UNIVERZITET SINGIDUNUM 

FAKULTET ZA TURISTIČKI I HOTELIJERS

KI MENADŽMENT 

Mentor:                                                                                                   Student: 

Radmila Živković                                                                      

             

Topalović Ivana 219/05

 

                                                         Januar,2010 

 

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 

DIPLOMSKI RAD 

 
 
 

Tema: 

ULOGA PSIHOLOŠKIH DETERMINANTI U 

PONAŠANJU POTROŠAČA U TURIZMU

 

 
 
 
 
 
 
 
 

 

 

 

 

 
 
 
 
 
 

 
 
 

 
 
 
 
 
 
 

Uloga psiholo

ških determinanti u ponašanju potrošača u turizmu

 

Diplomski rad 

Strana  2

 
 
 

SADRŽAJ 

 
 
 
 

UVOD .................................................................................................................................. 3

 

1

 

PSIHOLOŠKA ISTRAŽIVANJA POTROŠAČA

 ..................................................... 5

 

2

 

STAVOVI POTROŠAČA/TURISTE

 ....................................................................... 10

 

2.1

 

Formiranje stavova ....................................................................................................... 12

 

2.2

 

Merenje stavova ............................................................................................................ 13

 

2.3

 

Strategije za pojačavanje stavova

 ................................................................................ 15

 

2.4

 

Strategija za promenu stavova ..................................................................................... 16

 

2.5   Persuazivna propaganda ................................................................................................... 18

 

3

 

MOTIVACIJA POTROŠAČA/TURISTE

................................................................ 23

 

3.1

 

Motivaciona istraživanja .............................................................................................. 26

 

3.2

 

Metodi i tehnike motivacionih istraživanja .................................................................. 27

 

3.3

 

Struktura turisičkih po

treba i motiva .......................................................................... 28

 

3.4

 

Ključna razmatranja turista prilikom planiranja odmora

 ......................................... 29

 

3.5

 

Izbor destinacije ............................................................................................................ 31

 

4

 

PROCES INFORMISANJA POTROŠAČA/TURISTE

 .......................................... 34

 

4.1

 

Percepcija ...................................................................................................................... 36

 

4.2

 

Uticaj mas medija na percepciju kvaliteta ................................................................... 38

 

4.2.1

 

Mediji mogu imati i negativnu konotaciju ................................................................................ 41

 

4.2.2

 

Sredstva mas medija ................................................................................................................ 41

 

4.2.3

 

Izvori informacija koriš

ć

eni prilikom planiranja odmora ........................................................... 42

 

4.2.4

 

Pristup tradicionalnih naspram netradicionalnih turista ............................................................. 43

 

ZAKLJUČAK

 ................................................................................................................... 44

 

LITERATURA .................................................................................................................. 46

 

 

 

 

background image

Uloga psiholo

ških determinanti u ponašanju potrošača u turizmu

 

Diplomski rad 

Strana  4

napore preduzeća u turizmu. Zato ne treba da čudi što

 se u marketingu nekada prednost daje 

psihološkom u odnosu na ekonomska i druga objašnjenja ponašanja potrošača

-turista. Glavni 

cilj  poslavanja  turističkog  preduzeća  je  ostvarivanje  profita  kroz  identifikovanje  motiva  i 

zadovoljavanje  potreba  i  želja  turista  na  dugi  rok.  Zbog  toga  je  primena  psiholoških 

istraživanja u marketingu turističkog preduzeća od izuzetnog značaja.

 

 

Istraživanje  stavova  predstavlja  jedno  od  najvažnijih  pitanja  od  značaja  za  razumevanje 

ponašanja  turista.  Ljudi  iz  marketinga  posebno  se  zanimaju  za  stavove  turista  o tome  kako 

organizuju putovanje, o izboru autentičnih destinacija,o valorizaciji  turoperatora , o kvalitetu 

aranžmana, o odnosu kvaliteta i cena, o tome šta ih motiviše za putovanje, estetski doživljaj, 

doživljaj bega iz stvarnosti, pitanje sigurnosti, o pitanju zaštite okoline ili etike putovanja i dr. 

 

U planiranju marketing aktivnosti, za turističko preduzeće je od velikog značaja  

objašnjenje šta to turiste motiviše na određeno ponašanje prilikom kupovine njihovih 

proizvo

da ili usluga. Motivaciona istraživanja su kvalitativan način proučavanja sa ciljem da 

se otkriju podsvesni i skriveni motivi čovekovog ponašanja.

 

 

Stimulansi  koje  proizvode  turistička  preduzeća,  da  bi  informisala  potencijalne  turiste  i 

uticala na njihovu 

odluku da kupe određeni aranžman, usmereni su na aktiviranje čula.

 

 

Marketing nastoji da aktivira svih pet čula  (čulo vida, sluha, ukusa, mirisa i dodira) kako 

bi  se  uticalo  na  ponašanje  potrošača

-turista.  Reakcija  na  stimulanse  rezultat  je  procesa 

inform

isanja,ali i delovanja drugih interpersonalnih promenljivih potrošača

-turista. 

 

 

 

 

 

 

 

 

Uloga psiholo

ških determinanti u ponašanju potrošača u turizmu

 

Diplomski rad 

Strana  5

1

 

PSIHOLOŠKA ISTRAŽIVANJA POTROŠAČA

 

 
 

Psihologija  u  radu  i  istraživanju  koristi  tri  opšta  metoda:  -

eksperimentalni,  statički  i 

klinički.

1

 Eksperimentalna psihologija razvi

jena je da bi se psihologija formirala na naučnim, 

pozitivističkim  principima.  U  okviru  eksperimentalne  psihologije  deluju  dve  najobimnije 

psihološke  škole  (biheviorizam  i  objektivistička  psihologija).  Statički  metod  je  osnova 

ekstenzivnih  i  grupnih  ispiti

vanja  u  psihologiji.  Zasnovan  je  na  statističkim  modelima  i 

nalazima, iz kojih se izvode pojmovi i objašnjenja. Statistički metod ili psihologija značajan 

je  za  nastanak  dve  psihološke  discipline  –psihologija  individualnih  razlika  i  psihometrije. 

Klinička 

psihologija fokusira metodski prioritet. Radi se, u stvari, o primenjenoj psihologiji. 

Klinička psihologija primenjuje metode i saznanja svih osnovnih psiholoških disciplina  koje 

prilagođava kliničkim uslovima, dopunjujući ih ili razvijajući znanja i meto

de na sopstvenim 

iskustvima.  Klinička  psihologija  se  potvrdila  u  praksi  ,  naročito  u  susretu  sa  tradicionalno 

pragmatičnom medicinom kao što je npr. Psihijatrija koja je mnogo prisutnija u medicinskom 

tretmanu osoba. 

 

Uticaji  psiholoških  faktora  na  ponašan

je  potrošača  postaju  vidljivi  tek  u  kupovini 

proizvoda  ili  usluga  na  tržištu.  Da  bi  se  razumelo  i  objasnilo  individualno  ponašanje 

potrošača,  potrebno  je  analizirati  osnovne  psihološke  faktore  kao  što  su  percepcija,  učenje, 

motivacija,  ličnost  i  stavovi  po

jedinca.  U  tu  svrhu  koriste  se  razne  psihološke  teorije  i 

koncepti kako bi se što bolje predvidela buduća kupovina potrošača. 

 

 

Na ponašanje potrošača utiču sledeći psihološki faktori: 

 

1.

 

motivacija,  

2.

 

percepcija,  

3.

 

proces učenja, 

 

4.

 

karakteristike ličnosti i 

 

5.

 

uverenja i stavovi (slika 1.) 

 

                                                

1

 Prema Josip Berger – Mikloš Biro – 

Sulejman Hrnjica, Klinička psihologija, Naučna knjiga, Beograd, 1990, 

str. 217. 

background image

Uloga psiholo

ških determinanti u ponašanju potrošača u turizmu

 

Diplomski rad 

Strana  7

 

Ljudi  često  kupuju  aranžmane  zbog  onoga  šta  ta  kupovina  govori  o  njima 

–o 

njihovom ukusu, prestižu, njohovom praćenju trendova . Njihov cilj je,povezati sebe sa svim 

ostalim  ’’otmenim’’  turistima.  Rezultat  je  da  možete  prodati  aranžman  kao  robu  široke 

potrošnje uz pomoć raskošnih brošura i ostalih komunikativnih instrumenata,s naglaskom na 

glamur i sjaj destinacije koja je u trendu. 

 

Inovativnost  – 

Ljudi  se  izraženo  razlikuju  prema  spremnosti  da  probaju  nove 

proizvode.  U  svakom  području  postoje    ″pioniri  konzumacije″  i  rani  usvojitelji  proizvoda. 

Drugi pojedinci prihvataju nove proizvode mnogo kasnije. To je dovelo do klasifikacije ljudi 

u prihvatne kategorije: inovatori, rani prihvatioci, rana većina, kasna većina i neodlučni. 

 

 

Ovih pet grupa razlikuje se po vrednosnim orijentacijama. 

Inovatori

 su preduzimljivi: 

isprobavaju nove ideje uz određen rizik. 

Rani prihvatioci

 

vođeni su poštovanjem: oni su vođe 

mišljenja  i  prihvataju  nove  ideje  rano,  ali  pažljivo. 

Rana  većina

  su  oprezni:  iako  su  retko 

vođe, usvajaju nove ideje pre pre prosečnog pojedinca. 

Kasna većina

 

su skeptični: prihvataju 

inovaciju  tek  pošto  ju  je  većina  ljudi  već  isprobala.  I  na  kraju, 

neodlučni

  su  vezani  za 

tradiciju:  sumnjičavi  su  u  pogledu

  promena  i  prihvataju  inovacije  tek  pošto  one  postanu 

tradicija same po sebi. 

 

 

Značaj  kupovine  i  sagledavanje  rizika

 

U  fazi  procene  potrošač  rangira  marke  i 

stvara namere kupovine. Opšte uzev, potrošačeva odluka o kupovini će biti kupovina marke 

koju pr

eferira, ali dva se činioca  mogu umešati  između  namere  i odluke o kupovini. Prvi  je 

činilac  stav drugih (stav porodice, prijatelja,  mas  medija,  lidera  mišljenja...)  i  nepredvidljivi 

situacioni  faktori.  Potrošač  može  da  stvori  nameru  kupovine  koja  je  zasnov

ana  na  prihodu, 

očekivanoj  ceni  i  očekivanim  pogodnostima  proizvoda/usluge.  Neočekivani  situacioni 

faktori, mogu da promene nameru kupovine. Markentiški stručnjaci moraju razumeti faktore 

koji izazivaju osećaje rizika kod potrošača.

 

Želiš da pročitaš svih 47 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti