Razvojni potencijal agro-industrijskog kompleksa Srbije
Seminarski rad
SEMINARSKI RAD
TEMA
Razvojni potencijal agroindustrijskog kompleksa Srbije
1
Seminarski rad
SADRŽAJ
UVOD..................................................................................................................................3
2. IZBOR OSNOVNOG METODOLOŠKOG PRISTUPA................................................4
3. SWOT ANALIZA MOGUĆNOSTI IZVOZA AGRO-INDUSTRIJSKOG
KOMPLEKSA VOJVODINE.............................................................................................8
4. DETERMINANTE STRATEGIJE REVITALIZACIJE I UNAPREĐENJA
KONKURENTNOSTI AGRO-INDUSTRIJSKOG KOMPLEKSA VOJVODINE.........11
5. STRATEGIJA UNAPREĐENJA KONKURENTNOSTI AGRO-INDUSTRIJSKOG
KOMPLEKSA VOJVODINE...........................................................................................13
ZAKLJUČCI......................................................................................................................16
LITERATURA..................................................................................................................18
2

Seminarski rad
su razne inicijative za obnavljanje proizvodnje u agro-industrijskom kompleksu
Vojvodine u funkciji dinamičnog rasta izvoza. No, ove inicijative se mogu više oceniti
kao refleksije na ono što je nekad bilo, nego na realne (makroekonomske) programe za
unapređenje konkurentnosti prema kriterijumima otvorene tržišne privrede
.
Treći je da je niska konkurentnost agro-industrijskog kompleksa Vojvodine, pre
svega, unutrašnji makroekonomski fenomen - koji je nastao kao posledica neusklađenosti
između dominacije interesa distributivno-orijentisanih koalicija
, sa jedne strane, i
raspoloživih prirodnih i ljudskih resursa, proizvodne osnove i načina njihove
organizacije, s druge strane, u okruženju koje obeležava maglovita, manipulativna i
prigušena tranzicija
, velike političke i socijalne turbulencije, institucionalni haos,
globalizacija i rigidna protekcionistička praksa razvijenih država.
U ovom kontekstu, analiza problema određivanja ciljeva i akcija strategije
završetka procesa tranzicije u agro-industrijskom kompleksu Vojvodine izvedena je na
osnovu sinteze istraživanja na sedam tema: (1) Bližeg određenja sadržaja osnovnog
metodološkog pristupa za određivanje opšteg društveno-ekonomskog okvira za
revitalizaciju i unapređenje konkurentnosti agro-industrijskog kompleksa Vojvodine, (2)
SWOT analize mogućnosti izvoza agro-industrijskog kompleksa Vojvodine, (3)
Određivanja determinanti strategije revitalizacije i razvoja agro-industrijskog kompleksa
Vojvodine, (4) Analize problema razvoja ekonomski održivih poljoprivrednih
gazdinstava (porodičnih farmi), (5) Pokušaja određivanja sadržaja ciljeva i akcija
Strategije unapređenja konkurentnosti agro-industrijskog kompleksa Vojvodine u
kontekstu izgradnje tzv.
piramide konkurentnosti
, (6) Analize problem institucionalne
(ne)uređenosti i njegovog uticaja na izradu i operacionalizaciju ciljeva i akcija Strategije
revitalizacije i unapređenja konkurentnosti agro-industrijskog kompleksa Vojvodine i (7)
Analize problema poboljšanja efikasnosti javne regulacije kao faktora revitalizacije i
unapređenja konkurentnosti agro-industrijskog kompleksa Vojvodine.
2. IZBOR OSNOVNOG METODOLOŠKOG PRISTUPA
Nesumnjivo je, da definisanje opšteg društveno-ekonomskog okvira za
koordinaciju individualnih i grupnih inicijativa i sredstava u funkciji revitalizacije i
Karakterističan primer su programi navedeni u Studiji razvoja Srbije do 2010 godine, koja je izrađena
2002. godine za potrebe Ministarstva za nauku, tehnologiju i razvoj (Studija (2002),
Izabrani razvojni
programi
, Knjiga I, Program 11 (Juneće meso), ss. 37-38, Program 12 (Šunka u konzervi), ss. 39-40,
Program 18 (Vino), ss. 51-58), Republika Srbija, Ministarstvo za nauku, tehnologiju i razvoj, Beograd)
Pojam označava grupe specijalnog interesa – koje udruživanjem obezbeđuju poboljšanje svoje pozicije u
raspodeli novostvorene vrednosti i dru[tvenog bogatstva bez adekvatnog ličnog doprinosa njihovom
održavanju i uvećavanju. Osnovna društveno-ekonomska obeležja distributivno-orijentisanih koalicija su:
(1) sklonost prema razvoju monopolskih političkih, socijalnih i ekonomskih struktura, (2) slabljenje
interesa za adaptaciju na socijalne, ekonomske i kulturne promene u okruženju, (3) sklonost prema
(zlo)upotrebi administrativno-hijerarhijskih umesto tržišnih mehanizama evaluacije i alokacije i (4)
sklonost prema podsticanju razvoja distributivno-orijentisanih koalicija na nižim nivoima društveno-
ekonomske organizacije, kako bi se na taj način prikrile prave namere aktera ključnih grupa specijalnog
interesa. Uzroke i posledice razvoja i delovanja distributivno-orijentisanih koalicija u Srbiji videti u: Adžić,
S. i Popović, D. (2005),
Fiskalni sistem i fiskalna politika – njihov doprinos unapređenju konkurentnosti
privrede: Slučaj Srbije
, “Ekonomija/Economics”, br 1, ss. 173 – 200.
Detaljnije videti u: Matejić, V. (2002),
Tranzicija i planiranje
, Zbornik radova “Makroekonomsko
planiranje i tranzicija”, Savezni sekretarijat za razvoj i nauku, Beograd, ss. 240-246.
4
Seminarski rad
unapređenja konkurentnosti agro-industrijskog kompleksa u Vojvodini prema
kriterijumima otvorene tržišne privrede i potrebama neutralisanja rigidnosti i distorzija
koje unose modeli agrarne politike razvijenih tržišnih privreda, posebno Evropske Unije -
predstavlja kompleksan i složeni problem.
Potpuno je izvesno, i bez detaljnije elaboracije, da se njegova revitalizacija i
unapređenje konkurentnosti procesa, proizvoda i (privrednih) subjekata u (regionalnom)
agro-industrijskom kompleksu u krajnjoj instanci svodi na proces globalne
komercijalizacije na osnovu dinamičnog stvaranja i razvoja: (1) ekonomski održivih
poljoprivrednih gazdinstava (porodičnih farmi), (2) odgovarajuće tržišne infrastrukture i
specijalizovanih krugova trgovačkog i finansijskog kapitala, (3) odgovarajuće
neproizvodne infrastrukture i (4) infrastrukture za javnu regulaciju poslovanja i razvoja –
koji će kroz javne i privatne obrazovne, razvojno-istraživačke, proizvodne, prometne i
finansijske aktivnosti obezbediti relativno stabilne i podsticajne uslove za nesmetano
odvijanje procesa njegove proširene reprodukcije.
U skladu sa ovom tezom, analiza odnosa između ekonomije i ostalih aktivnosti na
revitalizaciji i unapređenju konkurentnosti agro-industrijskog kompleksa u Vojvodini se
tretira kao kompleksni skup međuzavisnosti između ekonomskih, tehnoloških i
društvenih (pre svega, političkih, socijalnih i kulturnih) fenomena (Shema br. 1.). Sa
metodološkog aspekta, revitalizacija i unapređenje konkurentnosti (regionalnog) agro-
industrijskog kompleksa predstavlja društveno organizovani i institucionalno uređeni
proces kooperativne koordinacije odluka na makronivou, s jedne strane, i mezo i
mikronivou, sa druge strane, kako bi se kroz razvoj i implementaciju poslovnih i
tehnoloških inovacija i nove oblike društvene i ekonomske organizacije i podele rada
obezbedio međunarodno kompetentni nivo kvaliteta i cena finalnih proizvoda prerade i
prometa u agro-industrijskom kompleksu
Shema br. 1: Strategija revitalizacije i unapređenja konkurentnosti
agro-industrijskog kompleksa Vojvodine
Tehnološki aspekti
revitalizacije i
unapređenja
konkurentnosti
agro-industrijskog
kompleksa Vojvodine
Ekonomski aspekti
revitalizacije i
unapređenja
konkurentnosti
agro-industrijskog
kompleksa Vojvodine
Društveni
aspekti revitalizacije i
unapređenja
konkurentnosti
agro-industrijskog
kompleksa Vojvodine
Regionalna
Strategija
Tehnološkog
razvoja
Regionalna
Strategija
privrednog
razvoja
Regionalna
Strategija
razvoja
agro-industrijskog
kompleksa
Regionalna
Strategija ruralnog
razvoja
i
ruralna politika
Adžić, S. (2006),
Privredni sistem i ekonomska politika
, Ekonomski fakultet, Subotica, s. 553.
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti