UZGOJ KAMENICA
1. UVOD
Hrvatska je jedno od rijetkih područja gdje je opstala europska kamenica (Ostrea edulis), koja
je u ostatku Europe početkom prošlog stoljeća uništena bolešću. Radi toga se u ostatku
Europe uzgaja uglavnom japanska kamenica (Crossostrea giegas), koja za razliku od naše
kamenice ima vanjsku oplodnju.
Ova delikatesa, koja se jede sirova s dodatkom limunova soka, jako je hranjiva, jer meso
sadrži puno bjelančevina, ugljikohidrata i vitamina (A, B
1
, B
2
, C i D). Najukusnija je zimi. Sive
kamene je boje, nejednake i hrapave, višeslojne ljušture. Naraste do 13 cm. Živi isključivo
prilijepljena na tvrde podloge u rijetkim kolonijama. Sakuplja se samonikla ili se uzgaja.
Dvospolac je, a mrijesti se u svibnju i rujnu. Hrani se planktonom. Osobito je napadaju
morske zvijezde, puž volak, razni rakovi i ribe a najčešće komarča. Najveći neprijatelj je
planarija koja može napraviti velike štete u uzgajalištima.
Hrvatska ima mnogo dobrih položaja za život kamenice. Ističu se: svi zaljevi i kanali Istre,
Creska uvala, Klimno (Krk), Novigradsko more, Pirovački zaljev, Pašmanski kanal, Šibenski
zaljev, manje uvale oko Splita, Malostonski zaljev i Mljetska jezera. Veća uzgajališta postoje
u Limskom kanalu, Pulskom i Malostonskom zaljevu, uvali Klimno i Pirovačkom zaljevu.
Samonikla je oduvijek bila tek u Malostonskom zaljevu, Limskom kanalu, Pulskom i okolnim
zaljevima. Živi u plitkim, priobalnim vodama do 10 m dubine. Položaji moraju biti dobro
zaštićeni od jačih udara mora, a potreban je priljev slatkih voda i lagano strujanje bez kojega
nemože opstati. Optimalni salinitet je 25-35
0
/
00
, sa temperaturnim rasponom 2-22
0
C. Takvi
položaji obiluju hranjivim solima i posebice fitoplanktonom važnim za život kamenice.
Hrvatska je mnogo uložila u Razvojno Istraživački Centar Bistrina, koji je uspio izmrijestiti
kamenicu, odnosno dobiti mlađ u kontroliranim uvjetima. To konkretno znači da će u
budućnosti postojati pristup neograničenim količinama mlađi, čiji nedostatak je glavni
limitirajući čimbenik u proizvodnji.
2. TEHNOLOGIJA UZGOJA
Uzgoj kamenica se dijeli u tri razdoblja: hvatanje i uzgoj mlađi, prerada snopića u pletenice i
prerada pletenica mlađi u pletenice cementiranih kamenica.
Za prihvat mlađi kamenice od davnina se u more bacaju snopovi grana ("fašine") od trišlje
(Pistacea lentiscus) i česvine (Quercus illex). Granje za izradu snopova sječe se u vrijeme
mirovanja vegetacije, jer grane pune sokova brzo trunu, pa nisu prikladne za očuvanje mlađi.
Grane duljine do 1 m se osuše, a lišće se otrese. Pocinčanom žicom se uveže u snopiće
promjera 0,5 m. Oni se privežu krajevima žice za tvrdo upleten i prije konzerviran kokosov
konopac debljine 2 cm, na razmak od 2 m. Snopovi se polažu u more, na dubinu od 5 do 15
m, kada u populaciji kamenica ima najmanje 5% jedinki u stanju mrijesta i kada je broj ličinki
oko 15.000 kom/m
3
(u lipnju i rujnu). Snopovi postavljeni u travnju vade se od rujna do
listopada iste godine, a snopovi postavljeni u rujnu vade se od travnja do lipnja slijedeće
godine. Veličina kamenica pri vađenju snopova je od 8 do 20 mm. Nakon vađenja iz mora
snopići se režu na komade duljine 20 cm, pri čemu se mlađ ravnomjerno raspoređuje, tako da
na svaki odrezak dolazi 10 do 15 mladih kamenica. Odresci se u raznim pravcima upletu u
meko upleten kokosov konopac duljine 2,5 do 3,0 m, na razmaku 2 do 3 cm. Upletene
pletenice mlađi se vješaju u parkove na dubini 0,5 m i dalje u odnosu na razinu mora, tako da
ne dodiruju dno zbog lošeg utjecaja mulja i veće mogućnosti šteta od štetnika. Pri kraju
drugoga razdoblja uzgoja (u dobi 12 do 18 mjeseci), veličina kamenica je 4 do 6 cm i dozrele
su za cementiranje.
Najpovoljnije razdoblje za cementiranje je od početka lipnja. Kamenice se skidaju s pletenica,
peru i sortiraju prema veličini u tri razreda. Sitne, zakržljale i nepravilne kamenice se
odbacuju, jer nisu pogodne za daljnji uzgoj. Krupne i srednje krupne kamenice se ostavljaju u
košarama u moru, a u roku tri dana se mora obaviti cementiranje (inače ugibaju). Mlade
kamenice se cementiraju po dvije na krajevima štapića od vrijesa ili česvine. U posljednje
vrijeme se kamenice cementiraju na konopac, umjesto na štapiće. Kamenice treba tako
postaviti da su im tupi krajevi (umbo) nasuprot, a cementiraju se uvijek izbočene strane
ljušture. Cementiraju se po dvije nasuprot na razmaku 15 do 20 cm, a zatim se konopac veže
na mjesto gdje će kamenice narasti do tržišne veličine. Cementirane kamenice se suše jedan
dan, a zatim upliću u meko upredeni konopac duljine 2,5 m, te vješaju na parkove u
razmacima od 0,5 m.
Kamenice su spremne za sakupljanje (izlov) 6 do 12 mjeseci nakon cementiranja.
Ovaj način uzgoja se s manjim promjenama kod nas primjenjuje gotovo tisuću godina. Danas
se sve više u uzgoju dagnji i kamenica primjenjuju plutajući parkovi. Prihvat mlađi pomoću
plastičnih mreža, umjesto štapića, značajno je smanjio utrošak rada i troškove proizvodnje,
jer se jeftine plastične mreže rabe više godina, a jednako i mreže korištene prethodne godine.
Danas se i kamenice u zadnjem razdoblju uzgoja stavljaju u okrugle kaveze. U njima stoje do
konzumne veličine. Uzgoj kamenica traje najviše tri godine. Tržišna veličina od 6 cm se
obično postiže nakon dvije godine. Kamenice se skidaju, očiste i šalju na tržište.
3. TRŽIŠTE KAMENICA
Hrvatska danas uzgaja 800.000-1.200.000 komada kamenica godišnje.
Tehnologija uzgoja kamenica je složenija od tehnologije uzgoja dagnji, ali i kod nas je dobro
poznata. Proizvodni rezultati su na dobro odabranim mjestima visoki i stalni. Postavljanje
uzgojnih parkova ne traži velika ulaganja, a cijela proizvodnja se lako može prodati na
područnom tržištu (najviše od srpnja do rujna turistima). Manja ponuda je od ožujka do
svibnja. Tehnologija proizvodnje kamenica omogućuje ravnomjernu ponudu tijekom cijele
godine. Zimi, kada je meso kamenice najbolje veći dio kamenica se prodaje u unutrašnjosti
(najviše u Zagrebu). Na područjima najvećeg uzgoja već postoji dugoročno ugovaranje
proizvodnje školjaka s trgovačkim društvima koja se bave trgovinom ili ugostiteljstvom.
Problem je što naši uzgajivači za vrijeme sezone prodaju cjelokupnu proizvodnju kamenica,
što utječe na biomasu »mrijesnog štoka« utječući tako direktno na prihvat mlađi slijedeće
sezone.
4. FINANCIJSKI ELEMENTI PROGRAMA
Za ocjenu učinkovitosti uzgoja proračunati su troškovi osnutka uzgojnih parkova i proizvodnje
kamenica s 3 obujma proizvodnje. Temeljni kriteriji izbora obujma su uposlenost radne
snage, troškovi ulaganja i stupanj povrata uloženih sredstava.
