Razvoj i primjena mikroprocesora
UNIVERZITET U TRAVNIKU
INŽINJERSKA INFORMATIKA
RAZVOJ I PRIMJENA MIKROPROCESORA
-
Završni rad
-
Mentor: doc.dr.Adis Rahmanović
Kandidat:
Ejub Hećo
Travnik, Juli 2019

2.7 Osnovna struktura, softverska kompatibilnost i standardna
2.12 Razlika između server i desktop procesora..........................................50
4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I NJIHOVA INTERPRETACIJA.............................58
2
Sažetak
U prvom dijelu biće prikazane i opisane osnovne karakteristike
mikroprocesora i njihove funkcije kao i tok razvoja i primjene. Nakon toga će biti
objašnjen princip funkcionisanja, gdje će biti istražena arhitektura CISC i RISC.
Potom će biti istražene jedinice kojima se mjeri brzina procesora i biće prikazana
historijska perspektiva, kroz pentijum, pentijum pro, pentijum II celeron,
pentijum III, itanium, pentijum 4, pentium prescott, dual core, core2duo, i3, i5, i7.
Nakon toga će biti opisane specifikacije mikroprocesora dualcore. Biće prikazana
i osnovna struktura, softverska kompatibilnost i standardna arhitektura
mikroprocesora (upravljačka jedinica, aritmetičko - logička jedinica i akumulator,
registri opšte namjene, adresni registri). Na kraju će biti opisana ležišta procesora
i hlađenje. Biće navedena razlika serverskih i PC procesora. Biće navedeni
trendovi i stanje u Bosni i Hercegovini kao i dalji trendovi razvoja i primjene
mikroprocesora u svijetu.
Ključne riječi:
mikroprocesor,
arhitektura CISC i RISC, Bosna i Hercegovina
3

1. UVOD
Dugo su računari bili u upotrebi samo na univerzitetima, većim
preduzećima i državnim ustanovama, prije svega jer su bili jako glomazni (bile su
potrebne čitave prostorije i spratovi) i skupi. Ali otkrićem mikroprocesora od
strane kompanije Intel sve se to promjenilo. Japansko preduzeće Busicom je
naručilo od Intela rješenje za jednostavniju proizvodnju stolnih kalkulatora.
Intelovi stručnjaci su zahtjev shvatili malo ozbiljnije i 1971. godine napravili prvi
mikroprocesor, 4004. Ovaj primitivni, četvorobitni mikroprocesor je prvi put
primjenjen u stolnom kalkulatoru. Nakon toga je uslijedila eksplozija u razvoju, sa
sve bržim 8, 16, 32, i 64 bitnim procesorima.
Mikroračunari (bazirani na mikroprocesorima) se prave i koriste ne samo
kao radne stanice i serveri, već i u robotima, telekomunikacionim uređajima,
satelitima, automobilima, instrumentima, mobilnim telefonima, kamerama,
kućnim uređajima kao što su mašine za pranje rublja, mikrotalasne rerne i
kućnim pekarama hljeba, kao mikrokontroleri. Video-igre su praktično
specijalizovani računari. Mikroprocesor je integrisano kolo velikog stepena
integracije komponenata. Funkcioniše kao centralna procesorska jedinica
računara na jednom integrisanom kolu ili najviše nekoliko intergisanih kola.
Mikroprocesor je svestrano upotrebljiv programabilni uređaj koji prihvata
digitalne podatke kao ulaz, obrađuje ih prema instrukcijama smještenim u
memoriji dajući rezultat na izlazu. Obrađuje brojeve i simbole predstavljene
binarnim brojnim sistemom.
Pojava jeftinih računara sa intergisanim kolima transformisala je moderno
društvo. Mikroprocesori opšte namjene u personalnim računarima koriste se za
izračunavanja, obradu teksta, prikaz multimedijalnih sadržaja i komunikaciju
preko interneta. Mnogo više mikroprocesora je u sastavu ugrađenih sistema
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti