značaj informacionih tehnologija unutar događaja
1.
UVOD
Od davnina pa do danas čovjek je stalno napredovao u razvoju tehnika i znanja kako bi osigurao svoju
egzistenciju. Po prirodi je to proces koji počiva na tome da svaki naredna invacija je dosta naprednija
od one koja joj je prethodila. Zakonitost je to, koja traje i dan danas i svjedoci smo tome.
Upravo je to činjenica koja ovoj temi daje poseban karakter i čini informacione tehnologije tako
superiornim u odnosu na sve prethodne inovacije u ljudskoj povijesti i pravi revolucionarne
prekretnice u proizvodnji, načinu života, ljudskoj inteligenciji a što se sve održava kroz ekonomske
parametre koji su sastavni dio ovih procesa.
Kroz ovaj diplomski rad date su informacije koje obuhvataju teorijske osnove informacionih
tehnologija, te njihove primjene u praksi kroz poslovanje savremenih i inovativnih preduzeća.
Također posebna pažnja je posvećena ovom vidu poslovanja u Bosni i Hercegovini.
Trenutno poslovno okruženje bilo bi nezamislivo bez informacionih tehnologija. One ne samo da su
načinile revolucionarne korake u proizvodnom i realnom sektoru ekonomije i društva uopšte, nego
sve više postaju odlučujući faktor u traženju rješenja i odluka koje dakako pomažu menadžerima kako
bi na pravi način donijeli prave odluke.
Po posljednjim istraživanjima preko 90 % kompanija u svijetu koristi informacione tehnologije u
svakodnevnom poslovanju, i iste su potvrdile da bi poslovni procesi bili nezamislivi ukoliko se ne bi
oslanjali na informacije obrađene putem računarskih sistema.
Informacione tehnologije (IT) čine sve tehnološke komponente informacionog sistema, odnosno:
hardver, softver, baze podataka, mreže i komunikacije. IT je, prema ovome, podsistem informacionog
sistema, nastala je spajanjem tri bazne tehnologije: mikroelektronske, komunikacione i računarske
tehnologije.
2.
POJAM INFORMACIJE, ZNAČAJ I ULOGA, POJAM INFORMACIONE TEHNOLOGIJE
Pojam informacionih tehnologija je vrlo popularan i često upotrebljivan pojam. Kako bi najbolje
definisali ovaj pojam u nastavku su date neke od definicija informacije i tehnologije.
Podatak i informacija mogu biti u različitim oblicima simbola odnosno formama kao što su: slova,
brojevi, specijalni znaci, slika, crtež, zvuk i slično, kao i njihovim kombinacijama, odnosno
multimedijalnom obliku. Bez obzira na formu prezentacije, informacija je uvijek osnova ljudskog ili
računarskog odlučivanja. Informacija je i osnov komuniciranja između ljudi i/ili računara, pa se često
ističe i stav da podatak i informacija predstavljaju vijest koju je uputio pošiljalac – primaocu a koja je
dimenzionisana: obimom, nazivom i vrstom.
Klasični teorijski pristup informaciji ima svoje polazište u povezivanju informacije sa teorijom
verovatnoće i entropijom. Ovaj pristup polazi od toga da informacija otklanja neodređenost sistema,
odnosno neizvjesnost promjena, te da je informacija pojava suprotna entropiji. Entropija je sila koja
nastoji da svaki sistem iz stanja reda i organizovanosti prevede u stanje nereda i haosa. Prema ovom
pristupu informacija je dio saznanja kojim se smanjuje ili potpuno ukida neodređenost sistema i
neizvjesnost promena (Shannon).
Informaciju moramo prihvatiti kao resurs. To konkretno znači da se informacija smatra jednakim
resursom kao što su to tradicionalni resursi: novac, materijali oprema. Tačna, blagovremena
informacija je postala resurs od izuzetne važnosti u donošenju odluka, očuvanju i proširenju tržišnog
položaja, konkurentnosti pa i opstanka na tržištu.
Pojam informacija predstavlja stimulans koji ima neko značenje za nekoga ko prima tu informaciju.
Informacija pohranjena u raćunaru predstavlja podatak. Nakon procesiranja, formatiranja ili obrade
druge vrste i štampanja, izlazni podatak ponovno postaje informacija. Kako se informacija uobliči i
koristi za razumjevanje i shvatanje nekih radnji, ona predstavlja znanje.
„Informacija je mjera neizvjesnosti: što je manje očekivana, količina informacija je veća. Informacija
danas je osnova za donošenje odluka, ima svoju cijenu i važan je resurs.“
„Tehnologija, u najširem smislu predstavlja korištenje prirode u svrhu čovjekovih materijalnih
dobitaka.“
„Tehnologija se javlja kao rezultat djelovanja čovjeka na prirodu i društvo i, pri tome, iznalaženja
najpogodnijih oblika instrumenata, metoda i sredstava za prilagođavanje prirode i društva svojim
potrebama, tj. za unaprijeđenje njegove kreativnosti i djelovanja u svojojprirodnoj i društvenoj
okolini.“
Teško je dati egzaktnu definiciju informacionih tehnologija, ali možemo reći da termin informacione
tehnologije obuhvata sve oblike tehnologija koja se koristi za kreiranje, čuvanje i razmjenu
informacija u različitim vidovima ( poslovni podaci, govor, zvuk, slike, multimedija i dr ).
o
1953 IBM pravi model 650, prvi računar namijenjen širokom tržištu; kompanija je prodala
1500 primeraka prije nego što ga je 1969. povukla sa tržišta.
o
1956 IBM je napravio prvi čvrsti disk koji je nazvan RAMAC. IBM-ovi programeri stvorili su
programski jezik FORTRAN. MANIAC I je prvi program koji je porazio čovjeka u šahu.
o
1959 Kineski profesor Li Kajčen je pomoću abakusa računao brže od računara u Sijetlu,
Njujorku i Tajpehu. Grejs Mari Hoper i Čarls Filips izmislili su programski jezik COBOL. Džon Makarti i
Marvin Minski oformili su laboratoriju za vještačku inteligenciju na tehnološkom institutu u
Masačusetsu (MIT). Xerox je predstavio prvi komercijalan fotokopir aparat.
o
1960 Firma Digital Equipment Corporation projektovala je PDP-1, prvi komercijalni računar
opremljen tastaturom i monitorom.
o
1962 People's National Bank iz Gustera u Virdžiniji instalirala je prvi bankomat (ATM) na
svijetu; međutim, on nije bio uspešan i njegov proizvođač verovatno nije više u ovom poslu.
Programeri iz MIT-a napravili su prvu video igru.
o
1965 Firma Digital Equipment Corporation napravila je prvi mikroračunar; on je koštao
18.000 USD; razvijen je pojednostavljeni programski jezik BASIC, koji će kasnije postati standardni
jezik za PC računare.
o
1969 Honeywell je napravio "kuhinjski računar" H316 - to je bio prvi kućni računar. Koštao je
10.600 USD, a mogao je da planira menije i brine o ostalim kućnim poslovima. Debitovao je ARPAnet,
preteča Interneta. Bankomati su počeli da se koriste u bankama. Pojavila se "bubble" memorija, čime
je omogućeno da računari zadrže pamćenje i poslije isključivanja.
o
1970 Predstavljena je disketa. Intel je razvio prvi memorijski čip u koji je moglo da se smjesti
1024 bajta podataka.
o
1971 Firma Texas Instruments predstavila je džepni digitron.
o
1972 Rej Tomlinson je izmislio e-poštu. Dizajnirane su prve kućne video igre za korišćenje na
televizoru, a Atari je objavio prvu video igru, Pong. Programeri u Bellovim laboratorijama razvili su
programski jezik C.
o
1974 Američki Kongres usvojio Zakon o privatnosti: on je dopuštao veću kontrolu nad
skupljanjem i korišćenjem ličnih podataka.
o
1977 Bil Gejts i Pol Alen zvanično su osnovali Microsoft. Apple je predstavio Apple II, prvi
sastavljen lični računar; Apple II će imati vodeću ulogu na tržištu PC računara sve dok se nije pojavio
IBM PC 1981. Tandy i Commodore izbacile su na tržište PC s ugrađenim monitorom - otpada
povezivanje s televizorom.
o
1978 Objavljen je Wordstar koji je ubrzo postao najpopularniji program za obradu teksta.
o
1980 Na tržištu se pojavio dBASE II. 1981 IBM je predstavio IBM PC s operativnim sistemom
MS DOS.
o
1983 Uspostavljena je optička veza Boston-Njujork-Vašington. Apple je predstavio Lisu, prvi
računar koji je koristio grafički interfejs i miša, a koštao je 9995 USD. IBM je lansirao PC-XT, prvi
računar s ugrađenim čvrstim diskom, kao i računar PCjr.
o
1984 Debitovao je CD-ROM uređaj. Apple je proizveo Macintosha. Predstavljeni su modemi
brzine 2400 b/s. Hewlett-Packard je izbacio na tržište prvi personalni laserski štampač, LaserJet.
Romensijer Vilijam Gibson uveo je termin kiberprostor.
o
1986 Microsoft je postao javno preduzeće. Nacionalna fondacija za nauku odobrila je
utemeljivanje okosnice Interneta.
o
1989 Tim Berners Li je izmislio World Wide Web
o
1990 Intel uvodi čip i486. Savezno ministarstvo za trgovinu SAD počinje istraživanje o
Microsoftu, čija zarada dostiže milijardu dolara; Windows stiže do verzije 3.0.
o
1994 U SAD postaju dostupni automatski sistemi za navigaciju (GPS). Intel proizvodi dva
miliona defektnih čipova Pentium. Iomega predstavlja Zip uređaj i diskove. Mark Andresen pomaže
pri pravljenju Netscapea.
o
1995 Predstavljeni su TV aparati s ravnim ekranom. Microsoft je objavio Windows 95. Pixar
Animation Studios i Disney prikazali su prvi film u potpunosti napravljen na računaru, Toy Story.
Microsoft je predstavio Windows 95 i Office 95. Standardizovana je DVD tehnologija. Netscape
postaje javno preduzeće. Džefri Becos osniva Amazon.com.
o
1997 U SAD se pojavljuju DVD plejeri.
o
1999 Operativni sistem Linux izbija u prvi plan. AOL završava prisvajanje Netscapea.
Microsoft, sa svojih 27.320 zaposlenih, dostiže zaradu od 14,48 milijardi dolara. E-Trade je tri dana
uzastopno u prekidu. 2000 Nastupa kriza G2K - kraj dosadašnje civilizacije.
4.
PRIMJENA INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU
Promjene u svjetskoj privredi koje se ogledaju u njenoj globalizaciji i sve većoj konkurenciji na
svjetskom nivou, uvođenju novih proizvoda i suluga i stalnom poboljšavanju kvaliteta postojećih,
skraćivanju vreman kreiranja novog proizvoda, poslovanju u turbulentnom okruženju, decentralizaciji
u odlučivanju, gubljenju određenih nivoa u tradicionalnoj poslovnoj hijerarhiji, sve većem značaju
kvalitetne i pravovremene informacije. Kao ilustraciju ovog značaja navest ćemo rezultate istraživanja
jednog od vodećih časopisa iz područja infomacijske tehnologije – Datamation
( www.datamation.com ) iz 1993,1994 i 1995 godine prema kojem su anketirane firme (menadžeri)
označili sljedeće ciljeve kao najznačajnija očekivanja i koristi od informacionih tehnologija:
•
Povećanje produktivnosti ( reduciranje troškova, povećanje efektivnosti ),
•
Poboljšavanje kvaliteta proizvofa i usluga,
•
Za ostvarenje komunikacije unutar poslovnog sistema i prema okolini.
4.2.
Izvođenje poslovnog procesa
Pojmom poslovni proces opisuju se poslovni koji se obavljaju unutar promatrane organizacije,
odnosno poslovnog sistema. Svaka organizacija ima svoj specifični poslovni porces, iako suu sličnim
organizacijama poslovni procesi slični. U proizvodnom preduzeći poslovni proces čine poslovi
proizvodnje, nabave potrebnih sirovina i energije, plasmana proizvodnih proizvoda izd. U bankama
poslovni proces obuhvaća poslove obavljanja finansijskih transakcija, kreditiranja, štednje itd. U
savremenom se poslovanju poslovnim procesima pridaje velika pažnja.
Informaciona tehnolgija znatno povećava efikasnost obavljanja poslova unutar poslovnog procesa, te
bez nje nije moguće konkretno obavljati posao. Avio kompanije npr. Ne mogu opstati na tržištu ako
putnicima ne mogu ponuditi rezervaciju i kupovinu avionskih karata za bilo koji let i s bilo koeg mjesta
u svijetu. Za to je potreban računalni rezervacijski sistem. Slično vrijedi i za poslovanje banaka sa
stanovništvom, koje moraju ponuditi obavaljanje transakcija preko mreže terminala u poslovnicama
bankomata ili osobnih računara od kuće.
Automatizacija poslovnog procesa jedan je od važnih zadataka primjene informacione tehnologije.
Upotrebom IT izvođenje se poslovnog procesa može „automatizirati“ pa je potrebno manje
manualnog rada ( npr. Obračun kamata u bankama se obavlja programski), učiniti djelotvornim (npr.
Proizvodnja u računarski podržanoj proizvodni prati se računalno u svakom momentu, a ne
povremenim nadgledanjem), ili učiniti na drugačiji način ( npr. Naručivanje se može obaviti
posredstvom internetaa).¸
Informaciona tehnolgija ima važnu ulogu u primjeni poslovanja preduzeća, ali se pritom ne smije
zaboraviti da njezina neodgovarajuća primjena može donijeti loše rezultate. Primjenom informacione
tehnologije na zastarjele i neefikasne poslovne procese ne mogu se postići željeni rezultati. Zato
projekte promjene poslovanja i razvoja informacione tehnolgije valja pažljivo koordinirati i
usklađivati.
4.3.
Upravljanje poslovnim sistemom
Zadatak je informacijskog sistema osigurati informacije za upravljanje poslovnim sistemom. Upravljati
znači donosti odluke koje se tiču poslovnog sistema. Za donošenje dobre poslovne odluke potrebne
su kvalitetne informacije koje su tačne, potpune, primjerene i pravovremene. Svaki poslovni odnosno
organizacijski sistem nastoji izgraditi svoj informacioni sistem koji će davati informacije za brzo i
kvalitetno odlučivanje.
Informacije koje se koriste pri odlučivanju mogu nastati obradom podataka iz različitih izvora. To su
podaci nastali u poslovnom procesu ( tzv. Unutrašnji podaci ), podaci nastali izan poslovnog sistema
( tzv. Vanjski podaci ), te podaci nastali u postupku odlučivanja ( podaci koje su stvorili menadžeri ).
4.4.
Komunikacija unutar poslovnog sistema i prema okolini
