SADRŽAJ

Uvod.............................................................................................................................2
Društveno-ekonomska i politička stvarnost početka XIX veka...................................3
Liberalizam, nacionalizam i socijalizam posle 1848. godine.......................................5
Moderne političke teorije..............................................................................................7
Političke teorije na zapadu nakon revolucije 1848. godine..........................................9
Zaključak.....................................................................................................................11
Literatura.....................................................................................................................12

1

UVOD

U ovoj temi bazirao sam se na istoriju modernih političkih teorija koje su kulminirale 
nakon Francuske revolucije 1848 godine. Glavna tema mog rada su političke teorije koje 
su   stvorili   tadašnji   uslovi   života,   revolucije,   borbe   za   prava   i   ratovi   kao   i   osvrt   na 
situaciju koja je prethodila njima i razlozi njihovog nastanka. Čak i danas koriste teorije 
tadašnjih teoretičara i sociologa kao podlogu i podršku u svojim naučnim istraživanjima. 
Stepen   razvitka   političkih   nauka   najviše   je   kulminirao   u   devetnaestom   veku   kada   je 
politika kao nauka zvanično i nastla te sam se iz tih razloga odlučio da napisem ovaj rad.

2

background image

         Po Marksovom mišljenu buržoayija je prisilila proleterijat na Julski ustanak za koji 
on još uvek nije bio spreman ali konacna revolucija 1848 godine bila je okidač za sve 
demonstracije,   revolucije   i   klasne   borbe   širom   evrope   gde   je   rezultat   bila   promena 
globalne politicke scene u evropskim zemljama i razvitak naučne i političke misli kao i 
povećanje političke svesti kod stanovništva.
         . Revolucije su počele da sve više vrednuju ideju da je nacionalno jedinstvo važan 
deo političkog jedinstva, te da narodom ne mogu ispravno vladati oni koji među tim 
narodom nisu. Ovo shvatanje bilo je posebno važno u revolucijama kojima je okončana 
kontrola   Španije   nad   najvećim   delom   njenih   kolonija   na   američkom   kontinentu,   i   u 
ustvrđivanju nacionalizma u Evropi, koji je razdvojio zemlje od monarhija koje su njima 
tradicionalno   upravljale.   Kao   deo   revolucionarnog   programa,   važnost   obrazovanja, 
vrednosti više puta isticane sve od Erazma, sve više zauzima ulogu središnju u ideji 
slobode.

4

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti