JU Mješovita srednja hemijska škola u Tuzli

Stručno zvanje/zanimanje: Hemijski tehničar u farmaceuskoj proizvodnji

Predimet: Farmakologija

M A T U R S K I   R A D

Vitamini kao lijekovi

MENTORO:                                                                             KANDIDAT:

Tuzla, januar, 2016.

SADRŽAJ:

UVOD.........................................................................................................................................3

1. VITAMINI.............................................................................................................................4

2. HIPOVITAMIONZA I HIPERVITAMINOZA................................................................5

2.1 Hipovitaminoza.....................................................................................................................5

2.2 Hipervitaminoze.................................................................................................................11

3. PODJELA VITAMINA I NJIHOVE KARAKTERISTIKE..........................................15

3.1 Vitamini topljivi u vodi (hidrosolubilne)............................................................................15

3.1.1 Karakteristike vitamina topljivi u vodi............................................................................15

3.2 Vitamini topljivi u masti.....................................................................................................19

3.2.1. Karakteristike vitamina topljivi u masti..........................................................................19 

ZAKLJUČAK..........................................................................................................................21

LITERATURA........................................................................................................................22

2

background image

1. VITAMINI

Vitamini su organski sastojci koji se nalaze u veoma malim količinama u hrani. Čovjeku su 
neophodni za održavanje zdravlja, rast i reprodukciju. 

Vitamini se moraju unositi u organizam u malim količinama isto kao što se moraju unositi 
esencijalne aminokiseline i esencijalne masne kiseline. 

Male   količine   pojedinih   vitamina   mogu   se   sintetisati   u   organizmu.   Tako     naprimjer   iz 
provitamina D nastaje vitamin D pod uticajem sunčanih zraka. Manje količine vitamina K i 
biotina (vitamina H) nastaje u organizmu uz pomoć crijevne mikroflore. Vitamin B

3

 (niacin) 

se sintetizra iz esencijalne aminokiseline triptofana, koju opet moramo unijeti hranom. 

Za razliku od proteina, masti i ugljikohidrata vitamini u organizmu djeluju kao pojedinačne 
molekule, a ne kao makromolekule. To podrazumijeva da su fukcije vitamina   u ljudskom 
tijelu   esencijalne   u   enzimskom   sistemu   metabolizma   proteina,   ugljikohidrata   i   masnoća. 
Vitamini nisu izvori energiju ali pomažu enzimima u procesu metabolizma.

Potrebe za vitaminima se mjere u µg ili mg ili u internacionalnim jedinicama (IU). Njihova 
apsorpcija u ljudskom tijelu zavisi od unosa u prehrani.

Uloge   vitamina   u   organizmu   su   različite,   a   neki   od   njih   imaju   i   posebne   karakteristične 
specifičnosti djelovanja. Tako su vitamini E i C antioksidanti, vitamini B skupine imaju često 
brojne funkcije koenzima, vitamin K ima značajnu ulogu kod koagulacija krvi, vitamin A ima 
uticaja na poboljšanje vida, a vitamin D na okoštavanje. 

Nedostaci   pojedinih   vitamina   mogu   dovesti   kako   do   lakših   tako   i   do   težih   oštećenja   u 
organizmu. Tako recimo nedostaci vitamina A uzrokuje tzv. noćnu sljepoću, a nedostatak 
vitamina D rahitis, vitamina E mišićnu slabost, vitamina K usporeno grušanje krvi, vitamina 
B3 pelagru, vitamina B1 bolest „beri beri“, vitamin B12 anemiju itd.

Hemijski   sastav   vitamina   je   danas   tačno   poznat,   kao   i   hemijski   oblici   i   spojevi   iz   kojih 
nastaju.   Hemijska   priroda   i   fizikalno-hemijske   osobine   vitamina   su   raznovrsna.   Većina 
vitamina pojavljuje se u različitim hemijskim oblicima.

4

2. HIPOVITAMIONZA I HIPERVITAMINOZA

2.1 Hipovitaminoza

Hipovitaminoza

   ( avitaminoza)  

su bolesti izazvane nedovoljnim unosom vitamina putem 

hrane   (primarne   hipovitaminoze)   ili   stečenim   poremećajima   digestije,   apsorpcije   i 
metabolizma   vitamina   uz   zadovoljavajući   egzogeni   unos   (sekundarne   hipovitaminoze). 
Hipovitaminoze se liječe davanjem fizioloških doza vitamina koji nedostaju, ali ih je u pravilu 
moguće i poželjno prevenirati pravilnom ishranom. 

Uzroci nedostatak vitamina su:

nedovoljno unošenje

smanjenje apsorpcije

smanjenje iskorištenja

povećanje ekskrecije

povećanje potreba.

Vitamin-reaktivne nasljedne metaboličke bolesti

 (nasljedne vitaminske ovisnosti) mendelski 

su   (monogenski)   nasljedne   bolesti   u   kojima   postoji   nasljedni   poremećaj   u   metabolizmu 
vitamina. 
Njihovo kliničko značenje je u tome što se mogu liječiti nefiziološki velikim "farmakološkim" 
dozama  odgovarajućeg  vitamina,  one  su  10  do  100  puta veće  od  fizioloških  potreba tog 
vitamina. 

Postoji više načina za nastanak  ovih poremećaja, a to su:

-        defekat transporta vitamina u stanicu
-       defektna pretvorba vitamina u aktivni oblik koenzima
-       defekat spajanja koenzima sa apoenzimom pri stvaranju holoenzima zbog 

mutacije apoenzima.

 

Vitamin A (karotenoidi, retinol)

Najkarakterističniji predznaci A-avitaminoze su upala rožnjače oka i epitela kanala, što se 

manifestuje zatvaranjem i suženjem oka - 

kseroftalmija

 (od grčkih riječi heros, što znači suh i 

riječi ophtalmos - oko). U težim slučajevima, vrši se razmekšavanje - keratomalacija, što je 

uslovljeno prekomijernim građenjem keratina u koži i mrežnjači oka. Koža tom prilikom 

5

background image

Slika 2. Dijete oboljelo od bolesti rahitisa

Vitamin E (tokoferol, vitamin mladosti)

Pri nedostatku vitamina E kod eksperimentalnih životinja nastaje perutanje kože, mišićna 

slabost   (distrofija),   narušavanje   funkcije   nervnog   sistema,   neuobičajeni   pokreti   očiju   i 

smanjen vidokrug.  Dolazi do gubitka refleksa, smanjenja mišićne mase, gubitka sposobnosti 

rađanja, nastajanja fragilnih (poremećenih) eritrocita.

Vitamin K (vitamin koagulacije, filohinon, fitomenation)

Sadržaj ovog vitamina, kao i vitamina E u običnim proizvodima ishrane znatno prevazilazi 

minimalne dnevne potrebe i zbog toga je nedostatak ovog vitamina pri normalnoj ishrani 

krajnje rijedak. 

Osim toga, vitamin K sintetizuju i mikroorganizmi u debelom crijevu.  Simptomi nedostatka 

vitamina K u organizmu su masnice po tijelu. Javlja se celijačna bolest (stomačna bolest koja 

se odlikuje nadimanjem stomaka), tropske bolesti, kolitis (upala debelog crijeva). Može se 

javiti i dijareja.

7

Želiš da pročitaš svih 22 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti