Fakultet političkih znanosti Zagreb  

                   Poslijediplomski studij 

«Hrvatska i Europa» 

 

 

 
 

student: Emerik Pišl 

 

 

Rasizam i nacija 

 

                                               

 
 
 

Predmet: Europsko političko mišljenje 
Prof. dr. sc. Z. Kurelić 

 
 

 

 

 

 

 

 

 

 

Koncepcija  "rase"  u  znanstvenom  pogledu  smatra  se  zastarjelom.  Nasuprot  tome, 

rasizam  kao  socijalno-politička  praksa  nije  niti  jednog  trenutka  prestao  biti  aktualnim 

pitanjem.  Povijest  rasizma  u  Europi  nedjeljiva  je  od  nacističke  Njemačke  i  upravo  ću  na 

primjeru  rasne  politike  provođene  u  Trećem  Rajhu,  pokušati  pokazati  svu  stravičnost  rasne 

ideologije, koja je bila uobličena i zaogrnuta plaštem nacije i nacionalnog. No, prije nego što 

se  pobliže  osvrnem  na  rasizam  u  okviru  nacističke  Njemačke,  ukratko  ću  iznijeti  povijest 

rasnih  teorija.  Porijeklo  koje  je  obilježeno  "čistoćom  krvi"  učinilo  je  "rasu"  ključnim 

političkim  pojmom.  Oberhummer  izdvaja  prvu  vezu  rase  i  ljudskog  roda  u  jednom 

anonimnom  spisu  u  Francuskoj  1684  god.  Tek  u  19.  st.  pojam  "rase"  u  svom  biološkom 

značenju,  postaje  obavezan  u  antropološkim  istraživanjima.  Čak  i  Blumenbach  utemeljitelj 

usporedne anatomije, u svom djelu iz 1775. «O prirodnoj različitosti u ljudskom rodu», govori 

o "nacionalnim razlikama". Povezivanje pojma rase sa "narodom" ili "nacijom" je sistematski 

izložio tek Meiners (1785) u svojim «Skicama povijesti ljudskog roda». U idućem razdoblju 

pojam  «rasa»  postaje  sinonimom  sa  pojmom  "narod".  Upravo  je  tim  postignuto  proširenje 

pojma  rase  koje  ima  značajne  posljedice:  "Rasa  više  ne  znači  samo  anatomsko-biološku 

veličinu  ili  genetsku  veličinu.  Rasa  sad  postaje  "sociološka  rasa""  (Bernhard,  1986). 

Povezivanjem moralnih i duhovnih osobitosti s anatomskim obilježjima moguće je zasnovati 

"rasnu vrijednost" različitih grupa stanovništva. A ta spoznaja označava prelazak sa učenja o 

rasama ka rasizmu.  

Sada  bih  se  vratio  rasizmu  u  nacističkoj  Njemačkoj,  kao  klasičnom  primjeru  za 

konstataciju  da  je  «rasizam  uvijek  kolektivan».  Adolf  Hitler,  lider  nacističke  partije  bio  je 

opčinjen  iluzijom  o  osnivanju  Trećeg  Rajha  –  tisućgodišnjeg  svjetskog  carstva  u  kojem  će 

nadmoćno vladati “arijevska rasa”. Hitler je vjerovao da je arijevska rasa, koja čini primarni 

element  njemačkog  naroda,  superiornija  nad  svim  ostalim  rasama.  Osnovu  ovakvog 

Hitlerovog rasističkog pogleda na svijet činila je Darwinova teorija evolucije. U svojoj knjizi 

“Moja Borba” Hitler kao i Darwin na isti nivo s majmunima stavlja neevropske rase i kaže: 

"Nijemce  južne  Europe  izvadite  iz  historije  čovječanstva,  tada  u  njoj  neće  preostati  ništa 

drugo  do  plesa  majmuna."  Uz  to,  u  osnovi  nacističkog  shvaćanja  evolucije  je  bila  i  tzv. 

eugenetika,  prema  kojoj  se  mogu  izvršiti  određena  "poboljšanja"  kako  životinjskih  tako  i 

jedne ljudske rase putem odstranjivanja bolesnih i sakatih i razmnožavanjem zdravih jedinki. 

Prvi  koji  je  u  Njemačkoj  usvojio  i  širio  principe  eugenetike  je  bio  poznati  evolucionistički 

biolog  Ernst  Von  Haeckel

Haeckel  je  predlagao  da  se  bez  odlaganja  ubijaju  djeca  koja  se 

rode  sa  manom,  što  će  osigurati  bržu  evoluciju  društva.  Čak  je  zastupao  mišljenje  da  tajno 

treba  poubijati  osobe  s  nedostatkom,  oboljele  od  raka  i  mentalno  oboljele,  inače  će  postati 

background image

Želiš da pročitaš svih 5 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti