INTERNACIONALNI UNIVERZITET 'TRAVNIK' TRAVNIK

SAOBRAĆAJNI FAKULTET

  Seminarski rad:

Slučajne promjenjive

Mentor: Prof. dr. sc. Sead Rešić              

            Student:Ahmetović Amina 

Viši asistent:

 

Anela Hrnjićić

                             

                                   Broj indexa:S-22/16 

Travnik, April,2017 godine.

3

1.

UVOD................................................................................................................................................3

SLUČAJNE PROMJENLJIVE-FUNKCIJA RASPODJELE..................................................................................3

2.

SAŽETAK  RADA.................................................................................................................................3

2.1.

PRIMJER....................................................................................................................................3

2.2.

PRIMJER....................................................................................................................................4

2.3.

DISKRETNA SLUČAJNA PROMJENLJIVA.....................................................................................4

2.4.

Zakon raspodjela.......................................................................................................................5

2.5.

Puasonova  raspodjela..............................................................................................................6

2.6.

FUNKCIJA RASPODJELE.............................................................................................................6

2.7.

PRIMJER....................................................................................................................................7

2.8.

OSOBINE FUNKCIJE RASPODJELE..............................................................................................8

2.9.

NEPREKIDNA SLUČAJNA PROMJENLJIVA..................................................................................8

2.10.

FUNKCIJA GUSTINE...............................................................................................................8

2.11.

OSOBINE FUNKCIJE GUSTINE................................................................................................8

2.12.

PRIMJER....................................................................................................................................9

ZADACI......................................................................................................................................................9

ZADACI ZA VJEŽBU..................................................................................................................................10

3.

ZAKLJUČAK......................................................................................................................................11

4.

LITERATURA....................................................................................................................................11

background image

5

2.2.

PRIMJER

Ako posmatramo broj računara po domaćinstvu u Bosni i Hercegovini, tada je "broj računara 

po domaćinstvu" numeričko obilježje. Ako bismo uzeli uzorak od 100 domaćinstava, mogli 

bismo formirati raspored frekvencija ovog obilježja u konkretnom uzorku. Neka smo kao 

rezultat tog eksperimenta dobili slijedeći raspored frekvencija.

Broj računara

0

1

2

3

Broj domaćinstava

70

25

4

1

U statistici nas prevashodno interesuje kako se posmatrana pojava ponaša u skupu, a 

ne u uzorku. Da li, recimo, neko domaćinstvo u Bosni i Hercegovini  ima 4 ili možda više 

računara?   Ako   u     našem     uzorku     25%   domaćinstava   ima   po   jedan   računar,   da   li   ista 

proporcija važi i u skupu svih domaćinstva u Europi? Očigledno je da na osnovu uzorka ne 

možemo doći do tačnih odgovora na postavljena pitanja, već moramo ispitati sva domaćinstva 

i na osnovu tako dobijenog rasporeda frekvencija donijeti ispravne zaključke. Odmah se, 

naravno,  postavlja  pitanje kako  bismo  formirali raspored  frekvencija  za  broj  računara  po 

domaćinstvu u Evropi ili u svijetu? Nameće se zaključak da je u nekim slučajevima popis 

skupa moguć, dok je u velikom broju slučajeva  praktično  nemoguće obuhvatiti  sve elemente 

skupa.

Razlikujemo   dva   osnovna   tipa   slučajnih   promenljivih,  

diskretne

  i    

neprekidne 

slučajne promenljive. Podjela se vrši u zavisnosti da li slučajna promjenljiva uzima vrijednosti 

u konačnom, odnosno prebrojivom ili neprebrojivom skupu vrijednosti.

2.3.

DISKRETNA SLUČAJNA PROMJENLJIVA

Definicija: 

Neka slučajna promenljiva X može da uzme vrijednosti  X

, X

2, .... 

n

2

, sa vjerovatnoćama  p

, p

2, .... 

n

2

pri čemu je p

, p

2, .... 

n

= 1. 

Skup parova ( X

i, 

p

i = P 

{

X

=

x

i

}

)

,

i = 1,2, ... ,n ili napisano 

(

x

1

x

2

p

(

x

1

)

p

(

x

2

)

)

čine zakon raspodjele vjerovatnoća slučajne promjenljive X.

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti