SADRŽAJ:
1. POJAM MULTIMEDIJE……………………………………………………………………3
1.1. Razvoj multimedije………………………………………………………………..3
1.2. Osnovni multimedijski elementi…………………………………………………..3
1.2.1. Tekst……………………………………………………………………..4
1.2.2. Zvuk……………………………………………………………………..4
1.2.3. Grafika…………………………………………………………………...5
1.2.4. Video…………………………………………………………………….5
1.2.5. Animacija………………………………………………………………..6
2. PRIMJENA MULTIMEDIJE U POSLOVANJU…………………………………………..8
2.1. Poslovne multimedijske aplikacije………………………………………………..8
2.1.1. Marketing………………………………………………………………..8
2.1.2. Prezentacija………………………………………………………………9
2.1.3. Simulacije…………………………………………………………….….9
2.2. Obuka zaposlenika……………………………………………………….………..9
2.3. Videokonferencije…………………………………………………………………9
2.4. Elektroničko poslovanje…………………………………………………………10
3. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………..12
4. LITERATURA…………………………………………………………………………….13
1.POJAM MULTIMEDIJA :
Pojam multimedija (multimedia) - dolazi od latinskih riječi multus (mnogi) i medium (medij)
Riječ multimedija koristimo kad govorimo o informacijama koje imaju višestruko značenje.
Za njihovu percepciju koristimo više osjetila istodobno jer koriste različite medije kroz koje
se šire i u kojima egzistiraju. Današnje tehnologije koriste ljudske vizualne i slušne
sposobnosti te preko njih ostvaruju interakciju. Multimedija nezaustavljivo osvaja sve više
sfera svakodnevnog života i pri tome ih nepovratno mijenja. Iako brojne primjene
multimedijskih aplikacija samo marginalno utječu na živote većine, puni potencijal
tehnologije nije još niti približno dosegnut, a manifestira se tek primjenom specijaliziranih
aplikacija.
Čovjek je u stanju zapamtiti oko 20% podataka ako ih je samo čuo, 40% ako ih je vidio i čuo,
te 75% ako ih je vidio, čuo i aktivno koristio.
1.1. Razvoj multimedije
U početku razvoja bilo je vrlo malo zahtjeva od korisnika za MM sustavima (
technology
pushed
)
Za brzi razvoj multimedije ključni su bili:
Novi, brzi procesoru i algoritmi koji ih iskorištavaju
Razvoj tehnologije i pad cijena medija za pohranu
Razvoj operativnih sustava (GUI)
Razvoj računalnih mreža (posebno Internet tehnologija)
Danas je tempo razvoja multimedije podređen brojnim zahtjevima korisnika (
market pulled
)
1.2. Osnovni multimedijski elementi
Multimedijalni elementi su razni oblici monomedijskog zapisa. Oni imaju svoje mjesto u
mnogim područjima primjene računala. Od web stranica do programskih paketa namijenjenih
igri i učenju predškolske djece.
Izrada sadržaja s multimedijalnim elementima trebala bi značiti više od niza šarenih sličica i
raznih audio i video efekata. Potrebno je omogućiti korisniku lakše snalaženje u materijalima.
Osim boljeg i učinkovitijeg načina izlaganja sadržaja, multimedijalni elementi moraju se moći
učinkovito pretraživati i izdvajati oni koji se odnose na korisnikov upit.
2
glazba/zvučne metafore
govor
Ovisno o kojoj se vrsti radi, primjenjuju se odgovarajući postupci oblikovanja sadržaja koji u
prirodnom okruženju nose različita svojstva. Kako je zvuk po svojoj prirodi fizička pojava i
predstavlja analogni proces, on se ne može izravno prihvaćati u računalo ili ugrađivati u
multimedijalni dokument. Potrebno je provesti proces pretvorbe iz analognog u digitalni
oblik. Prvi pokušaj obrade zvučnih sadržaja pomoću računala kojim se uspješno oblikuje
digitalni zvuk nalazimo početkom 1969. godine, gdje je uspješno proizveden sintetski zvuk
kojeg je proizvelo računalo. Danas su računala široko primijenjena u glazbenoj proizvodnji za
izradu i uređivanje glazbe, te izradu fonoteka kojima upravlja računalo.
Osnovna tehnologija zvuka
Zvuk je po svojoj prirodi val koji se širi zrakom u određenom intenzitetu i određenom
brzinom. Uobičajena tehnologija koja omogućava prijenos/pohranjivanje zvučnih sadržaja
temelji se na preslikavanju ovih pojava na određeni medij zadržavajući i dalje oblik vala,
odnosno i dalje je zadržavan analogni oblik.
1.2.3. Grafika
U okruženju multimedijalnog računala prvi korak u obogaćivanju tekstualne poruke,
predstavlja ugradnja odgovarajućih slikovnih izraza koji dopunjavaju informacijsku poruku.
Za provođenje ovih aktivnosti, određeni programski alati za obradu tekstualnih sadržaja imaju
mogućnost prihvata i ugradnje slike koja je prethodno izrađena nekim od namjenskih alata za
izradbu crteža, grafike, slike ili izravno prihvaćen sadržaj ekrana računala (
capture
). Za
razliku od izrade slike na papiru ili platnu, slika u računalu mora imati precizno utvrđenu
strukturu zapisa, odnosno definiciju elemenata od kojih će se graditi slika. Kako je za prikaz
slike u okruženju računala u uporabi ekranski uređaj, površina će ekrana činiti podlogu slike.
Struktura zapisa podataka na ekranu računala određuje kvalitetu prikaza slikovnog sadržaja
koji se prethodno mora definirati kao skup binarnih brojeva kojim se utvrđuje sadržaj
podataka od kojih se gradi slika. Elektronička slika ima svoje korijene u računalnoj grafici
gdje se primjenom složenih algoritama izrađuju elementi slikovnog prikaza, njihovi atributi te
spajanje elemenata u slikovni izraz. Postupno se temeljni algoritmi ugrađuju u računala opće
namjene, osobito u domeni poslovnog izvješćivanja, gdje se nastojalo određene brojčane
odnose grafički prikazati standardnim načinom uobičajenim za osnovne vrste dijagrama
(stupci, kružnice, krivulje). Oblici ovih grafičkih prikaza određeni su točno utvrđenim kodnim
oznakama sadržanim u kodnim tablicama u kojima uz sliku i boju nalazimo i određene
grafičke simbole.
1.2.4. Video zapis - digitalizacija videa
Video zapisi namijenjeni su dodavanju informacijskih sadržaja multimedijalnom dokumentu s
ciljem obogaćivanja i povećanja razumljivosti informacijske poruke. U pravilu se zahtijeva
ugradnja digitaliziranih fotografija i filmskih sadržaja (živa/pokretna slika) čime se nastoji
4
