Uticaj spoljne trgovine na privredni razvoj nacionalne ekonomije
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA“CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE
„KISELJAK
Uticaj spoljne trgovine na privredni razvoj
nacionalne ekonomije
SEMINARSKI RAD
KISELJAK, DECEMBAR, 2012
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA“CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE
„KISELJAK
SEMINARSKI RAD
TEMA : Uticaj spoljne trgovine na privredni razvoj
nacionalne ekonomije

SADRŽAJ
EKONOMSKE INTEGRACIJE NACIONALNIH EKONOMIJA (poboljsanje
ZAVISNOST PRIVREDE OD SPOLJNE TRGOVINE.........................................................12
UTICAJ SPOLJNE TRGOVINE NA DOMAĆI PROIZVOD...............................................15
CARINE KAO INSTRUMENT SPOLJNOTRGOVINSKE POLITIKE...............................25
UVOD
U ovom radu pišem o uticaju spoljne trgovine na privredni razvoj
nacionalne ekonomije.
Spoljna trgovina je široka oblast u kojoj djeluju razni subjekti kao
što su države, međunarodne organizacije, preduzeća.
Tu se manifestuju njihovi različiti sukobi ili paralelni interesi i veze
koje se uspostavljaju zbog trgovine.
Odavno je otkrivena povezanost između ekonomske aktivnosti,
pogotovo međunarodne trgovine i međunarodne politike.
Spoljna politika značajno utiče na međunarodnu ekonomiju preko
mjera i instrumenata koje jedna ili više država preduzima da bi
direktno ili indirektno regulisala odvijanje privrednih veza sa
inostranstvom.
U ovom radu ću iznijeti sve o teoriji spoljne politike,
spoljnotrgovinskoj politici, zavisnosti privrede od spoljne trgovine,
uticaju spoljne trgovine na domaći proizvod tj. o uticaju uvoza na
domaći proizvod I funkciji uvoza, o multiplikatoru spoljne trgovine,
elastičnosti u spoljnoj trgovini, o carinama kao instrumentima
spoljne politike, uvoznim kvotama i spoljnotrgovinskim dozvolama.
EKONOMSKE INTEGRACIJE NACIONALNIH EKONOMIJA
(poboljsanje medjunarodne trgovine-poslovanja)
Odredjeni oblici ekonomskih povezivanja izmedju zemalja javljaju
se u 19.vijeku,iako se stvarni nastanak regionalnih ekonomskih
integracija ostvaruje poslije Velike ekonomske krize i drugog
svjetskog rata,tj.u 20.vijeku. Sa stanovišta makroekonomije,efekti
1

Sljedeći viši oblik integracije je zajedničko tržište.U zajedničkom
tržištu su integrisana i tržišta faktora proizvodnje tj.tržište rada i
tržište kapitala. Najviši oblik regionalne ekonomske integracije
predstavlja ekonomska unija.Pored elemenata carinske unije, ona
sadrzi:monetarnu uniju,koordinaciju nacionalnih ekonomskih i
socijalnih politika,spoljne i bezbjedonosne politike,jedinstvenu
politiku prema trećim zemljama,usaglašeno zakonodavstvo.
Strukturno prilagodjavanje je sastavni dio procesa privrednog
razvoja ,i samih integracija,koje u mnogome utiču na razvoj same
ekonomske saradnje država.Strukturno prilagodjavanje ne
karakteriše samo nerazvijene zemlje,već i visoko razvijene tržišne
ekonomije. Kada je o zemljama centralne i istočne Evrope riječ,
samim tim i Srbije,politika strukturnog prilagodjavanja,pored
oživljavanja rasta i stvaranja tržišnog privrednog sistema mora
rješavati
probleme nezaposlenosti,niskih plata i pogoršanja uslova
rada,zatim rastućih nejednakosti u dohotcima i porasta
siromaštva,kao i pogoršanje usluga socijalnog osiguranja i zaštite.
Osnovni cilj politike strukturnog prilagodjavanja privrede je
podsticanje razvoja sektora i grana za koje u zemlji postoje
najpovoljniji uslovi za razvoj i koje mogu na bazi raspoloživih
faktora proizvodnje dostići najviši nivo efikasnosti i konkurentnosti
na osnovu nižih cijena i istovremeno boljeg kvaliteta.Promjeni
strukture privrede,unaprijedjenju konkurentnosti i povećanju
3
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti