Upravljanje procesorom

UVOD

Programski jezik je određen skupom simbola i pravilima njihovog slaganja
kojim se opisuje postupak računanja. Opis računanja u datom programskom
jeziku   interpretira   se,   odnosno   tumači,   kao   stroj   koje   nazivamo  računar.
Poznati   sinonimi   za   postupak   računanja   su algoritam i program.
Programski simbol je   nedjeljiva   cjelina   koju   računalo,   odnosno   tumač,
"razumije"   i   prevodi   u rad stroja.   Niz   simbola,   složenih   po   pravilima
programskog jezika, čine jezične izraze (rečenice) tog programskog jezika koji
se   zatim   zapisuju   na   podatkovni   medij   i   predaje   računaru   koje   na
svaki otkucaj   sata čita   i   tumači   jedan   simbol   programa   zapisanog   na
podatkovnom   mediju.   Da   bi   se   jezik   smatrao   programskim   jezikom   mora
ispunjavati uvjet poznat u svijetu matematike i računarske znanosti, što jamči
da   dati   programski   jezik   može   opisati   svaki   računarski   postupak
(program/algoritam).   Osnovna   podjela   je   na   niže   (strojne   jezike)   i   više
(orijentirane ljudima).

Funkcija

Programski jezik je jezik koji se koristi za pisanje kompjuterskih programa,
koji   uključuju     obavljanje   neke   vrste   računanja   ili   algoritam   i   eventualno
kontrolirati vanjske uređaje, kao što su pisači, diskovi, roboti, itd. Na primjer,
PostScript programi su često stvorili drugi programi za kontrolu računara,
pisača ili ekrana. Tačnije, programski jezik može opisati proračun na neke,
možda apstraktne, mašine. Generalno je prihvaćeno da potpuna specifikacija
za programski jezik uključuje opis, možda idealizovana, stroja ili procesora na
tom   jeziku.   U   najpraktičnije   kontekstima,   programski   jezik   uključuje
kompjuter.   Programski   jezici   se   razlikuju   od   prirodnih   jezika   na   koji
prirodnim jezicima se koriste samo za interakciju između ljudi, a programski
jezici i omogućiti ljudima da komuniciraju instrukcije mašine.

Apstrakcija

Programski   jezici   obično   sadrže   apstrakcije   za   definisanje   i   manipulisanje
struktura podataka ili kontrole protoka izvršenja. Praktična neophodnost je da
podrška programskog jezika bude  adekvatan apstrakcije izražavanja principa
apstrakcije.  Termin  kompijuterski  jezik  se  ponekad  koristi  kao  sinonim  za
programski   jezik.   Međutim,   korištenje   oba   termina   varira   među   autorima,

uključujući tačan obim svakog. Jedan opisuje upotrebu programskim jezicima
kao podskup jezika računara. U tom smislu, jezici koji se koriste u računarstvu
koji imaju različit cilj od izražavanja kompjuterskih programa su generički
određeni kompjuterskim jezikom.

Na primjer, za označavanje jezika se ponekad naziva računarski jezik i treba
naglasiti da se oni ne trebaju koristi za programiranje. Još jedna upotreba u
pogledu programskih jezika kao teorijski konstrukti za programiranje
apstraktne strojeve, i kompijuterskih jezika kao podskup istih koji radi na
fizičkim računarima, koji imaju konačne hardverske resurse. John C. Reynolds
ističe da su formalna specifikacija jezika podjednako programski jezici kao što
su jezici namijenjeni za izvršenje. On također tvrdi da tekstualni, pa čak i
grafički formati ulaza koji utiču na ponašanje računara su programski jezici.

Historijat razvoja programskih jezika

Sve je počelo sa strojnim jezicima (asemblerima), koji su se brzo izvršavali, ali

sporo pisali, te se danas samo kritični dijelovi operativnih sustava pišu na taj

način.



1954. godine pojavio se Fortran, razvio ga je John Backus u IBM-u.



Iza Fortrana prvi se pojavio Algol, u kasnim 1950-im.



bili su to jezici nezgrapne sintakse, zato su došli Cobol 1960. godine

i Basic 1964. godine sa svojom sintaksom koja sliči na engleski jezik.



dolazi vrijeme za razvoj "pravih" programskih jezika: Pascal Niklausa

Wirtha i C Kena Thompsona i Dennisa Ritchie-a.



1974. godine za potrebe vojske SADa razvijena je Ada.



OOP kuca na vrata: 1980. tu je Smalltalk-80, a 1985. pojavila se prva

implementacija C++ koji je zamislio Bjarne Stroustrup.



1987. godine Larry Wall je stvorio Perl.



1990. godine Guido van Rossum je izbacio konkurenciju Perlu, Python.



1994. godine pojavio se PHP Rasmusa Lerdorfa, koji je prvenstveno

namijenjen kreiranju web aplikacija, (nešto poput JSPa i ASP-a za Javu i

VisualBasic, respektivno).



1996. godine pojavila se Java tvrtke Sun Microsystems.



krajem 1999. godine pojavio se D, koji je zanimljiva mješavina programskih

jezika C, C++ i Jave.

kao što je

, C

, Visual

BASIC, Java sciprt

i dr. tretiraju skup procedura i

podataka kao jedan objekt-samostalan entitet koji posjeduje svoj identitet i

karakteristike.

Sl. Evolucija razvoja programskih jezika

Podjela programskih jezika

Postoji mnogo programskih jezika za razvoj softwera, i neke od bitnih su:



PHP



C++



Pascal



Delphi



Virtual Basic

Klasifikacija programskih jezika prema oblasti primjene

Basic – univerzalni jezik (opće namjene), pogodan za početnike i rješavanje
široke

klase

problema;

Logo   –   jezik   namijenjen   za   početno   programiranje   (uglavnom   za   osnovne
škole);
Fortran   –   pogodan   za   rješavanje   matematičkih,   fizikalnih   i   tehničkih
problema;
Cobol – za ekonomske namjene, knjigovodstvo, komercijalno poslovanje i sl.;
C   –   jezik   opće   namjene;   jedan   od   najbržih   i   najkorištenijih   jezika   za
profesionalnu   primjenu;   složen   jezik,   velikih   mogućnosti,   djelotvoran,
prilagodljiv;
Pascal   –   jezik   opće   namjene,   vrlo   popularan   u   akademskim   krugovima;
omogućava struktuirano programiranje (logička organizacija programa koja

Programs

ki jezici

Učenje

programiranj

Pascal

Basic

Logo

Razvoj

sistema

softvera

Modula 2

Asembler