Skladište podataka ( engl.Data Warehouse) je skup podataka organizacije koji je kao koncept
nastao u kasnim 80-im prošlog vijeka od strane Paul Marfija i Beri Devlina i kao takav je počeo
da se koristi u tehnološkim marketima. Tvorcem skladišta podataka se smatra Viliam Inmon koji
je svojim priručnikom iz 1990 godine omogućio praktičniju upotrebu skladišta podataka. Ta
skladišta podataka su pretežno služila za nepromjenjivu analizu podataka kao što je npr. analiza
prodaje u određenom periodu, ali ne analiza na današnji dan već u zadnjih trideset dana po
danima ili periodima koji su bili od interesa. Npr. postoje podaci koji se nalaze u skladištima
baza koje se nazivaju RDBMS (to su jednodimenzionalne baze kao što je Oracle i SQl server) ili
bilo koje druge baze podataka koje mogudati tačno trenutno znanje. Podaci koji se nalaze se
prikupljaju i transformišu u skladišta koja predstavljaju neku vrstu obrađenih podataka koji su
prilagođeni izvršenju većeg broja različitih izvještaja. Skladišta podataka se ne koristi za onlajn
transakcije u smislu izmjena slogova (unosa novih ili brisanja postojećih), tj. ne služe za
evidentiranje promjena na kasama marketa, knjigovodstvenim sistemima ili bilo gdje drugo gdje
se vrši unos ili izmjena novih podataka. Ta skladišta podataka se koriste podacima iz OLTP
sistema ili podacima iz drugih skladišta koja obezbjeđuju prikupljanje podataka, njihovu obradu i
analizu koji se često organizuje u potpuno drugom hijerarhijskom modelu u odnosu na originalan
izvor podataka. Sistemi koji obezbjeđuju te izvještaje i koji su obično podrška strteškom sistemu,
nazivaju se OLAP sistemi i njima je izvor podataka upravo skladište podataka. Dakle
jednodimenzione baze koje smo gore naveli omogućavaju OLTP sistemi a OLAP sistemi su
zaduženi za skladište podataka.

Potrebno je naglasiti da je skladište podataka namijenjeno menadzerima a i svima onima koji
obavljaju različite analitičke zadatke kao što su izvještavanje i praćenje koji se temelje na
različitim poslovnim pravilima a svoje izvšenje obavljaju postavljanjem određenih upita i
analizom dobijenih informacija, kao i poslovi simulacije i planiranja temeljenih na znanju a
obavljaju se izvršenjem i modeliranjem izrađenog modela.

Treba napomenuti da je skladištenje podataka proces koji se ne završava samo inicijalnim
učitavanjem podataka, već se vrši „osvježavanje“ skadišta podataka novim podacima koji se
nalaze u pojedinim više ili manje pravilnim vremenskim intervalima (svaki dan, nedeljno ili
mjesečno). Iz ovoga možemo zaključiti da je skladište podataka jedan kontinuiran i drugotrajan
proces.