Virusi i antivirus programi
FAKULTET ZA MENADŽMENT F@M
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA INTERNET
TEHNOLOGIJE
TEMA: VIRUSI I ANTIVIRUS PROGRAMI
PROFESOR:
STUDENT:
ASISTENT:
BROJ INDEKSA:
2
SADRŽAJ:
1. UVOD
2. ISTORIJSKI RAZVOJ VIRUSA
3. AKTIVIRANJE KOMPJUTERSKIH VIRUSA
4. KLASE VIRUSA
4.1 BOOT SEKTOR VIRUSI
4.2 INFEKRORI DATOTEKA
4.3 MAKRO VIRUSI
4.4 INTERNET VIRUSI
4.5 TROJANSKI KONJ
5. NAJČEŠĆI VIRUSI
6. ZARAŽENI RAČUNAR
7. ZAŠTITA RAČUNARA
8. ANTIVIRUS PROGRAMI
9. ŠEST KORAKA U ZAŠTITI RAČUNARA
10. ZAKLJUČAK
11. LITERATURA

4
2. ISTORIJSKI RAZVOJ VIRUSA
1982. godine napravljen je računarski virus Elk Cloner. Ovaj virus se smatra jednim od prvih
virusa koji je zarazio više osobnih računara. Virus Elk Cloner je napravio 15-godišnji Rich
Skrenta. Elk Cloner je inficirao operativni sistem Apple II računara i povremeno ispisivao
poruku: „ It will get on all your disks. It will infiltrate your chips. Yes it's Cloner!..“ Ovaj
virus je bio u stanju da se sam iskopira na floppy diskove omogućavajući lako širenje.
1986.godine u Pakistanu kreiran je računarski virus „Brain-mozak“. To je virus koji napada
boot sektor. U većini slučajeva virusi nisu bili štetni u tolikoj meri, ali pojavom većeg broja
virusa pojavili su se i oni koji su mogli menjati ili uništavati podatke. Takvi virusi bili su:
„VirDem“, „Christmas Tree“, „Jerusalem“, „Cascade“, „Stoned“, „Adis“. Početkom
devedesetih godina pojavio se i virus „Crni osvetnik“ a zatim „DiskKiller“ tako da je 1993.
godine registrovano približno 3000 različitih virusa. U 2002. godini često se spominje virus
crv (worm) „Anna Kournikova“ koji dolazi e-mailom pretvarajući se da je slika ruske
teniserke. Još neki opasni virusi su: „Brazilian Carnival“, „Happy New Year“, „Love“,
„WBS/VB SWG-YQ“ koji dolazi u slici pevačice Shakire.
5
3. AKTIVIRANJE KOMJUTERSKIH VIRUSA
Svaki postupak u računaru provodi se izvršavanjem nekog programa. Savremeni računari
mogu izvršiti širok spektar programa za različite namene i pri tome je moguće odjednom
pokrenuti i koristiti i više od jednog programa. Namena nekog programa određena je u
trenutku njegovog pisanja, što omogućava da se osim korisnih programa napišu i štetni,
odnosno opasni programi koji će zapravo uništavati podatke ili na neki drugi način oštetiti
informacije na računaru.
Korisnik pokreće ove programe nesvesno i potpuno neprimetno. Na ekranu se ne pojavljuju
nikakve informacije o tome da je program pokrenut niti će podatak o tome na bilo koji način
biti vidljiv korisniku. Korisnik će delovanje ovog programa primeniti tek po posledicama,
odnosno nakon što je šteta već načinjena.
Virus se ne mora odmah aktivirati, nego može biti aktiviran na tačno određeni datum, dan u
nedelji, vreme ili kad se ispuni neki drugi zahtev. U sadašnjosti jako je porasla upotreba
Interneta pa su se razvili i novi postupci širenja virusa. Danas se u tu svrhu uglavnom koriste
različite slabosti i greške u sigurnosnim stupnjevima računara, pa se virusi šire uz zapis koji
se prenosi Internetom kao dodaci uz elektroničku poštu i slično.
Bez obzira na način dospeća zaraze, sam virus u pravilu će se ponašati na sličan način.
Obično će prvo zaraziti računar na koji je dospio i zatim ući u fazu razmnožavanja. U tom
periodu koristiće različite postupke prenosa informacija kako bi sa zaraženog računara dospeo
na druge. Za vreme tog perioda neće korisniku činiti nikakvu štetu kako bi ostao nezapažen.
Tek nakon nekog vremena širenja program će postići punu funkcionalnost, odnosno učiniti
štetu.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti