UNIVERZITET U NOVOM SADU 

 

 

PRIRODNO – MATEMATI

Č

KI 

FAKULTET

 

DEPARTMAN ZA FIZIKU 

 

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Miroslava Godo

č

ev 

 
 

STRUKTURNI FAZNI PRELAZI KOD 

 SPINELA - LITIJUM FERITA

 

 
 

- Diplomski rad - 

 
 
 

 

 
 
 
 
 
 
 

Novi Sad, 2005. 

MIROSLAVA GODO

Č

EV 

1.

 

U VO D  

 

U ovom radu je dato objašnjenje kristalografske strukture spinela litijum 

ferita i kako uti

č

e raspodela jona na strukturu spinela. Opisa

ć

e se rezultati analize 

strukture litijum ferita metodom difrakcije x – zraka na prahu. Cilj ovoga rada je bio 
da analiziramo promenu simetrije kristalne rešetke koja je direktno vezana za 
promenu raspodele jona u specijalnim položajima katjona u spinelnoj stukturi a 
pod uticajem promene temperature. Ovakvo istraživanje je neophodno da bi se 
razjasnili rezultati sinteze nano

č

esti

č

nog litijum ferita. Izvrši

ć

e se uta

č

njavanje 

strukture iz difrakcije praha koriš

ć

enjem programa 

Fullprof

 i analizirati 

temperaturno pra

ć

enje strukture pomo

ć

u difraktograma, da bi se više doznalo o 

gra

đ

i spinela i raspodeli jona u specijalnom kristalografskom položaju. 

background image

MIROSLAVA GODO

Č

EV 

rastoj

i u 

B

 devijacije od idealne rešetke, dužine katjon

v

anju od 

.

1 9

Å

, dok su katjon

 položajima okruženi sa 

2

6O

 jona koji su 

udaljeni oko 

.

2 1

Å

. Za male

-anjon 

eza su: 

(

)

(

)

1
4

d A X

a u

3

=

 i 

(

d

)

(

)

5

8

B X

a

u

=

. Ugao 

 je oko 125°, a 

na

e  su  ksidni,

ABX

ugao 

BXB

 oko 90°. 

 Ve

ć

i

s

la

o

 

2

O

  pin

X

=

anjon

. Tako

đ

e, poznati su spineli sa 

ima: 

4

Cl

3

F

,

2 6

S

− −

,

2 6

Te

− −

2

Se

. S druge strane, svi katjoni radijusa od 

.

0 4

Å

 do 

1

Å

 izgra

ć

ina od njih može zauzeti oba 

tjona  sp

đ

uju spinelnu strukturu i ve

katjonska položaja. 
 

Od petovalentnih ka

 u

inelima su na

đ

eni:

5

V

+

5

Sb

+

 i 

5

Nb

+

. Spineli 

koji sadrže velike katjone (

2

Ca

+

2

Ba

+

) su nestabilni i mogu pre

ć

i u druge strukture 

(npr. Heksagonalne). Relativno velika stabilnost oksidnih spinela je povezana sa 
jonskim karakterom veze. Spineli sa anjonima koji poseduju manju 
elektronegativnost (

S

Se

Te

) su kovalentniji, nestabilniji i njihov broj je manji u 

odnosu na oksidne. Zav

na, mogu

ć

i su slede

ć

tipovi binarnih spinela: 

2

A B O

O

i

ionih stanja k

4

2

4

2

4

A B O

A B

+

+

+

+

+

+

dobiti f

sno od oksidac

atjo

,

,

2

3

2

4

2

2

6

1

2

. Drugi tipovi se mogu 

ormalnom zamenom, npr. 

(

)

'

'

2

1

3

2

A

A

B

1

+

+

+

+

e ili ortorombi

č

ne distorzije spinelne strukture. Poreklo ovih distorzija je 

dvostruko: 

 

Izvestan broj jedinjenja ima strukturu koja može biti opisana pomo

ć

tetragonaln

 
a)  Jahn –Teller - ov efekat i 

 

b) formiranje superstruktura. 

 

Veliki broj oksidnih spinela – ferita, 

MeFe

2

O

4

  (

Me=Mn, Fe, Co, Ni, Cu, Zn, 

Cd, Mg

 

ili odgovaraju

ć

e kombinacije), su važni u tehnologiji. Magnetne osobine 

ferita su intenzivno istraživane u prošlosti. Zna

č

ajno polje istraživanja jedinjenja sa 

strukturom spinela bile su strukturne osobine, posebno katjonska raspodela. 
Eksperimentalna i teorijska ispitivanja su pokazala da postoje razni faktori koji 
odre

đ

uju katjonsku raspodelu. Ovo je jedno od najzna

č

ajnijih pitanja vezano za 

spinele (jer je u vezi sa fizi

č

kim osobinama). 

 

2.1 . 

Katjonska raspodela u spinelima

 

 

Katjonska raspodela u jedinjenjima sa spinelnom strukturom odnosi se na 

raspodelu katjona u tetraedarskim (

A

) i oktaedarskim (

B

) položajima. Spinel, 

2

3

2

2

4

A B O

+

+

, je sa normalnom katjonskom raspodelom ukoliko svi 

A

 joni zauzimaju 

tetraedarske, a svi 

B

 joni oktaedarske položaje (normalni spineli). Drugi tip 

raspodele u spinelima nazvan je inverzna: jedna polovina katjona 

B

 je u 

MIROSLAVA GODO

Č

EV 

tetraedarskim položajima, druga polovina je raspore

đ

ena zajedno sa katjonima A 

u oktaedarskim položajima (inverzni spineli). Mnog

ojima je 

o je primera u k

raspodela izme

đ

u normalne i inverzne (mešoviti spineli). Na osnovu navedenog, 

hemijska formula spinela može se zapisati u obliku 

[

]

4

1

O

A

B

A

δ

δ

δ

, gde su 

1

1

B

δ

+

katjoni u oktaedarskim položajima u zagrad

je parametar kojim se opisuje 

i. 

δ

  

stepen inverzije. Ukoliko je 

1

δ

=

 

raspodela je normalna, 

0

δ

=

 za inverznu 

raspodelu, dok je za slu

č

ajnu raspodelu 

1
3

δ

=

. Por

iskretnih 

ed n

ih d

aveden

vrednosti, postoji kontinuum vrednosti parametra 

δ

(

)

1
3

0

1

δ

δ

< <

, pa se 

katjonska raspodela 

č

esto ozna

č

ava preko procenta od inverzne ili normalne. 

Primeri z

ln

a norma u raspo

u: 

ZnCr

2

O

4

MgAl

2

O

4

, za inverznu: 

FeFe

2

O

4

delu s

NiMn

2

, i za slu

č

ajnu: 

NiAl

2

O

4

. Raspodela u 

MgFe

2

O

4

 je delimi

č

no 

O

4

inverzna,

.

0 89

δ

=

 

U nekim spinelima postoji dugodometno ure

đ

enje u okviru jedne 

podrešetke i u tom slu

č

aju se govori o superstrukturama. Naveš

ć

emo primere 

supers

r

truktu a: 

 

a) 

Dve vrste katjona su pravilno raspore

đ

ene u oktaedarskim 

položajima. Ovo dugodometno ure

đ

enje dovodi do promene 

prostorne grupe i promene strukture iz kubi

č

ne u ortorombi

č

nu 

(primer je 

Fe

3

O

4

 koji ispod 120K prelazi u ortorombi

č

nu strukturu). 

Ure

đ

enje je 1:1 jer je isti broj razli

č

itih katjona raspore

đ

en u B 

položajima, 

 

b) 1:3 

ure

đ

enje: dve vrste katjona (jednih ima tri puta više) su pravilno 

raspore

đ

ene u oktaedarskim položajima. Primer je

 

.

.

0 5

1 5

4

Fe Li Fe

O

 

c) 1:1 

ure

đ

enje: u tetraedarskom položaju; primer je 

.

.

0 5

0 5

2

4

Li Fe

Cr O

 

Bitniji faktori koji uti

č

u na raspodelu u spinelima su: 

elektrostati

č

ki-energijski, preferencije katjona za pojedina mesta (kristalno polje i 

kov

2.2. Elektrostati

č

ki - energijski faktori koji uti

č

u na katjonsku 

raspodelu 

zavise od parametra rešetke 

a

, parametra kiseonika 

u

 i katjonske raspodele. 

alentnost) i anjonska polarizacija. 

 

 

U principu, ravnotežna katjonska raspodela u spinelima mogla bi biti 

na

đ

ena minimizacijom totalne energije rešetke, s obzirom da energijski 

č

lanovi 

background image

MIROSLAVA GODO

Č

EV 

u svim slu

č

ajevima postoji kratkodometno ure

đ

enje, bez obzira što superstrukture 

nisu uo

č

ene. Na osnovu energijskih 

č

lanova mogu se dati neki zaklju

č

ci o 

katjonskoj raspodeli. Me

đ

utim, 

č

esto su energije sli

č

ne za razli

č

ite (mogu

ć

e) 

raspodele, pa se tada razmatraju drugi faktori zna

č

ajni za raspodelu. 

Jedan od tih faktora je anjonska polarizacija. Polarizaciona energija se 

pojavljuje kao posledica deformacije sfernih elektronskih oblaka jona kiseonika u 
lokalnom kristalnom polju. Anjonska polarizacija zavisi od valentnosti katjona u 

A

 i 

B

 položajima, i zna

č

ajna je ukoliko je razlika naelektrisanja katjona ve

ć

a. Ukoliko je 

polarizacija velika dolazi do ja

č

eg vezivanja katjona i anjona, što uslovljava 

dodatnu stabilizaciju. Anjonska polarizacija je zna

č

ajnija kod neoksidnih spinela. 

 
 

2.3. Predvi

đ

anje katjonske raspodele u spinelima 

 

Poznavanje faktora koji su zna

č

ajni za katjonsku raspodelu omogu

ć

uje 

njeno predvi

đ

anje. Pomenuti faktori su razli

č

ite važnosti, ali svi moraju biti 

uklju

č

eni u razmatranje. Obzirom da jedni druge mogu kompenzovati, razmatranje 

samo nekih može dovesti do pogrešnog zaklju

č

ka. Kod spinela koji sadrže katjone 

koji nemaju izraženu preferenciju ni za tetraedearske ni za oktaedarske položaje, 
kao i spinela kod kojih raspodela zavisi od uslova pripreme uzorka, teško je 
unapred govoriti o raspodeli. Tako

đ

e, eksperimentalni rezultati nisu u saglasnosti 

sa teorijskim predvi

đ

anjima u slu

č

ajevima nekih spinela koji sadrže katjone viših  

valentnosti (ako spinel sadrži najmanje jedan trovalentan i jedan 

č

etvorovalentan 

katjon). Katjonska raspodela se odre

đ

uje iz difrakcije X-zraka i neutrona, 

merenjem magnetne susceptibilnosti, iz merenja perturbovanih anjonskih 
korelacija (

PAC

), refleksionih spektara, 

EPR

 merenja i merenjem spontane 

magnetizacije. 

Želiš da pročitaš svih 44 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti