Međunarodne organizacije i životna sredina
Predmet:
EKOLOŠKO PRAVO
SEMINARSKI RAD
Tema: Međunarodne organizacije i životna sredina
Profesor:
Student:
Beograd, mart 2022
SADRŽAJ
UVOD........................................................................................................................................3
1. TEORIJSKA OSNOVA.........................................................................................................4
1.1 Definisanje ekološkog prava....................................................................................4
1.2 Istorijat ekološkog prava..........................................................................................4
2.MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE ZA ZAŠTITU ŽIVOTE SREDINE.......................6
2.1 Ujedinjene nacije......................................................................................................6
2.2 Evropska unija........................................................................................................10
2.3 Savet Evrope..........................................................................................................12
3. APLIKATIVNOST..............................................................................................................14
ZAKLJUČAK..........................................................................................................................15
Literatura..................................................................................................................................16

1.TEORIJSKA OSNOVA
U okviru ovog uvodnog poglavlja seminarskog rada će biti dat teorijski okvir teme.
Predstavljen je koncept ekološkog prava kao naučne discipline i njihov istorijat.
1.1Definisanje ekološkog prava
U dostupnoj stručnoj literature se mogu pronaći pokušaji preciznog definisanja pojma,
predmeta i začaja ekološkog prava
1
. Ekološko pravo se izdvojilo kao posebna grana prava
koja postoji u ciljuu regulisanja i usmeravanja uticaja čoveka na sredinu u kojoj živi. Kao
najobuhvatnija definicija ekološkog prava se može navesti sledeće: “ekološko pravo kao
posebna grana prava može se odrediti kao sistem pravnih normi kojima se reguliše i
usmerava uticaj čoveka na njegovo prirodno okruženje sa ciljem zaštite životne sredine i
održavanja ekološke ravnoteže”
2
.
Ekološko pravo se smatra kompleksom pravnom disciplonom , a o iz razloga što je
odlikuje multidisciplinarnost. Ona je posvećena stvaranju sistema pravnih normi koji će
delovati na čoveka, zabrani nedozvoljenih aktivnosti (odlaganje otpada, ispuštanje emisije
štetnih gasova i dr.) i, možda i najvažnije, očuvanju prirodnih resursa bez kojih ne bi bio
moguć život na Zemlji.
Iako ova oblast prava samostalno uređuje zaštitu životne sredine, ono je usko povezano is
a drugim granama prava. U prom redu je tu krivično pravo (propisuje krivične sankcije),
zatim upravno pravo (veliki broj pravnih normi pripada ovoj grani prava), ustavno pravo
(osnov iz kojeg se zavijaju sve ostale grane prava), građansko pravo (normama
građanskog prava se propisuju mere zaštite životne sredine), međunarodno javno pravo
(veliki broj akata ekološkog prava su akti međunarodnog prava, na primer, konvencije i
međunarodni ugovori) i dr.
1.2 Istorijat ekološkog prava
Iako u prošlostio nisu postojali zagađivači koji danas postoje, ljudi su od početka
civilizacije razmišljali ekološki. Na primer, u Vavilonu je postojao propis koji je uređivao
oblast zaštie šuma, u Kini, nekoliko vekova pre nove ere, je postojao propis koji je, na
sličan način kao danas, regulisao očuvanje zaštićenih teritorija.
3
U Starom Rimu se čak
težilo kontroli upotrebe olova, jer je primećen štetan utisac na zdravlje ljudi.
_____________________
1
Vidi: Totić, M., Krivičnopravna zaštita životne sredine,
Univerzitetska misao - časopis za nauku, kulturu i
umjetnost.
Vol. 14.str. 150-173, Novi Pazar, 2015.
2
Vidi: Lilić, S., Drenovak-Ivanović, M
., Ekološko pravo - drugo, ažurirano izdanje
, Pravni fakultet univerziteta
u Beogradu,Beograd, 2014.
3
Vidi: Žigić, A.,
Dostupnost informacija o zaštiti životne sredine - doktorska disertacija
, Pravni fakultet
Univerziteta Union,Beograd, 2019.
4.
Čak i srednjevekovno srpsko zakonodavstvo poznaje značaj ekologije. Dušanov zakonik je
zabranjivao krčenje šume i naseljavanje tako iskrčenih područja Sasima (nemačkim
rudarima). Zakon je zabranjivao naseljavanje iz razloga obnavaljanja šuma, što ne bi bilo
moguće u slučaju naseljavanja.
4
Jedan od prvih zakona koji na posredan način uređuje pitanje odnosa čoveka prema životnoj
sredini je grčki Zakon o zaštiti istorijskih građevina, donet 1834.godine. Predmet pravne
regulative tog perioda su zaštita vode i vazduha od zagađenja, zaštita tzv. divlje prirode i
tome sl.
5
Sedamdesetih godina 20.veka donosi se prvi „pravi“ ekološki zakon, koji je proizašao iz
potrebe da se na sveobuhvatan način pravno uredi ova oblast. U pitanju je o švedski Zakon o
zaštiti životne sredine iz 1969.godine. Ovo ujedno predstavlja i "prvi korak ka stvaranju
nacionalne legislative koja bi kompleksnu oblast zaštite životne sredine uredila kao celovit
sistem ekološkog prava"
6
.
U drugoj polovini 20.veka razvoj ekološkog prava prelazi na nadnacionalno povezivanje i na
razvoj standarda međunarodnih organizacija. Osnivanje međunarodnih organizacija kao što
su Organizacija ujedinjenih nacija (1945), Saveta Evrope (1950) i Evropske unije daje novu
dimenziju borbi za očuvanje i unapređenje stanja životne sredine. Ove organizacije će biti
predstavljene dalje u radu.
________________________
4
Ibid.
5
Vidi: Lilić, S., Drenovak-Ivanović, M.
, Ekološko pravo - drugo, ažurirano izdanje
, Pravni fakultet univerziteta
u Beogradu, Beograd, 2014.
6
Ibid. str. 17
5.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti