NAZIV UNIVERZITETA

SEMINARSKI RAD

PREDMET: 

TEMA: Značaj plivanja

MENTOR:                                                              STUDENT:

Maj 2020 god.

2

SADRŽAJ

1. UVOD…………………………………………………………………………………3

2. ISTORIJA SPORTA…………………………………………………………….…….4

3. SPORT KAO DRUSTVENA I LICNA VREDNOST………………………….……4

4. POSMATRANI ASPEKTI NA CIJE FORMIRANJE UTICE PLIVANJE…….…..5

5. PODIZANJE TELESNE OTPORNOSTI……………………………………….……5

6. PEDAGOSKI ASPEKTI…………………………………………………………..….6

7. HARMONIČAN TELESNI RAZVOJ…………………………………………….…6

8. OBRAZOVANJE NEOPHODNIH NAVIKA…………………………………..…..6

9. RANO OBRAZOVANJE - OBUCAVANJE PLIVANJA…………………….……7

10. VASPITANJE………………………………………………………………….……..9

11. NASTAVNO - TRENAZNI RAD…………………………………………………..10

12. SOCIOLOSKI ASPEKTI……………………………………………………………11

13. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………..12

14. LITERATURA.............................................................................................................13

background image

4

ISTORIJA SPORTA

Jos su starogrcki mislioci ukazivali na funkcionalno jedinstvo pojedinaca-jedintsvo duha i tela (u 

zdravom telu zdrav duh). Tokom istorije ova ideja se u zavisnosti od drustvenih specificnosti 

menjala,uglavnom gubila svoj prvobitni smisao, npr. u feudalnom drustvu sportska aktivnost se 

svela na ocuvanje ratnicke forme u periodima mira(veliki viteski turniri). Tokom srednjeg veka 

crkva   je   dominirala   drustvenim   zivotom   ,te   su   svatanja   koja   je   ona   diktirala   zabranjivala   i 

osudivala   sva   telesna   zadovoljstva   u   koje   se   ubrajao   i   sport.   U   vreme   stvararanja   velikih 

nacinalnih pokreta u evropi (pocetak XIX. veka) Javljaju se pokusalji da se sport iz kasarni 

prenese u drustvo medu mlade,te da oni budu „branioci domovine". U narodu su se ljudi takmicili 

u   sasvim   drugim   sportskim   granama,   i   to:   borba   na   balvanima,   bacanje   kamena   sa 

ramena,trcanju,   jahanju,penjanju   uz   drvo   i   dr.   Tako   su   se   okupljali   i   zadrzavali   pozitivan   i 

kolektivni duh i jedinstvo. U burzuaskom drustvu sport je postao ogledalo drustvenih odnosa. 

Sport   postaje   sredstvo   povezivanja   klasnih   struktura,   politicke   emancipacije,   zarade.

Sport u demokratskom drustvu se uklapa u humanitarne principe. Sport danas trebe da doprinese 

razvijanju mladog coveka. Da bi sport bio jedan od vidova covekove kreativnosti, da bi kroz 

njega mogla izrazavati zdrava potreba za takmicenjem,  za igrom,za ostvaranjem onog istinskog, 

ljudskog, moraju biti resena osnovna egzistancijalna pitanja: materijalna, moralna, psiholoska.

SPORT KAO DRUSTVENA I LICNA VREDNOST

Sport je veoma slozena drustvena pojava. Njegovo mesto i uloga u zivotu drustvene zajednice 

zavise   od   stepena   materialnog   drustvenog   razvoja,   kao   i   od   karaktera   drustvenih   odnosa. 

Planiranje i razvoj sporta je izraz vrednosti, ideja i drustvenih stavova. Sport je drustvena ali i 

autenticna vrednost.

Razlikujemo sledece glavne vrste sportskog angazovanja:

a) 

RAZVOJNI SPORT

 (Uvodenje obaveznog fizickog vaspitanja u nastavi).Cilj je individualno 

napredovanje,a ne ukljucivanje u takmicenje.

b)  

REKREATIVNI   SPORT

  Ima   za   cilj   da   otkoloni   nepovoljne   posledice   radne 

delatnosti,uslove zivota,raznih obolenja ili ostecenja organizma.To je prirodan nastavak fizickog 

vaspitanja u skoli.

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti