Standard za autentifikaciju i digitalni identitet korisnika na internetu
FAKULTET ZA PRIMENJENI MENADŽMENT,
EKONOMIJU I FINANSIJE, (MEF), BEOGRAD
Predmet: Bezbednost i zaštita IS
SEMINARSKI RAD
TEMA: STANDARD ZA AUTENTIFIKACIJU I DIGITALNI
IDENTITET KORISNIKA NA INTERNETU
Mentor:
Student:
Prof. dr Miodrag Brzaković
Muhović Asmir, I004 - 17
Beograd 2017.
Standard za autentifikaciju i digitalni identitet korisnika na Internetu MEF
2
Muhović Asmir
SADRŽAJ
BEZBEDNOST PRILIKOM UPOTREBE RAČUNARA I INTERNETA.............................4

Standard za autentifikaciju i digitalni identitet korisnika na Internetu MEF
4
Muhović Asmir
Počeci interneta se vežu za stvaranje ARPANET-a, 1969. godine, mreže računara pod
kontrolom Ministarstva odbrane SAD.
Onog momenta kada je internet postao široko dostupan svi smo dobili beskonačne
mogućnosti za komunikaciju, informisanje, učenje, zabavu... U poslednje vreme za sve više
stvari se oslanjamo na internet. Jako je važno da naučimo o osnovama rada na internetu, da
saznamo koje su to akcije koje mogu da nas dovedu u neželjenu situaciju. Moramo znati koje su
potencijalne posledice naših aktivnosti na internetu. Neke naše ili aktivnosti drugih na interetu
mogu da ugroze našu bezbednost.
Računar koji koristimo za surfovanje i slične aktivnosti mora da ima program za
prepoznavanje i uništavanje virusa koji bi mogli da nanesu štetu našem računaru i podacima na
njemu.
Na internetu postoje sajtovi i sadržaji na kojima možemo lako da zarazimo naš računar, ali i
da doživimo neku neprijatnost ili da budemo prevareni.
Bez obzira na sve vrste tehničke zaštite nikad nećemo biti potpuno zaštićeni i mnogo toga
zavisi od našeg klika. Ono što svi mi moramo da znamo i prihvatimo je da se većina zloupotreba
dešava upravo našom nepažljom izazvanom znatiželjom i neznanjem.
Na internetu mogu da budu ugroženi naša privatnost i reputacija, opljačkan naš novac na
bankarskim računima, onesposobljen naš računar...
Čak i lična i porodična bezbednost mogu da budu ugrožena ako se neoprezno ponašamo na
internetu.
2 BEZBEDNOST PRILIKOM UPOTREBE RAČUNARA I INTERNETA
Onog momenta kada je internet postao široko dostupan svi smo dobili beskonačne
mogućnosti za komunikaciju, informisanje, učenje, zabavu... U poslednje vreme za sve više
stvari se oslanjamo na internet. Plaćamo račune, kupujemo, planiramo, ostvarujemo poslovne i
privatne kontakte sa ljudima na drugom kraju sveta. Imati pristup internetu znači imati pristup
svetu. Sedeći za svojim stolom možete posmatrati egzotične lepote skoro svih krajeva sveta,
možete obići piramide, Ajfelov toranj i to sve za nekoliko minuta. Iako je to teško zamisliti dok
sedimo za radnim stolom, „lutanje" internetom je poput lutanja ulicama nepoznatog mesta, gde
se nikada ne zna šta vam se sve može dogoditi, podjednako i dobro, ali i loše. U tom smislu, biti
odgovoran korisnik Interneta znači sprečiti niz negativnih situacija u kojima se možemo naći.
2.1
Kako se zastititi?
Jako je važno da naučite po nešto o osnovama rada na internetu, saznajte koje su to akcije
koje mogu da vas dovedu u neželjenu situaciju, a koje su bezbedne. Jednostavno morate znati
koje su potencijalne posledice vaših akcija.
Zaštitite se.
Svaki računar koji koristite za surfovanje i slične aktivnosti mora da poseduje
program za prepoznavanje i uništavanje virusa koji bi mogli biti destruktivni za vaš računar i
Standard za autentifikaciju i digitalni identitet korisnika na Internetu MEF
5
Muhović Asmir
podatke koje na njemu čuvate. Sada postoje razni programi koji vam to omogućavaju i koji su
veoma pristupačni (veliki broj je i besplatan).
Tipovi programa koji mogu da zaštite vaš kompjuter od „upada" drugih računara
su
„firewall-ovi"
i oni će sprečiti da neko drugi (sa svog računara) pristupi vašem računaru i
potencijalno napravi neku štetu.
Antivirus programi
će zaštititi vaš računar od opasnih (zaraženih virusom) programa koji
mogu da budu na vašem računaru. Pri izboru antivirus programa, treba biti pažljiv. Postoje
paketi antivirus programa koji se mogu kupiti (Nod32, Kaspersky) i onih koje možete
besplatno da skinete sa interneta (AVG, avast), pri čemu treba biti pažljiv jer nije sve
antivirus pa čak iako se tako zove. Trebalo bi prvo da istražite kredibilitet tog programa, da
vidite koliko je pouzdan i bezbedan i tek tada da ga skinete.
Strategija istraživanja potreba korisnika interneta se u nekim slučajevima radi
preko
„Spyware-a"
, programa za praćenje načina na koji koristite vaš kompjuter kako bi ti
podaci mogli biti iskorišteni u komercijalne svrhe. Ovi programi ne usporavaju rad na
računaru, ne brišu ili menjaju podatke koje posedujete ali vas špijuniraju, što u svakom
slučaju nije poželjno. Antivirus obično ne može da posluži za eliminisanje „spyware-a" (već
virusa), za tu svrhu se koriste antispyware programi kao što su adaware, Spybot Search &
Destroy.
Birajte mesta na Internetu na koje ćete odlaziti.
Postoje sadržaji i sajtovi koji su u startu
opasniji i gde možete lakše da zarazite kompjuter nekim virusom ali i vi da naletite na neke
neprijatne situacije. To su uglavnom porno sajtovi i sajtovi koji su koncipirani oko ilegalnih
tema, kao što su hakerski sajtovi, piraterija i slično.
Kontrolišite elektronsku poštu.
Putem mejla mogu da vam stignu razni virusi i sadržaji koji
mogu da naštete vašem kompjuteru. Ukoliko ne znate od koga je mejl ili nije jasno naglašeno
koja je tema ili vam deluje kao spam (neželjena reklama), nemojte ga otvarati jer možda sadrži u
sebi virus koji bi mogao da zarazi vaš računar. Isto važi i za mejlove koji sadrže neki dodatak
(attachment), ukoliko ne znate šta je u njemu i/ili ne znate od koga je, najbolje bi bilo da taj mail
obrišete. Jedina akcija koja može da spreči neželjene posledice je momentalno brisanje takvih
mejlova. Bilo koji način odgovaranja na takav mejl će samo pogoršati situaciju.
2.2
Pažljivo postavljanje ličnih podataka na Internet
Internet ne zaboravlja.
Podaci koji se jednom nađu na internetu će tamo verovatno i
ostati jer ćete se pošteno namučiti da ih uklonite. Informacije koje ste postavili nekada davno su
verovatno još uvek tu negde i ovo treba da imate u vidu jer ne razmišljamo isto sa 12, 22 i 32
godine. Ono što vam je nekada bilo super zanimljivo sada ćete možda hteti da sakrijete. Savet je
da pažljivo birate šta ćete postavljeti na internet, bez obzira jesu li to lični podaci ili vaše slike.
Zaštitite podatke o sebi.
Funkcija interneta je da nam olakša život u koliko god aspekata
je moguće. Sve više poslova možemo da završimo preko interneta (plaćanje računa preko
interneta, slanje izveštaja, konkurisanje na neko radno mesto, kontaktiranje klijenata i prijatelja),
on nam štedi vreme i resurse, što nije zanemarljivo. Ali isto kao što prilikom podizanja novca na
bankomatu nećete dozvoliti da svako vidi vašu šifru, tako ne bi trebalo da objavljujete svoje
lične podatke (broj lične karte, računa u banci ili slično) svugde već samo na sajtovima za koje
znate da su pouzdani.
Ukoliko privatne podatke koristite na računaru koji nije vaš, nemojte koristiti opciju
"zapamti". Pokušajte da lozinke za pristup nikome ne govorite i prilikom odlaska sa nekog sajta
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti