A Kravljača 

Page 

 

USTAV RS 

Ustav RS se sastoji iz preambule i normativnog dijela 

U preambuli su nabrojana na

č

ela: ljudska prava i slobode, trzisna ekonomija... 

Normativni dio se sastoji od 

140 

č

lanova

 ustava i 

122 amandmana

. Veliki broj amndmana  je razlog što 

je ustav RS pisan  neposredno pred pocetak rata u BiH, zatim mnogo put aje mijenjana organizacija vlasti, 
zatim ustav RS deklarise kao nezavisnu drzavu  ali potpisivanjem DMS RS dobija status entiteta u BiH 
sto je dovelo do neminovnih promjena ustava, zatim odluka o konstitutivnosti naroda u BiH je znatno 
uticala na izmjenu ustava . Kada se donese ovako veliki broj amandmana  obicno se ostavni tekst mijenja 
tj. Donosi se novi ustav. Iz tehnickih razloga radi lakseg snalazenja   se pristupa zamjeni ustava novim 
ustavom  a pomalo je bezmisleno imati ustav koji je u potpunosti izmjenjen, ali politicka situacija je takva 
da se ne moze pristupiti donosenju novog ustava. 

Č

lanovi ustava su grupisani u 

12 glava

 

I

  

glava sadrzi deklarativne – opisne norme, osnovna nacela koja se ticu definiije RS

 

II

  glava ljudska prava i slobode 

III

 

glava drustveno-ekonomsko ure

đ

enje

 

IV

 prava i duznosti republike- nadležnosti republike: obrazovanje, ranije odbrana, bezbjernost... 

V glava organizacija vlasti u republici: Na

č

elo podjele vlasti  i ovdje se nalaze norme o 

zakonodavnoj i izvrsnoj vlasti, u RS zakonodavnu vlast vrši N Skupština RS i Vije

ć

e naroda RS, a 

izvršnu vlast vrše Vlada RS i šef države

 

VI

 glava Teritorijalna organizacija o JL samouprave 

VII

 

glava Odbrana tu niej ništa ostalo

 

VIII

 Ustavnost i zakonitost 

IX 

 

Ustavni sud RS

 

 Sudovi i tužilaštva 

XI

  

Promjena ustava

 

XII

  Završne odredbe 

 

 

 

 

 

A Kravljača 

Page 

 

USTAV FBIH  

 
Sastoji se od preambule, normativnog dijela i jednog  aneksa 

Ustav se sastoji od glava  i u svakoj glavi 

č

lanovi se obilježavaju  po

č

etni brojem 1 pa redom. 

Č

lanova ima 115 i kada se neko poziva na neki 

č

lan mora se pozvari  i na glavu i na 

č

lan i to tako šro se 

glave navode rimskim brojem a 

č

lanovi arapskim. 

Zbog uticaja ameri

č

ke pravne tehnike pisanja ustava   ustav  fbih je  ovako 

č

udno sistematizovan  

č

ak 

postoje i neke odredbe ozna

č

ene sa  (a, b, c...) teško je za snalaženje. 

Osim normativnog dijela ima i jedan aneks i u njemu je naveden 21 medjunarodni pravni akt  koji m se 
stite ljudska prav ai slobode i u tom aneksu je izricito receno da ce se ovi akti neposredno primjeniivati i 
da ce imati ustavnu snagu. 

Ustav  FBIH ima 109 amandmana donesen j e1994 za vrijeme rata, nametnut je s’polja 
VASINGTONSKIM SPORAZUMOM i tako

đ

e iz istih razloga kao i ustav RS mijenjan je mnogo puta. 

 

 

BITNA SVOJSTVA USTAVA 

USTAV JE  ODRAZ POSTOJECEG TIPA DRUSTVA 

Ustav donosi  najcesce predstavni

č

ko tijelo, u njemu se nalaze predstavnici  naroda i politi

č

ki aktivni ljudi 

i oni imaju formirane politi

č

ke stavove i ideje, takodje i interese koje zastupaju. Oni svi djeluju u nekom 

drustvu kojeje ve

ć

 formirano  u vrijeme kad oni donose ustav. 

Politicka stranka koja je na vlasti prilikom donošenja ustava je ograni

č

ena  postojanjem drugih politi

č

kih 

stranaka koje imaju razli

č

ite ideje  i uvjerenja. Prilikom donošenja ustava mora se voditi ra

č

una o tim 

odnosima  o odnosu snaga. Ustav predstavja rezultat kompromisa izme

đ

u tih stranaka. 

Na donosenje ustava uti

č

e i javno mnjenje, ekonomske prilike, da li je društvo demokratsko ili 

autokratsko,  ekonomski sistem i ekonomski odnosi, oblik svojine, ko ima kapital on ho

ć

e da uti

č

e na 

donošenje ustava, kulturne razvijenosti, ideologija u društvu, vjerske zajednice. Sve su to faktori koji 
uti

č

u na to kakav 

ć

e ustav biti donesen i ako se u  državi dogodi neka krupna promjena  to ce dovesti do 

promjene ustava. Npr Jugoslavija prije II S rata bila je kapitalisticka a poslije socijalisticka  to  je 
neminovno  znacilo da se mora promijeniti ustav. 

Ili ako se u drustvu dogode neke reforme  ustav se mora mijenjati da bi se ustav prilagodio drustvu  ili se 
donosi novi ustav. 

 

 

background image

 

A Kravljača 

Page 

 

Uvijek postoje neke norme koje se ne primjenjuju, npr norme o ljudkim pravima, to je najcesce u interesu 
vladajuce klase. Uvijek postoji nesklad izmedju normativnog i stvarnog 

 

USTAV JE MJERILO NIVOA DEMOKRATIJE 

Kada ocjenjujemo neku državu da li ima demokratski režim, u 

č

emu se ogleda njena demokrati

č

nost pošli 

bi od ustavnih normi. 

Prvo  koaj su to ljudska prava  da li su ogranicena, koji su mehanizmi koji stite ljudska prava. Da li 
postoji podjela vlasti, nezavisnost sudstva, da li gra

đ

ani mogu i kako  u

č

estvuju u vršenju vlasti da li je to 

samo posredna ili i neposredna demokratija, slobodna privreda, teritorijalna organizacija drzave da li 
gra

đ

ani u užim teritorijalnim jedinicama mogu slobodno i bez uplitanja drzavne vlasti mogu da odlucuju 

o nekim pitanjima koja su njima bitna. 

Iz svega navedenog mozemo da vidimo da li je jedan ustav mjerilo demokratije 

 

USTAV JE AKT INSTITUCIONALIZACIJE I STABILIZACIJE DRŽAVNE VLASTI 

Institucionalizacija državne vlasti to znaci onaj ko ima državnu vlast  može da onome nad kojim se vrši ta 
vlast može da nametne svoju volju bez obzira šta onaj nad kojim se ta vlast vrši mislio  o tome. Npr. 
Gra

đ

ani se nekad ne slažu sa zakonima ali ih prihvata. 

Onaj ko vrši državnu vlast mora da je institucionalizuje to zna

č

i da on tu vlast mora da uvede u neke 

institucije i da je vrši posredstvom nekih institucija.  Vlast mora da se vrši tako da gra

đ

ani daju svoj 

pristanak na tu vlast. Sti

č

e se utisak da se gra

đ

ani dobrovoljno pokoravaju vlasti. Da bi se vlast prihvatala  

gra

đ

ani moraju unaprijed da znaju ko je taj ko 

ć

e tu vlast da vrši i kako 

ć

e da je vrši. Npr vlast kroz 

institucionalizaciju vlasti postiže da 

ć

e npr. Neki nepovoljan zakon po gra

đ

ane biti prihva

ć

en.  

Institucija koja je izabrana od naroda  donosi zakon a ne neposredno državna vlast i tako se postiže 
stabilnost državne vlasti. 

Državna vlast se vrši po unaprijed propisanom postupku, zna se  ko je vrši. I na taj na

č

in vlast sebi 

pribavlja legitimitet i postaje dugovje

č

nija, 

 

 

 

 

USTAV JE AKT STATIKE I DINAMIKE 

 

A Kravljača 

Page 

 

Ustav je akt statike jer on u sebi sadrži osnovna na

č

ela koja se teško mijenjaju ili se ne mjenjaju uopšte, 

npr. Francuski ustav zabranjuje promjenu oblika državne vlasti. 

Ustav je akt dinamike zato što se donosi za odre

đ

enu državu i odre

đ

eno društvo i on bi trebao da prati 

promjene u društvu. 

Onaj ko je pisao ustav imao je na umu odre

đ

eno ure

đ

enje ali tokom vremena se nešto mijenja, tako da se 

može ustav promijeniti  jer npr. Neka institucija ne odgovara  tom društvu u tom momentu, ili npr. Neka 
ekonomska pitanja i tako ustav treba da odgovori na ta kretanja i ta

č

no se zna šta je to u ustavu što ne 

treba da se mijenja a šta se moze mijenjati a da država i dalje funkcioniše. 

 

USTAV JE AKT KOJI SE MIJENJA I DONOSI PO POSEBNOM POSTUPKU 

Ovo nije adekvatan izraz  ( po posebnom postupku ) svaki at se donosi po posebnom postupku.  

Ustav se 

donosi po ustavotvornom a mijenja  po revizionom postupku.  

Ustav je akt koji se donosi  po 

složenijem postupku od zakonodavnog postupka. Postupci donošenja i promjene ustava su razli

č

iti od 

države do države. 

Ta složenost se ogleda u tome što ima više faza u tom postupku kada se pristupa donošenju ili promjeni. 
Ta ve

ć

a složenost postupka za donošenje i reviziju ustava opredjeljuje ustav da je akt sa najve

ć

om 

pravnom snagom i sa  druge strane ta ve

ć

a složenost postupka  služi tome da se osnovna na

č

ela države 

č

esto ne mijenjaju. Zbog zna

č

aja materije ustav se donosi i mijenja po složenijem postupku 

 

USTAV JE AKT KOJI DONOSI POSEBAN ORGAN 

Postoje razli

č

iti organi koji mogu donijeti ustav 

1.

 

Ustavotvorna skupština ili konstituanta 

2.

 

Redovna skupština 

3.

 

Šef države 

4.

 

Narod na referendumu 
 
 
 
 
 
 
 

 

PRIMARNA KLASIFIKACIJA USTAVA 

 

To je podjela ustava prema donosiocu: 

background image

 

A Kravljača 

Page 

 

Kod formalno-prave podjele ustava nas interesuju svojstva ustava kao pravnog akta.  

U okviru ove pravne podjele imamo pisane i nepisane ustave kada govorimo o ovoj klasifikaciji tu 
gledamo da li je ustav  kao pravni akt u cjelini ili svojim najve

ć

im dijelom u pisanoj formi ili je nasuprot 

tome osim pisane forme zna

č

ajnu ulogu imaju i neke nepisane norme. NE POSTOJE NEPISANI 

USTAVI. 

Pisani ustavi

 su oni ustavi kod kojih je ustavna materija u cjelosti ili  ve

ć

i dio ustavne materije u pisanoj 

formi. 

Nepisani

 su oni ustavi  kod kojih nepisane norme regul

č

išu zna

č

ajan dio ustavne materije. 

Kruti i meki  

Kruti Ustavi su oni koji se mijenjaju po složenijem postupku  od zakonodavnog   

Meki ustavi se donose mijenjaju po istom postupku kao i zakoni, i najtipi

č

niji meki ustav je engleski 

ustav. Npr. U Francuskoj se norme o parlamentu nalaze prvenstveno u ustavu pa zatim u organskim 
zakonima, a norme o parlamentu u Engleskoj se nalaze u  Zakonu o parlamentu koji se donosi  istim 
postupkom kao npr. Zakon o šumama. 

Ve

ć

ina ustava su kruti  da se obezbjedi stabilnost  i  ve

ć

a pravna snaga. 

 

Kodifikovani i nekodifikovani ustavi 

Kodifikovani su oni koji se nalaze u jednom pravnom aktu. Bez obzira sto se ustav sastoji od glavnog 
teksta i amandmana  on je  kodifikovan. 

Nekodifikovani ustavi kada imamo više pravnih akata i svi od njih regulišu ustavnu materiju jednim 
dijelom a ti pravni akti se po pravnoj snazi nalaze iznad ostalih  izuzev Engleske. Npr Izrael  nema 
kodifikovan ustav ali ima oko 12  zakona koji regulišu ustavnu materiju. Ti zakoni kako da predstavljaju 
poglavlja ustava ali su to ipak odvojeni pravni akti. Ustav III FrancuskeRepublike je bio nekodifikovan i 
sastojao se od 3 zakona koja su 

č

inila nekodifikovani ustav. Najpoznatiji primjer nekodifikovanog ustava 

je  ustav Engleske koji u sebi sadrži 

č

ak i 

Magna Carta Libertatum...

 

 

 

 

Kratki i dugi ustavi 

Ova podjela je malo proizvoljna, i nebitna je. 

Pitanje je zašto su neki ustavi dugi a neki kratki? Neke države kada donose ustave su prinu

đ

ene da na 

detaljniji na

č

in regulišu ustavnu materiju. Npr Indija je kada je postala nezavisna  oni su sebi postavili cilj 

Želiš da pročitaš svih 82 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti