VISOKA ŠKOLA RAČUNARSTVA I POSLOVNIH KOMUNIKACIJA

eMPIRICA U BRČKO DISTRIKTU BIH

SEMINARSKI RAD

I

Z

 

PREDMETA

 

„P

ROGRAMSKO

 

INŽENJERSTVO

S

ISTEM

 

RADA

 

BOLNICE

STUDENTI

A

MER

 M

UJČINOVIĆ

D

INO

 T

UNJIĆ

T

UZLA

JANUAR

 2016. 

GODINA

Uvod

Ideja   ovog   projekta   je   digitalizacija   svih   bolesničkih   kartona,   radi   lakšeg   manipulisanja 
podacima. Ovim sistemom svaki zaposlenik bolnice je u mogućnosti da pristupi čitavoj historiji 
bolesti pacijenta. Naravno svaki zaposlenik ima posebna prava autorizacije, odnosno ne može da 
vidi sve podatke (npr. ljekari imaju mogućnost pregleda dosta više informacija o pacijentu od 
samih   medicinskih   tehničara).   Sve   to   uveliko   olakšava   rad   ove   ustanove,   te   gubljenje 
dokumenata, nalaza i sl. postaje prošlost.

Dijagrami

Use_Case_Diagram

U ovom sistemu korisnici su podjeljeni u dvije grupe, koje čine pacijenti i zaposlenici bolnice. 
Pacijente možemo kategorisati u tri grupe: 

1. Pacijenti bez uspostavljene dijagnoze – ovi pacijenti predstavljaju grupu pacijenata koji 

osjećaju određene tegobe, čiji uzrok tek nizom pretraga treba utvrditi.

2. Pacijenti sa uspostavljenom dijagnozom – predstavljaju grupu pacijenata koji su završili 

pretrage, te dobili valjanu terapiju, ali liječenje se vrši kod kuće, uz povremene kontrole 
kod doktora.

3. Pacijenti zadržani na bolničkom liječenju – su pacijenti koji imaju uzrok tegoba koji nije 

riješiv kućnom njegom, te njihovo stanje zahtjeva povećan nadzor doktora.

Po ovom sistemu zaposlenici (korisnici ovog sistema) su podijeljeni u četiri kategorije: 

1. Ljekari opšte medicine – su ljekari koji prvi obavljaju pregled pacijenta, te ukoliko nisu u 

mogućnosti   da   dijagnosticiraju   problem,   pacijentu   prosljeđuju   uputnicu   za   posjetu 
određenom specijalisti, koji će daljnim pretragama dijagnosticirati uzrok tegoba.

2. Specijalisti – su ljekari koji su svoje znanje o medicini unapređivali i širili u jednom 

užem domenu, te iz te određene oblasti imaju mnogo veće znanje i iskustvo od ljekara 
opšte medicine.

3. Medicinski   tehničari   -   su   velika   skupina   zaposlenika   uključujući   i   njegovatelje, 

medicinare, radiološke tehničare, laborante i ostale koji obavljaju razne pretrage (npr. 
krvni nalazi, MR, CT i sl.), te na osnovu analize tih rezultata,  ljekari uspješno mogu da 
otkriju uzrok tegoba, te pacijentu pruže adekvatno liječenje. 

4. Farmaceuti – su tu da bi na osnovu recepata za lijekove koje su izdali ljekari, kontrolisali 

promet lijekovima koji se moraju uzeti pod kontrolom stručnjaka u tačno definisanim 
dozama.

Kada smo nabrojali sve grupe korisnika ovog sistema, pogledajmo Use Case Dijagram na slici 
1.0, da bi potpuno shvatili funkcionalnost istog.

background image

pretrage“).   Nakon   svega   toga   ljekar   izdaje   eRecept   (<<extend>>   use_case   „Izdavanje 
eRecepta“),   te   upućuje   pacijenta   na   dalje   liječenje   (<<extend>>   use_case   „Upute   za   dalje 
liječenje“). Te upute za dalje liječenje, ovisno o stanju pacijenta, mogu biti u vidu poštovanja 
terapije   i   kućne   njege   (<<include>>   use_case   „Kućna   njega“),   ili   je   uzrok   tegoba   mnogo 
ozbiljnije, te je za liječenje potreban boravak u bolnici, uz pojačan nadzor medicinskog osoblja 
(<<include>> use_case „Bolničko liječenje“). Ovdje dolazimo i do treće grupe pacijenata, a to su 
oni koji su zadržani na bolničko liječenje uz pojačan nadzor. Bolničko liječenje podrazumijeva 
konstantnu njegu, kontrolu i pomoć od strane medicinskih tehničara i ljekara (extend „Njega 
pacijenta“). Pored toga, vodi se kontrola gdje se pacijent mora strogo pridržavati zadane terapije 
(<<extend>> use_case “Davanje terapije“). Sve vrijeme koje pacijent provodi na bolničkom 
liječenju se prati i upisuje u eKarton, te se na osnovu rezultata i reakcije na terapiju (<<extend>> 
use_case „Kontrola napretka“), mogu desiti tri scenarija: 

1. Otpust sa bolničkog liječenja (<<include>> use_case „Otpust sa bolničkog liječenja“) - 

ukoliko se stanje pacijenta ustabilizovalo da može preći na kućnu njegu ili su tegobe 
potpuno prošle.

2. Nastavak   terapije   (<<include>>   use_case   „Nastavak   terapije“)   –   ukoliko   pacijent 

pozitivnu reaguje na zadatu terapiju, te mu se stanje postepeno popravlja, ali još nije 
spreman za otpust na kućnu njegu. 

3. Promjena terapije (<<include>> use_case „Promjena terapije“) – ukoliko je pacijent loše 

odreagovao na zadatu terapiju, te mu ista ne odgovara i pogoršava zdravstveno stanje.

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti