UNIVERZITET CRNE GORE 

BIOTEHNIČKI FAKULTET PODGORICA

PRIMIJENJENE STUDIJE POLJOPRIVREDE BIJELO POLJE

SMJER : Kontinentalno voćarstvo

Seminarski rad :

Tema: 

Ribizla, ogrozd, borovnica

Mentor:                                                                   Studenti :

Prof. Prenkić Ranko                                                Šćekić Dejan

                                                                                       Filipović Žarko                

             

Ribizla je porijeklom iz sjeverne Evrope I sjeverne Azije u kojima se 
nalaze  u  prirodnim  populacijama  sa  većim  brojem  vrsta.  Po 
rasprostranjenosti  kao  i  po  tehnološkoj  i  yašttitnoj  vrijednosti 
najznačajnija jee crna ribizla. Gajenje ribizle je počelo tek u 11. vijeku 
u  Rusiji  i  Francuskoj,  a  u  Engleskoj  i  SAD-u  tek  krajem  18.  i 
početkom 19. vijeka. Na prostorima bivše SFRJ, pa i kod nas u Crnoj 
Gori  indukovana  je početkom 20. vijeka. Ribizla se isključivo uzgaja 
na  prostorima  Evrope  odnosno  preko  98%  proizvodnje  ribizle  je 
skoncentrisano na ovom području. Evropa na površini od oko 110.000 
ha,  ostvaruje  proiyvodnju  od  oko  650.000  ploda  ribizle.  Najveći 
proizvođači ribizle u svijetu su: Rusija, Poljska, Njemačka, Ukrajina, 
pomenute  zemlje  čine  gotovo  80%  u  ukupnoj  svjetskoj  proizvodnji 
voća. Najčešće se pominju četiri vrste ribizle i to: crna, crvena, bijela i 
zlatna  ribizla.  Najveći  značaj  za  voćarsku  proizvodnju  ima  crna 
ribizla, a zatim crvena, dok se bijela i zlatna više gaje kao dekorativne 
biljke. 

Ribizla

background image

Korijen 

–  sastoji  se  od  skeletnih  i  poluskeletnih  žila  koje  su  dobro 

obrasle  sa  obrastajućim  žilicama.  Prostire  se  do  60  cm  dubine,  a 
horizontalno u prečniku od 100-120 cm.

Žbun

 – crvena i bijela ribizla imaju srednje bujan žbun, visine između 

1,2-1,5 m. Žbun crne ribizle je visok od 100-20 cm.

Cvijet

 – kod crne ribizle su hermafroditni, crvenkasti unutra, a spolja 

zelenkasti i imaju oblik zvončića, nešto su krupniji od cvijeta crvene i 
bijele  ribizle.  Grupisani  su  u  grozdaste  cvasti  sa  8-16  cvjetova.  Kod 
crvene i bijele ribizle cvjetovi su grupisani u grozdaste cvasti, takođe 
su  hermafroditni,  sitni  zeleno  žućkasti  i  sastoje  se  od  5  čašičnih  i  5 
kruničnih listića, međusobno sraslih, od tučka i nekoliko prašnika.

Plod 

–  je  sinkarpna  bobica,  crne  boje,  okruglastog  oblika  i  različite 

krupnoće od 0,6-1,6 g.

List 

–  je  trodjelan  ili  petodjelan,  sličan  je  i  kod  crne,  crvene  i  bijele 

ribizle.

Morfološke i fiziološke osobine ribizle

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti