Upravljački informacioni sistemi
Ekspertni sistemi
2
UVOD
Upravljanje bilo kojom organizacijom uključuje donošenje odluka i rešavanje
problema, a u tu svrhu su neophodne informacije i znanje. Informacioni sistemi obezbeđuju
informacije neophodne za svrhe donošenja odluka i rešavanje problema. Informacije potiču iz
izvora unutar organizacije i izvora izvan organizacije. I jedne i druge mogu da budu obrađivane
kako formalnim informacionim sistemom date organizacije, tako i njenim neformalnim
sistemom. Prvobitno su računari bili upotrebljavani za "elektronsku obradu podataka“, a kada je
shvaćeno da mogućnosti računara daleko prevazilaze puku obradu podataka, iskrsle su nove
svrhe i novi vidovi informacionih sistema. Tako se, istorijski posmatrano, prvo javljaju
upravljački informacioni sistemi (Management Information Systems - MIS), a potom sistemi za
podršku odlučivanju (Decision Support Systems - DSS).
Pored toga, u području veštačke intelegencije razvijani su ekspertni sistemi -
ES. Intenzivan je od nedavno i razvoj automatizovane kancelarije (Office Automation - OA).
Prema nekim shvatanjima svih pet navedenih osnovnih oblasti primene predstavljaju jedan
ukupan sistem - informacioni sistem zasnovan na računaru (Computer-Based Information
System - CBIS). Koristeći se analogijom sa živim organizmima, smatra se da ovakvi
informacioni sistemi zasnovani na računaru nastaju, rastu, sazrevaju i nestaju, pa se taj proces
označava izrazom "životni ciklus sistema" koji u pojedinim slučajevima može trajati samo
nekoliko mjeseci, a u drugim nekoliko godina. Jednostavnije rečeno, životni ciklus
informacionog sistema zasnovanog na računaru uključuje nekoliko faza: planiranje sistema,
analizu i oblikovanje sistema, testiranje i održavanje sistema, implementaciju, kontrolu i
ocenjivanje sistema. Svaki informacioni sistem je sistemska celina i sklad između njegovih
ključnih komponenti koje izvršavaju određene aktivnosti.
Sistem skuplja, sređuje, obuhvata i unosi podatke u proces obrade,
organizuje, skladišti i održava podatke u bazi podataka i, iz organizovanih i sačuvanih podataka,
derivira informacije za krajnje korisnike sistema. U poslovnom sistemu najvažniju ulogu imaju
kadrovi, i oni se mogu izdvojiti u dve osnovne grupe: kadrovi koji su angažovani u procesu

Ekspertni sistemi
4
podataka o zaposlenim i izračunavanje plata. U kasnijem periodu razvoja aplikacija one su
obezbeđivale menadžerima informacije o prodaji, informacije o proizvodnji, inventaru,
sirovinama i drugim podacima koji su vezani za upravljanje preduzećima. Izraz Upravljački
informacioni sistemi bio je veoma pogodan za opisivanje svih ovih akcija koje je vršilo jedno
preduzeće, dok se danas ovaj termin koristi u različitim kontekstima.
Upravljački informacioni sistem obuhvata:
sistem za podršku odlučivanju (Decision support system),
aplikacije za upravljanje ljudstvom i sredstvima (Resource and people menagement
applications),
upravljanje projektima (Project menagement) i
aplikacije za preuzimanje iz baze podataka (Database retrival applications).
Osobine Upravljačkog informacionog sistema su one osobine kod kojih
sistem podržava struktuirane i polustruktuirane poslovne odluke koje donose na srednjim i nižim
menadžerskim nivoima, osigurava fiksni oblik primanja informacija u poznatom, unapred
definisanom formatu, pruža detaljne izveštaje, koji zahtevaju da svaki pojedini korisnik sam
pretražuje onaj dio informacija koje su mu potrebne i značajne za izvršavanje njegovih radnih
zaduženja.
Da bi mogli koristiti Upravljačke informacione sisteme moraju se zadovoljiti
formalne procedure upita i pretraga. U njima se skladište i interpretiraju interni poslovni podaci
organizacije za koju je sistem napravljen, a nešto manje podaci iz okruženja. Upravljački
informacioni sistemi najviše koriste podatke iz prošlosti a manje one podatke koji su vezani za
budućnost. Ovi sistemi su zasnovani na informacijama i njihovom korišćenju za donošenje
poslovnih odluka, a pomažu rukovodiocima i menadžerima preduzeća da donose bolje odluke pri
rešavanju raznih zadataka i pospešuju brže donošenje odluka, što dolazi do izražaja kada imamo
slučajeve gde se poznaju činjenice od kojih odluke najviše zavise i koje direktno utiču na
donošenje dobre ili loše odluke.
Postoje i procesi koji mogu menjati stanje sistema i formiraju izlaze sistema
na osnovu poznatih ulaza u sistem. Ovi procesi su međusobno povezani tokovima ulaznih
podataka koji predstavljaju ulazne pojedine podsisteme i module, iz kojih možemo dobiti
odgovarajuće izlazne podatke iz podsistema i modula u okviru jednog informacionog sistema.
www.scribd.com/udzbenik-les03/d/45984607
(pristup internet stranici 17.04.2015.)
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti