FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE

BANJA LUKA

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA

«

OSNOVI EKONOMIJE

»

NAZIV SEMINARSKOG RADA:

«Inflacija i deflacija kao monetarne pojave»

         Student:

                   Mentor:

                              

  

Istočno Sarajevo, novembar 2009. godine

1

Sadržaj:

I Uvod...............................................................................................

3

II Inflacija i deflacija kao monetarne pojave.................................

4

2.1 Pojam i nastanak inflacije

 

......................................................................................4

2.2. Vrste inflacije.........................................................................................................5

2.3. Pojam i nastanak deflacije.....................................................................................7

2.4. Posljedice inflacije i deflacije................................................................................7

2.5. Mjere za sprečavanje inflacije i deflacije .............................................................8

2.6. Mjere otklanjanja poremećaja izazvanih inflacijom i deflacijom..........................9

  

III Zaključak....................................................................................

11

IV Literatura....................................................................................

12

2

background image

II Inflacija i deflacija kao monetarne pojave 

2.1. Pojam i nastanak inflacije

Ekonomska teorija ukazuje da se inflacija prvi put pojavila u Sjedinjenim Američkim 

državama (SAD) i to u periodu od 1861. – 1865. godine. To je period kada su SAD bile 
suočene sa građanskim ratom čije finansiranje je iziskivalo daleko više novca nego što je 
bilo   zlatnog   pokrića   tj.   zlatnog   novca.   Suočena   sa   problemom   država   je   posegla   za 
štampanjem   papirnog   novca   s   ciljem   da   finansira   ogromne   vojne   izdatke.   Štampanje 
papirnog   novca   više   nego   što   bi   bilo   potrebno   zlatnog   novca   znači   gubljenje   njegove 
vrijednosti i to za onoliko koliko ga ima više od zlatnog novca u prometu. Npr. ako država 
odluči da štampa 20% više papirnog novca nego što bi trebalo zlatnog novca, prometna 
vrijednost papirnog novca će se smanjiti za 20%. Samim tim, ako je prije za kupovinu neke 
robe trebalo 100 novčanih jedinica, sada će za istu količinu i vrstu robe biti potrebno 120.
 

Kada u opticaju cirkuliše više papirnog novca nego što bi bilo potrebno zlatnog 

novca i kada zbog toga dolazi do pada prometne vrijednosti papirnog novca i opšteg rasta 
cijena, nastaje 

inflacija

.

Povećanje   ili   smanjenje   cijena   dovodi   do   nesklada   između   ponude   i   tražnje 

određenih   roba   tj.   narušava   ravnotežu   u   privredu   koju   treba   shvatiti   kao   ravnomjerni 
privredni razvitak, a može se dvojako posmatrati:

1. Kao odnos ponude i tražnje roba i usluga na tržištu i
2. kao odnos između količine roba i usluga, na jednoj strani i količine novca, na 

drugoj strani.

Kada je ponuda jednaka tražnji pri određenom nivou cijena, tada se privreda nalazi 

u ravnoteži. Privreda će se naći u ravnotežnom stanju i kada se izjednače odnosi između 
količine roba i usluga i količine novca. Cijene formirane na taj način će biti stabilne kao i 
kupovna   snaga   novca.   Manje   promjene   u   cijenama   neće   bitno   uticati   na   promjenu 
kupovne moći novca. Međutim kada dođe do većeg porasta cijena, sa tendencijom dužeg 
vremenskog trajanja tada nastupa inflacija. 

Inflacija  

(lat. inflatio, napuhivanje, nadutost, nadimanje)

  predstavlja “naduvavanje 

cijena i novčanih dohodaka, troškova proizvodnje i drugih novčanih iznosa, što sve skupa 
znači manju kupovnu moć novca, realno smanjenje plata i drugih finansijskih dohodaka, 
slabljenje ekonomske aktivnosti izvoza

1

.

Svako povećanje papirnog novca u opticaju ne mora da znači i inflaciju. Može se 

desiti da se poveća količina novca u opticaju, a da ne dođe do inflacije. To se dešava onda 
kad se povećanje količine novca u opticaju nastane zbog različitih faktora koji utiču na 
povećanje potrebne količine novca u opticaju, npr. usljed povećanja proizvedene robe. 
Mora rasti količina novca u opticaju kako bi se roba prodala, odnosno kupila. Međutim 
povećanje količine robe u opticaju mora biti usaglašeno sa porastom obima proizvodnje 
roba. U suprotnom doći će do inflacije. S toga se pod inflacijom smatra nesrazmjerno 
povećanje količine novca u opticaju koje utiče na porast cijena tj. kupci raspolažu većom 
količinom novca i spremi su da plate i veću cijenu za određenu robu od momentalno 
postojeće. To dovodi do naglog skoka cijena, jer je tražnja veća od ponude, a samim tim i 
od inflacije. 

Petar Đukić, Osnovni ekonomije, Univerzitet u Beogradu, Tehnološko – metalurški fakultet, Beograd 1994. 

4

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti