razvojem hardvera računara. Postoji
nekoliko faza:
1. računari bez OS,
2. monoprogramski OS,
3. multiprogramski OS sa dijeljenjem vremena.
Prvi elektronski računari nisu imali OS. Aplikacioni programi su se učitavali u memoriju
računara jedan po jedan. Po završetku rada jednog programa računar je morao da se resetuje
da bi se pokrenuo drugi program.
Monoprogramski OS omogućavali su da se u memoriji računara čuva i izvršava samo
jedan program. Po završetku rada tekućeg programa on se briše iz memorije, a učitava se
naredni program i startuje njegovo izvršavanje. Ovoj klasi pripadaju računari komandnog tipa.
Multiprogramski OS dozvoljavaju unošenje više programa u memoriju, a OS odlučuje
kada će se nekom programu dodeliti procesorsko vreme.Kod ovih OS svi pokrenuti programi
se istovremeno čuvaju u memoriji računara, a OS dodeljuje svakom programu određeni iznos
procesorskog vremena za njegov rad.
4
Veza sa hardverom
Softver ne može raditi bez hardvera, kao što hardver ne može raditi bez softvera. Na hardveru
(kao što je hard disk) se nalazi softver (kao što je operativni sistem), softver upravlja
hardverom. Obično, softver sa hard diska se učitava na RAM memoriju odakle se prosljeđuje
procesoru koji izvšrava naredbe koje sadrži neki program (softver). Najniži nivo softvera je
mašinski kod (binarni kod), najjednostavniji oblik programa koji je obično teško promjeniti.
Softver se zato češće piše u programskim jezicima višeg nivoa koje ljudi mnogo bolje
razumiju nego nule i jedinice. Za prevođenje programskih naredbi se koristi kompajler koji
ponovo prevodi taj kod u, najniži, mašinski kod koji računar razumije (nule i jedinice).
Slika br.1 Računarski hardaware
http://www.mitjatanjga.org/tutorijali/index.php/kategorije1/os/117-software
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti