ALFA BK UNIVERZITET 

Fakultet za matematiku i računarske nauke 

 

 
 

SEMINARSKI RAD 

 

Predmet: BAZE PODATAKA 1 

 

STANDARDNI UPITNI JEZIK – SQL 

(Structured Query Language)

 

 

 

 
MENTOR:   

 

 

 

 

 

 

Student: 

 
 

 
 

 
 
 

Beograd, 2019. godine 

 
 

 

SADRŽAJ

 

 

UVOD   

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3. 

1. STANDARDNI UPTNI JEZIK – SQL 

 

 

 

 

 

 

4. 

 

1.1. SQL NAREDBE 

 

 

 

 

 

 

 

 

4. 

1.1.1. Kategorije SQL naredbi 

 

 

 

 

 

 

5. 

1.2. KREIRANJE TABELE – OSNOVNA SINTAKSA  

 

 

 

 

6. 

1.3. SQL OPERACIJE – UPITI 

 

 

 

 

 

 

 

8. 

1.4. UPIT TIPA SELEKCIJE 

 

 

 

 

 

 

 

8. 

1.5. NULA VREDNOST 

 

 

 

 

 

 

 

 

9. 

1.6. ORDER BY KLAUZULA  

 

 

 

 

 

 

 

10. 

1.7. GROUP BY I HAVING KLAUZULA   

 

 

 

 

 

10.

 

1.8. NUMERIČKE FUNKCIJE 

 

 

 

 

 

 

 

11. 

1.9. TEKSTUALNE FUNKCIJE – SQL 

 

 

 

 

 

 

11. 

2. PRIMER IZRADE BAZE PODATAKA ‘RADNICI’ U SQL-u  

 

 

 

12. 

ZAKLJUČAK   

 

 

 

 

 

 

 

 

 

19. 

LITERATURA  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

20.

 

 

background image

 
 

 

1.

 

STANDARDNI UPITNI JEZIK - SQL 

 

SQL je u stalnom razvoju. Na početku je bio prilično jednostavan, blizak korisniku i u 

velikoj meri deklarativan (neproceduralan). Danas se za SQL može reći da je kompleksan, 
proceduralno/deklarativan jezik. SQL radi sa tabelama. Tabela se kreira jednom izvršnom 

naredbom. Odmah po kreiranju tabela je raspoloživa za korišćenje. Svi podaci memorisani 
su u tabelama i rezultat bilo koje operacije se Iogički prikazuje u obliku tabele [1]. 

Neproceduralnost SQL-a se ogledala u činjenici da se njime definisalo ŠTA se želi, a 

ne KAKO se dobija: koji podaci se žele, koje tabele se referenciraju i koji uslovi treba da budu 
ispunjeni,  bez  specifikacije  procedure  za  dobijanje  željenih  podataka.  Da  bi  se  povećala 

funkcionalnost jezika, u SQL: 1999 standardu, uvedena je proceduralna nadgradnja SQL-a, 
koju  uglavnom  čine  upravljačke  strukture  slične  upavljačkim  strukturama  klasičnih 

programskih jezika [1,2]. 
 

1.1.

 

SQL NAREDBE 

 

Zaključno sa SQL-92 standardom SQL naredbe svrstavane su u tri kategorije [2]: 

 

§

 

naredbe za definisanje podataka (engl. 

Data Definition Statements

); 

§

 

naredbe za manipulisanje (rukovanje) podacima (engl. 

Data Manipulation 

Statements

); i 

§

 

naredbe kontrolne (upravljačke) funkcije (engl. 

Data Control Statements

). 

 

 

Naredbe  za  definisanje  podataka 

omogućuju  definisanje  objekata  baze.  Primeri 

naredbi ove kategorije su: 
 

§

 

CREATE TABLE (kreiranje tabele baze podataka); 

§

 

CREATE VIEW (kreiranje virtuelne tabele – “pogleda”); 

§

 

CREATE INDEX (kreiranje indeksa nad kombinacijom kolona tabele); 

§

 

ALTER TABLE (izmena definicije tabele); 

§

 

DROP TABLE (izbacivanje tabele iz baze podataka). 

 

Naredbe za manipulisanje (rukovanje) podacima

 omogućuju ažuriranje i prikaz 

podataka baze: 

 

§

 

SELECT (prikaz sadržaja relacione baze podataka); 

§

 

UPDATE (izmena vrednosti kolona tabele); 

§

 

DELETE (izbacivanje redova tabele); 

§

 

INSERT (dodavanje redova postojecoj tabeli). 

 

Naredbe 

za 

kontrolne 

(upravljačke) 

funkcije

 omogućuju 

oporavak, 

konkurentnost, sigurnost i integritet relacione baze podataka: 

 

 
 

 

§

 

GRANT (dodela prava korišcenja sopstvene tabele drugim korisnicima); 

§

 

REVOKE (oduzimanje prava korišćenja sopstvene tabele od drugih korisnika); 

§

 

COMMIT (prenos dejstava transakcije na bazu podataka); 

§

 

ROLLBACK (poništavanje dejstava transakcije). 

 

 

1.1.1.

 

Kategorije SQL naredbi

 

 

SQL:1999  standard  razvrstava SQL  naredbe  u  7  kategorija.  Osnovni  razlog  za 

drugačije razvrstavanje naredbi je uvođenje novih koncepata u SQL u skladu sa razvojem 
informatičke tehnologije i potreba da se postojeće naredbe preciznije grupišu [3]. 

 

Definisane su sledeće kategorije SQL naredbi [3]: 

 
1.

 

naredbe za  šemu  baze  podataka (engl. 

SQL-Schema  Statements

),  koje  se  koriste  za 

kreiranje,  izmenu i izbacivanje šema i objekata šema (CREATE, ALTER, DROP); 

2.

 

naredbe za  podatke (engl. 

SQL-Data  Stat

ements)  koje  se  koriste  za  prikaz  i  ažuriranje 

podataka baze (SELECT, INSERT, UPDATE, DELETE); 

3.

 

naredbe za transakcije (engl. 

SQL-Transaction Statements

) koje se koriste za startovanje, 

završavanje i postavljanje parametara za transakcije (COMMIT, ROLLBACK); 

4.

 

naredbe za  kontrolu (engl. 

SQL-Control  Statements

)  koje  se  koriste  za  kontrolu 

izvršavanja sekvence SQL naredbi (CALL, RETURN); 

5.

 

naredbe za konekcije (engl. 

SQL-Connection Statements

) koje se koriste za uspostavljanje 

i prekidanje SQL konekcije (CONNECT, DISCONNECT); 

6.

 

naredbe za sesije (engl. 

SQL-Session Statements

) koje se koriste za postavljanje Default 

vrednosti i drugih parametara SQL sesije (SET); 

7.

 

naredbe za  dijagnostiku (engl. 

SQL-Diagnostic  Statements

)  koje  koriste  dijagnostičke 

podatke i signaliziraju izuzetke u SQL rutinama (GET DIAGNOSTICS). 

 

 

SQL:1999  standard  definiše  više  načina  korišćenja  SQL-a.  Dva  osnovna  načina  su 

direktno  (interaktivno)  korišćenje  SQL-a  i  povezivanje  SQL-a  sa  klasičnim  programskim 
jezicima („ugrađeni” SQL). 

Bazna tabela

, koja je objekat šeme baze podataka, naziva se kreirana bazna tabela i 

može biti perzistentna ili privremena. Bazna tabela, koja je objekat modula, može biti samo 

privremena i naziva se deklarisana privremena tabela. 
 

Perzistentna  bazna  tabela

 je  imenovana  tabela  definisana  CREATE  TABLE 

naredbom bez ključne reči TEMPORARY. 

 

Globalna  privremena  tabela

 je  imenovana  tabela  definisana  CREATE  TABLE 

naredbom koja uključuje odrednicu GLOBAL TEMPORARY. 
 

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti