Vještačka inteligencija
SADRŽAJ
1.
Uvod
4
2.
Vještačka inteligencija
5
2.1
Pojam vještačke inteligencije
6
2.2
Historijski razvoj vještačke inteligencije
7
2.2.1
Faze razvoja, nauke i primjene vještačke inteligencije
8
2.3
Cilj istraživanja vještačke inteligencije
9
2.4
Inteligentni sistemi – značaj i svojstva
9
2.5
Baza znanja u inteligentnim sistemima
11
3.
Ekspertni sistemi
13
3.1
Komponente ekspertnih sistma
14
3.2
Znanje – sticanje i prezentovanje
14
3.3
Razlog primjene ES
14
3.4
Postupak razvoja ES
14
3.5
Primjena ES
15
3.6
Izbori područija razvoja ES
15
3.7
Načini prikupljanja znanja
15
3.8
Osobine ES
15
4.
Zaključak
16
5.
Literatura
17
1
1. UVOD
Pojam vještačka inteligencija VI – (Artifical Intelligence -AI) potiče od Johna McCarty-
ja i označava pojavu inteligencije koja je ostvarena na vještački način, tj. putem
programiranja računara. Međutim mnogi autori i stručnjaci iz ove oblasti se ne slažu s tim
da termin vještačka inteligencija u potpunosti i najbolje opisuje ovu oblast nauke, jer
mnoge oblasti informatike u osnovi imaju inteligentno ponašanje, ali ne spadaju u oblast
vještačke inteligencije, tj. ne pripadaju toj oblasti u užem smislu.
2

a.Pojam vještačke inteligencije
Jednostavno rečeno, vještačka inteligencija se može objasniti kao pokušaj da se naprave
mašine koje ispunjavaju takve zadatke da bi ljudi, u slučaju da oni ispunjavaju te iste
zadatke, morali upotrijebiti inteligenciju. Pri tome se pod inteligencijom podrazumijeva
sposobnost snalaženja u novim uslovima, na način kako to tumače svi psiholozi. Ipak, da
bi se izbjegle nedoumice u poimanju suštine vještačke inteligencije, poželjno je uočiti šta
se sve smatra „inteligentnim ponašanjem“:
Razumjevanje i učenje na osnovu iskustva,
Razumjevanje dvosmislenih ili kontradiktornih poruka,
Brzo i fleksibilno prilagođavanje novim situacijama,
Upotreba razuma u rješavanju problema i efikasno upravljanje
Preovladavanje zbunjujućih situacija,
Razumjevanje i izvođenje zaključaka na običan, razuman način
Primjena znanja pri iskorištavanju okoline
Sticanje i primanja znanja,
Razmišljanje i rezonovanje i
Prepoznavanje relativne važnosti različitih elemenata u nekoj situaciji.
U razumjevanju pojma vještačke inteligencije, neophodno je prihvatiti dvije bitne
činjenice:
Vještačka inteligencija se bavi procesom mišljenja i
Vještačka inteligencija predpostavlja da se taj proces odvija putem računara.
2.2 Historijski razvoj vještačke inteligencije
4
Od davnina je ljude privlačila inteligencija – kako sam pojam inteligencije tako i
mogućnost konstruisanaja „
inteligentnih mašina
“ koje bi mogle samostalno da rade.
Takve primjere možemo pratiti kroz historiju. U staroj Grčkoj ljudi su se bavili pitanjima
inteligencije, znanja i pravilnog zaključivanja, a među njima se naročito istakao Aristotel.
Pojam vještačka inteligencija (VI) – Artifical Inteligence, nastaje
. godine u
, na skupu istraživača zainteresovanih za teme inteligencije,
neuronskih mreža i teorije automata. Skup je organizovao Džon Mekarti, ujedno sa
,
i N. Ročesterom. Na skupu su učestvovali T.
Mur (
), A. Semjuel (
), R. Solomonof i O. Selfridž (
), kao i A. Nevil, H.
Sajmon (Carnegie Tech, danas Carnegie Mellon University). Na skupu su postavljene
osnove oblasti vještačke inteligencije i trasiran put za njen dalji razvoj.
Danas se smatra da su koncept vještačke inteligencije postavili V. Mekulok i M. Pits,
1943. godine, u radu u kom se predstavlja model vještačkih neurona na bazi tri izvora:
spoznaja o fiziologiji i funkcionisanju moždanih neurona, iskazna logika Rasela i
Vajteheda, i Tjuringova komputaciona teorija. Nekoliko godina kasnije stvoren je prvi
neuralni računar SNARC. Zaslužni za poduhvat su studenti Prinstona, Marvin Minski i
D. Edmons, 1951. godine. Negde iz iste epohe su i prvi programi za šah, čiji su autori
Šenon i Tjuring.
Na osnovu istraživanja, počev od osamdesetih godina, konstruišu se prvi komercijalni
sistemi vještačke inteligencije, uglavnom tzv., ekspertski sistemi.
2.2.1 Faze razvoja, nauke i primjene vještačke inteligencije
Vještačka inteligencija je u svom razvoju prošla kroz određena razdoblja i to:
faza inkubacije (1943-1956)
faza ranog entuzijazma i velikih očekivanja (1952-1969)
faza sistema zasnovanih na znanju (1969-19799
faza kada vještačka inteligencija postaje industrija (1980-do danas)
faza povratka neuronskih mreža (1986-do danas)
Iako je vještačka inteligencija veoma mlada nauka, naslijedila je puno zamisli, pristupe i
tehnike iz drugih naučnih disciplina kao što su :
filozofija
matematika,
teorije algoritma
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti