Veza između digitalnog jaza i ekonomskog razvoja
SEMINARSKI RAD
IZ PREDMETA “INFORMATIČKA EKONOMIJA”
NAZIV SEMINARSKOG RADA
“ Veza između digitalnog jaza i ekonomskog
razvoja ”
Student:
PODGORICA, 29. 01. 2014.
Univerzitet Crne Gore, Ekonomski fakultet Podgorica
S a d r ž a j :
Apstrakt ...........................................................................................................3
U V O D............................................................................................................4
1. Pojam digitalnog jaza .................................................................................5
2. Razvoj ITC tehnologe sa ekonomskog stanovišta……………………..……6
3. Digitalni jaz da li postoji na teritoriji jedne zemlje? ………..........................7
4. Digitalni jaz na primjeru razvijenih i nerazvijenih zemalja …………….……8
5. Strategije za prevazilaženje digitalnog jaza ………………………………..10
5.1. Prevazilaženje digitalnog jaza uz pomoć razvoja telekomunikacija i
internetske infrastrukture ………………………………………………………..10
5.2. Prevazilaženje digitalnog jaza uz pomoć finansijske podrške …..…11
5.3. Prevazilaženje digitalnog jaza sa društveno-kulturnog aspekta …...11
5.4. Prevazilaženje digitalnog jaza posredstvom telekomunikacione
politike i regulative……………………………………………………………………..12
Z A K LJ U Č A K ……………………………………………………………..…..14
Literatura ………………………………………………………………………….15
2

Univerzitet Crne Gore, Ekonomski fakultet Podgorica
U V O D
Pojam digitalnog jaza najčešće se vezuje za razliku između tehnološki
naprednog „zapada” ili „sjevera” i nerazvijenog „istoka” ili „juga”. Ovakvo
shvatanje problema je vrlo nezadovoljavajuće, jer se svodi pa puku geografiju.
Digitalni jaz, zapravo, jednako postoji i u okviru jedne zemlje – razvijene ili
nerazvijene, između slojeva društva, različitih profesija, populacije različitih
uzrasta kao i polova. Odnosi se na razlike između individualaca, kućanstva, firmi,
geografskih područja na različitim socio-ekonomskim nivoima u odnosu na
njihovu mogućnost pristupa informacijama i informacijskim tehnologijama i za
njihovo korištenje interneta za razne aktivnosti. Možda je zato bolje definirati
digitalni jaz kao razliku između onih koji imaju i onih koji nemaju, ali ne samo
mogućnost da koriste informacijske tehnologije nego i svijest o značaju
informacijskih tehnologija za društvo i njih same.
Problem u nedostatku svijesti o
potencijalima informacionih tehnologija i mogućoj koristi za svakog građanina je
globalan, ali je ipak izraženiji u zemljama u razvoju gdje postoje realno ili samo
naizgled primarnije brige. Uloga ICT i interneta u nekomercijalnim djelatnostima,
poput obrazovanja, zdravstva ili pukog informiranja, nije dovoljno popularizovana
pa „običan svijet“ nove tehnologije doživljava kao čist luksuz.
Danas je u svijetu jako velik broj ljudi koji korsite internet, i taj broj iz dana
u dan sve više raste. Međutim, analiza pokazuje da je digitalna raspodjela u
svijetu vrlo različita, odnosno da je pristup internetu nejednak od jednog
geografskog područja do drugog. Statistike nam pokazuju da je 35 % korisnika
interneta iz Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, 30 % iz Evrope, dok je
suprotno od njih, iz Latinske Amerike 5 %, a iz Afrike samo 1 %. Neki izvori
uzimaju u obzir populaciju stariju od 16 godina, neki stariju od 2 godine, neki
ukupno stanovništvo i uglavnom su svi nejednaki, ali bez obzira na to, podaci
svih njih pokazuju na to kakva je digitalna raspodjela u svijetu.
Na osnovu ovih podataka možemo već da pretpostavimo kako digitalni jaz
utiče na ekonomski razvoj zemlje, imajući u vidu da se informacije šire brzinom
svjetlosti, uočavamo da je nejednakost povodom informacija u nekim zemljama
velik i usporava njen ekonomski razvitak.
Informacijsko društvo i digitalni jaz, 27.01.2014
http://drustvenijazz.blogspot.com/2012/04/uzroci-
digitalnog-jaza-primjer-amerike.html
Inf.Društvo i digitalni jaz 27.01.2014
http://inf-drustvo-dig-jaz.bloger.index.hr/
4
Univerzitet Crne Gore, Ekonomski fakultet Podgorica
1. POJAM DIGITALNOG JAZA
Digitalni jaz može se definisati kao razlika između onih koji, usled
tehničkih, političkih, socijalnih ili ekonomskih razloga, imaju pristup i mogućnosti
da koriste ICT i onih koji nemaju.
O veličini i značaju digitalnog jaza izraženi su
različiti stavovi. Digitalani jaz postoji na raznim nivoima: unutar zemalja i između
njih, između seoskog i gradskog stanovništva, između starih i mladih, kao i
između muškaraca i žena. Digitalni jazovi nisu nezavisne pojave. One
odražavaju postojeće društveno-ekonomske nejednakosti u obrazovanju,
zdravstvenoj zaštiti, kapitalu, stanovanju, zaposlenosti, čistoj vodi i hrani. Ovo je
jasno iznijela Radna grupa G8 za digitalni razvoj (G8 DOT):
Ne postoji nikakva
dihotomija između digitalnog jaza i širih
društvenih i ekonomskih razlika kojima bi
razvojni proces trebalo
da se bavi; digitalni jaz treba shvatati i njime se baviti u
kontekstu
širih razlika.
Koncept digitalnog jaza može se posmatrati sa različitog
stanovišta, a jedan od njih jeste podjela digitalnog jaza u:
širem i
užem smislu.
U širem smislu najčešće se vezuje za neravnomjernu raspodjelu
mogućnosti pristupanja internetu informaciono-komunikacionim tehnologijama.
U užem smislu označava nejednakosti u pristupu internetu koje su
određene karakteristikama kao što su pol, uzrast, rasa, etnička pripadnost,
obrazovanje, visina prihoda itd.
Očigledno je da digitalno bogatsvo jedne zemlje oslanja se na njen
ekonomski razvoj. Mnoge razvijene zemlje kao što su Sad, Japan i Francuska,
predstavljaju tipične predstavnike tehnološke revolucije, koje sve više ulažu u
dalji razvoj ICT i na taj način uspijevaju da budu prve koje će vladati širokim
spektrom informacija. Zemlje u razvoju već bi odmah mogle da osjete da gube
šansu za protokom informacija. Postavlja se i pitanje da li je moguće da zemlje u
razvoju u skorijoj budućnosti s obzirom na rapidan rast umrežavanja prestignu
takozvane razvijene zemlje. Zemlje u razvoju stvaraju mogućnost da (rapidnim
rastom) ne zaostaju za razvijenim zemljama i stoga se ICT “procijep“ zatvara.
Čisto matematički gledajući, moguće je da se to desi ali u stvarnosti, ne čini se
da bi se mogla ostvariti digitalna jednakost. Više je razloga za to. Digitalno
bogatstvo ne dolazi bez opšteg blagostanja države ili regije. Zemlje u razvoju
čine 4/5 zemaljske kugle i njihovi stalni napori da se uključe u umrežavanje
svijeta jesu veliki. Dok razvijeni svijet već stvara nove tehnologije koje će im
Kurbalija, J., Uvod u upravljanje internetom, Drugo izdanje, Albatros plus, Razvojna korpa str. 127
http://archive1.diplomacy.edu/poolbin.asp?IDPool=1419
Kurbalija, J., Uvod u upravljanje internetom, Drugo izdanje, Albatros plus, Razvojna korpa str. 128
http://archive1.diplomacy.edu/poolbin.asp?IDPool=1419
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti