Postupak za sticanje žiga u Bosni i Hercegovini
UNIVERZITET U TRAVNIKU
PRAVNI FAKULTET
OPĆE PRAVO
POSTUPAK STICANJA ŽIGA U BOSNI I HERCEGOVINI
ZAVRŠNI RAD
Kandidat:
Mentor:
Armin Omerbegović
Prof.dr.Haris Hasić
Kiseljak, april, 2023.
2
SADRŽAJ
3.POSTUPAK ZA STICANJE ŽIGA U BOSNI I HERCEGOVINI.............................................11
4.POSTUPAK ZAŠTITE ZNAKA ŽIGA U BOSNI I HERCEGOVINI......................................28

4
2.PRAVO, POJAM I KARAKTERISTIKE ŽIGA
„Nositelj registriranog žiga ima isključivo pravo spriječiti sve treće osobe koje nemaju njegovu
saglasnost da koriste u tijeku trgovine identične ili slične znake za robe ili usluge koje su
identične ili slične onima za koje ježig registriran, gde postoji vjerovatnost da bi takvo korištenje
moglo dovesti dozabune.“
U slučaju korištenja identičnog znaka za identične robe ili usluge,
pretpostavlja se vjerovatnost zabune. Navedena prava neće vrijeđati bilo kakva postojeća
prethodna prava, niti će utjecati na mogućnost da članice učine prava dostupnim na osnovu
upotrebe. Ovdje je vrlo važna odredba koja utvrđuje kako će se članak 6bis. Pariške konvencije
primjenjivati mutatis mutandis, na usluge. „Pri utvrđivanju da li je žig nesumnjivo poznat, članice
će uzimati u obzir upoznatost odgovarajućeg dijela javnosti sa žigom, uključujući i poznavanje
do koga je u toj članici došlo putem promocije žiga. Članak 6bis Pariske konvencije (1967.)
primjenjuje se mutatis mutandis na robe ili usluge koje nisu slične onima za koje je registriran
žig, pod uvjetom da korištenje tog žiga u odnosu na te robe ili usluge ukazuje na vezu između tih
roba ili usluga i nositelj registriranog žiga i pod uvjetom da bi interesi nositelja registriranog žiga
takvom upotrebom vjerovatno bili oštećeni.“
„Nosilac patenta ima isključiva prava:
1. Korištenja u proizvodnji zaštićenog izuma;
2. Stavljanje u promet izrađenih predmeta prema zaštićenom izumu;
3. Raspolaganje patentom;
4. Pravo na naknadu kad druga osoba upotrebljava u proizvodnji njegov zaštićeni izum, za
sve vrijeme trajanja patenta ili do donošenja rješenja o poništenju patenta.
Žig i isključivo pravo njegove upotrebe stječe se konstitutivnim upisom u registar žigova, koji
vodi nadležno administrativno tijelo (danas uglavnom prihvaćeni način stjecanja žiga u većini
europskih zemalja, pa i kod nas). Žig se stječe samom uporabom u poslovnom prometu, pa
eventualna prijava žiga i s prijavom povezana registracija ima samo deklaratorni karakter
Kljajić, J.,
Međunarodna registracija žigova i novi Zakon o žigu
, Materijali sa
savjetovanja, DZIV, Zagreb,
2003.str.33
Zakon o autorskom i srodnim pravima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br.63/10)
5
(karakterističan za američki pravni sustav-primjena takva načela na sve žigove, kako domaće
tako i inozemne, ima za posljedicu da američko pravo ne priznaje ni strani žig ako nije
upotrebljavan).“
Isključivo ustupanje imovinsko pravnim ovlaštenjima je takvo ustupanje kojim ustupilac
snabdijeva pravom korištenja predmeta zaštite sticaoca koje djeluje prema svima i sticalac je
jedini ovlašten na korištenje predmeta ustupanja i aktivno legitimisan za tužbu. „Postupak se
pokreće podnošenjem prijave za priznanje žiga Institutu. Potrebno je dostaviti popunjen zahtjev
za priznanje žiga, prateću dokumentaciju i dokaz o uplati troškova.Prijava se podnosi u pisanom
obliku, izravno ili putem pošte, telefaksom ili na zvanični e-mail Instituta pod uvjetom da se u
roku od osam dana od njezinog primitka u Institut ona dostavi u pisanom obliku.“
2.1.Pravna zaštita žiga
Vesna Besarović i Blagota Žarković, u knjizi „Intelektualna svojina“, upućuju na razmatranje
zamjene naziva žig, „s obzirom da predmetni termin koriste gotovo isključivo profesionalci i
stručnjaci, dok je u svakodnevnom životu više prihvaćen termin marka, koji korespondira sa u
svijetu prihvaćenim pravnim terminima: trade mark, mark i marque.
Žig je pravno zaštićen znak kojim privredni subjekt obilježava svoju robu ili usluge u privrednom
prometu, kako bi potrošači mogli da ih razlikuju od istovrsnih ili sličnih roba i usluga drugog
pravnog subjekta.“
Primarna funkcija žiga nije samo da razlikuje proizvođača, nego, prije svega
da identifikuje robe/usluge na tržištu. „Pored funkcije obilježavanja robe, odnosno funkcije
razlikovanja i distinkcije, žig ima funkciju označavanja porijekla roba/usluga, koja se ogleda u
tome da žig garantuje potrošačima da njime obilježene robe/usluge stalno potiču od istog
proizvođača“
. Žig ima i garantnu funkciju, izvedenu iz funkcije označavanja porijekla, a odnosi
se na konstantnost određenog kvaliteta obilježene robe/usluge određenim znakom. Reklamna
funkcija žiga jedna je od najvažnijih privrednih funkcija žiga, s obzirom na značaj efekta reklame
Besarović, V., Intelektualna svojina, Industrijska svojina i autorsko pravo, Četvrto izmijenjeno i dopunjeno izdanje,
Centar za publikacije Pravnog fakulteta u Beograd, Beograd, 2005.str.22
Zlatović, D., Priznanje, trajanje i učinci žiga prema novom žigovnom pravu BiH, Pregledni znanstveni rad,
Veleučilište u Šibeniku, Šibenik, 2015.str.14
Izrazi kao što su brend, robna marka i drugi koji se upotrebljavaju nisu zvanični zakonski termini.
Walter R. Schluep - Das Markenrecht als subjektives Recht, Verlag fur Recht und Gesellschaft, Basel,

7
Žig se u inostranstvu može zaštititi na tri načina:
1. prijava se može podnijeti kancelariji nadležnoj za prava intelektualne svojine u svakoj
zemlji u kojoj se žig štiti, preko lokalnog predstavnika;
2. prijava za međunarodnu registraciju žiga se može podnijeti putem Madridskog sistema za
međunarodnu registraciju žiga i
3. prijava za registraciju žiga Zajednice ili drugih regionalnih sistema za registraciju i zaštitu
žigova može se podnijeti.
Madrid sistem međunarodne registracije žigova je sistem koji uključuje dva međunarodna
ugovora - Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova i Protokol koji se odnosi na
Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova, koji omogućava međunarodnu
registraciju žigova. Podnošenjem jedinstvene prijave ostvaruje se međunarodna registracija koja
osigurava zaštitu žiga u nekoliko zemalja i organizacija koje su članice Madridske unije. Prije
nego što žig postane predmetom prijave za međunarodnu registraciju, mora biti registrovan
(prema Protokolu) ili registrovan (prema Ugovoru) za iste proizvode i usluge u Bosni i
Hercegovini. Ako su zemlje registracije članice Madridske unije na koju se primjenjuje
Madridski sporazum, prema kojem osnov za međunarodnu registraciju mora biti domaća
registracija, može se podnijeti zahtjev za međunarodnu registraciju žiga, ali datum podnošenja
Prijava za međunarodnu registraciju žiga smatrat će se datumom registracije žiga u Bosni i
Hercegovini. „Prijava ili registracija žiga u Bosni i Hercegovini je osnov za podnošenje prijave za
međunarodnu registraciju žiga, a prvih pet godina međunarodna registracija zavisi od registracije
u Bosni i Hercegovini na kojoj je zasnovana.
Ako je međunarodna registracija zasnovana na domaćoj prijavi, međunarodna registracija zavisi
od te prijave, a ako je domaća prifjava odbijena ili odbijena, međunarodna registracija na osnovu
nje takođe prestaje da važi. Nakon međunarodne registracije žiga, Institut postaje kancelarija
porekla te registracije. Dakle, međunarodna registracija se zasniva na osnovnoj prijavi, a zahtjev
za međunarodnu registraciju mora se podnijeti preko ureda zemlje porijekla žiga. Zahtjev
(prijava) za međunarodnu registraciju žiga i zahtjevi za upis promjena u međunarodni registar
podnose se Institutu na način propisan Madridskim sporazumom, Protokolom, Zajedničkim
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti