UNIVERZITET U TRAVNIKU

INŽINJERSKA INFORMATIKA

 

RAZVOJ I PRIMJENA MIKROPROCESORA

-

Završni rad

-

Mentor: doc.dr.Adis Rahmanović

                            Kandidat: 

Ejub Hećo

Travnik, Juli 2019

background image

2.6.10 Core2duo......................................................................................................28

2.6.11 i3, i5, i7.........................................................................................................29

2.7   Osnovna   struktura,   softverska   kompatibilnost   i   standardna 

arhitektura mikroprocesora..........................................................................................32

2.8 Ležišta procesora............................................................................................42

2.9 Hlađenje procesora........................................................................................45

2.10 Oracle server procesor................................................................................47

2.11 Intelov server procesor...............................................................................49

2.12 Razlika između server i desktop procesora..........................................50

2.13. IoT....................................................................................................................51

2.14. Stanje IT sektora u BiH...............................................................................55

3. METODOLOŠKI PRISTUP.........................................................................................56

3.1 Predmet i problem istraživanja..................................................................56

3.2 Cilj istraživanja................................................................................................56

3.3 Zadaci istraživanja.........................................................................................57

3.4 Metode istraživanja........................................................................................57

3.5 Tehnike istraživanja......................................................................................57

3.6 Instrumenti istraživanja...............................................................................57

3.7 Uzorak................................................................................................................57

3.8 Statistički podaci.............................................................................................57

3.9 Organizacija i tok istraživanja....................................................................58

4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I NJIHOVA INTERPRETACIJA.............................58

2

5. ZAKLJUČAK.................................................................................................................66

6. LITERATURA...............................................................................................................68

Sažetak

U   prvom   dijelu   biće   prikazane   i   opisane   osnovne   karakteristike 

mikroprocesora i njihove funkcije kao i tok razvoja i primjene. Nakon toga će biti 
objašnjen princip funkcionisanja, gdje će biti istražena arhitektura CISC i RISC. 
Potom će biti istražene jedinice kojima se mjeri brzina procesora i biće prikazana 
historijska   perspektiva,   kroz   pentijum,   pentijum   pro,   pentijum   II   celeron, 
pentijum III, itanium, pentijum 4, pentium prescott, dual core, core2duo, i3, i5, i7. 
Nakon toga će biti opisane specifikacije mikroprocesora dualcore. Biće prikazana 
i   osnovna   struktura,   softverska   kompatibilnost   i   standardna   arhitektura 
mikroprocesora (upravljačka jedinica, aritmetičko - logička jedinica i akumulator, 
registri opšte namjene, adresni registri). Na kraju će biti opisana ležišta procesora 
i   hlađenje.   Biće   navedena   razlika   serverskih   i   PC   procesora.   Biće   navedeni 
trendovi i stanje u Bosni i Hercegovini kao i dalji trendovi razvoja i primjene 
mikroprocesora u svijetu.

Ključne riječi: 

mikroprocesor,

 

arhitektura CISC i RISC, Bosna i Hercegovina

3

background image

1. UVOD

Dugo   su   računari   bili   u   upotrebi   samo   na   univerzitetima,   većim 

preduzećima i državnim ustanovama, prije svega jer su bili jako glomazni (bile su 
potrebne čitave prostorije i spratovi) i skupi. Ali otkrićem mikroprocesora od 
strane   kompanije   Intel   sve   se   to   promjenilo.   Japansko   preduzeće   Busicom   je 
naručilo   od   Intela   rješenje   za   jednostavniju   proizvodnju   stolnih   kalkulatora. 
Intelovi stručnjaci su zahtjev shvatili malo ozbiljnije i 1971. godine napravili prvi 
mikroprocesor,   4004.   Ovaj   primitivni,   četvorobitni   mikroprocesor   je   prvi   put 
primjenjen u stolnom kalkulatoru. Nakon toga je uslijedila eksplozija u razvoju, sa 
sve bržim 8, 16, 32, i 64 bitnim procesorima.

Mikroračunari (bazirani na mikroprocesorima) se prave i koriste ne samo 

kao radne stanice i serveri, već i u robotima, telekomunikacionim uređajima, 
satelitima,   automobilima,   instrumentima,   mobilnim   telefonima,   kamerama, 
kućnim   uređajima   kao   što   su   mašine   za   pranje   rublja,   mikrotalasne   rerne   i 
kućnim   pekarama   hljeba,   kao   mikrokontroleri.   Video-igre   su   praktično 
specijalizovani   računari.   Mikroprocesor   je   integrisano   kolo   velikog   stepena 
integracije   komponenata.   Funkcioniše   kao   centralna   procesorska   jedinica 
računara  na  jednom  integrisanom  kolu  ili  najviše  nekoliko  intergisanih  kola. 
Mikroprocesor   je   svestrano   upotrebljiv   programabilni   uređaj   koji   prihvata 
digitalne   podatke   kao   ulaz,   obrađuje   ih   prema   instrukcijama   smještenim   u 
memoriji   dajući   rezultat   na   izlazu.   Obrađuje   brojeve   i   simbole   predstavljene 
binarnim brojnim sistemom. 

Pojava jeftinih računara sa intergisanim kolima transformisala je moderno 

društvo. Mikroprocesori opšte namjene u personalnim računarima koriste se za 
izračunavanja, obradu teksta, prikaz multimedijalnih sadržaja i komunikaciju 
preko   interneta.   Mnogo   više   mikroprocesora   je   u   sastavu   ugrađenih   sistema 

5

Želiš da pročitaš svih 73 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti