Ekonomski fakultet u Beogradu
Kamenička 6 11000 Beograd
www.ekof.bg.ac.yu

Seminarski rad

iz predmeta

Poslovna Informatika

TEMA

ZAŠTITA POSLOVNIH 

INFORMACIONIH SISTEMA

Beograd,2003

  

Sadržaj:

   Uvodni deo.............................................................2
  

Napad:

      1.Kompjuterski virusi..........................................4
      2.Internet worms..................................................5
      3.Lameri...............................................................5
      4.Mail bombe.......................................................6
      5.Trojanci.............................................................6
      6.Napad preko NetBiosa......................................7
  

Zaštita:

      1.AntiVirus programi...........................................9
      2.Firewall............................................................10

            2.1. Filtriranje paketa........................................................

11

            2.2. NAT...........................................................................

13

            2.3. Proxy Services...........................................................

15

            2.4. Firewall-ovi...............................................................

15

            2.5. Zaključak...................................................................

18 

    Objašnjenja nekih izraza......................................19
    Literatura..............................................................20 

UVODNI DEO

1

background image

    Sistem zaštite treba postaviti u celom lancu između korisnika računarskih resursa, računarskih 
sistema, programa, podataka i nosilaca podataka. Područja zaštite mogu se podeliti na:

identifikaciju terminala, odnosno radnih stanica i proveru u listi odobrenja za pristup 
programima i datotekama sa podacima

identifikaciju korisnika računarskih resursa i provera u listi ovlašćenja za korišćenje 
određenih terminala, radnih stanica, programa i datoteka,

odobrenje programima za pristup određenim datotekama i

određivanje nivoa tajnosti podataka

    Cilj svih mera zaštite je obezbeđenje integriteta i pouzdanosti poslovnog informacionog 
sistema. Pouzdanost sistema označava njegovu sposobnost da se brzo i tačno obnovi posle greške 
ili nepravilnog rada bilo koje sistemske komponente. U poslednjih nekoliko godina veliku 
opasnost za informacione sisteme predstavljaju kompjuterski virusi, trojanci, internet crvi, mail 
bombe. Tako da će se seminarski rad prevashodno okrenut zaštiti informacionih sistema baš od 
tih napada kao i od napada na portove. Pošto je lakše pobediti “neprijatelja“ ako ga poznajemo, 
prvo će mo obraditi napadače a zatim i zaštitu od njih.

 

3

NAPAD

     1. KOMPJUTERSKI VIRUSI

    Računarske komunikacije, bilo one u lokalu, bilo preko interneta, predstavljaju idealnu 
podlogu za širenje kompjuterskih virusa. Veliki broj povezanih radnih stanica i servera, koji jedni 
drugima daju posebne privilegije u međusobnoj razmeni podataka i korišćenja zajedničkih resursa 
olakšavaju širenje virusa među mašinama i sve njihove destruktivne aktivnosti. Sa druge strane 
umrežavanje računara otežava efikasno otkrivanje i uklanjanje virusa. Kompjuterski virusi su 
mali, samoreprodukujući programi (nekoliko KB) koji imaju isključivo cilj da naprave štetu na 
zaraženom kompjuteru. Pišu ih hakeri - iskusni programeri koji su ili stvarno zlobni ili žele da 
pokažu kako su Microsoftovi operativni sistemi namerno nezaštičen. Mogu neopaženo da se 
ubace u sektore za inicijalno punjenje, module operativnog sistema i razne aplikativne programe. 
Štetu prave tako što brišu ili menjaju fajlove na disku, a najveća šteta nastaje ako dođe do 
potpunog gubljenja podatka i raspada celog informacionog sistema

Virusi i druge vrste 

zlonamernog koda u računarsku mrežu mogu dospeti na više načina, u zavisnosti od mogućnosti 
razmene podataka sa okruženjem:

Internet konekcije

Elektronska pošta

Prenos datoteka

Zaraženi prenosni mediji (CD ili diskete)

Instalacija piratskog softvera

Razmena podataka sa lokalnim mrežama na udaljenim lokacijama i druge

    Razvojem internet komunikacija kao ubedljivo najznačajniji vid širenja virusa možemo istaći 
elektronsku poštu (95%), zbog činjenice da je pojava novih virusa pitanje minuta. Često su virusi 
"upakovani" kao katalog proizvoda, neka pošalica, čestitka za praznik i slično. Međutim, svi oni 
imaju jednu zajedničku stvar -svi su izvršni fajlovi. Ukoliko se desi da dobijemo poruku koja ima 
attachment (fajl prikačen uz poruku), ne treba ga odmah otvoriti. Ovako izbegavamo opasnost da 
sa startovanjem attachmenta zarazimo računar. Većina modernih programa za e-mail često ne 
prikazuje kojeg je tipa prikačeni fajl, prikazuju samo njegovo ime. Dakle, ukoliko je poslat 
izvršni fajl, prostim pritiskom miša na njega (u okviru za attachmente) startovaće se program. Na 
sreću, svi e-mail programi omogućavaju da se fajl snimi na disk. Preporuka bi bila da svaki 
attachment koji stigne, prvo snimi na disk, pa tek onda proveri. 
    Provera snimljenog fajla počine sa proverom kojeg je tipa. Ako je u pitanju slika 
(.gif, .jpg, .bmp) ili tekst (.txt, .asc), onda ga slobodno možemo otvoriti. Ukoliko je u pitanju 
dokument popularnog tekst procesora, Word (.doc), izvršni fajl (.exe, .com, .bat, .cmd) ili nešto 
nam nepoznato, potrebno je da taj direktorijum pretražimo (skeniramo) antivirusnim programom. 
Ukoliko je u pitanju arhiva fajlova, tj. fajl koji sadrži druge fajlove u kompresovanoj formi 
(.zip, .arj, .rar ili .tgz), potrebno je fajl "otpakovati", a onda ponoviti prethodno uputstvo i utvrditi 
kojeg su tipa fajlovi. Sve što je navedeno za e-mail attachmente, važi i za attachmente iz news 
grupa. Fajlovi koje preuzimamo sa Web ili FTP adresa nisu ništa različiti od attachmenta. Sa 
njima je potrebno biti isto toliko oprezan, ako ne i više. Dakle, svaki fajl koji preuzimamo treba 
proveriti

.

  

     2. INTERNET WORMS ( CRVI )

4

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti