Verovatnoća
Bazira se na posmatranju podjednako verovatnih događaja. Naziva se verovatnoća a priori, što znači da se posmatraju podjednako mogući slučajevi i da su verovatnoće unapred poznate. Javlja se kod svih...
Bazira se na posmatranju podjednako verovatnih događaja. Naziva se verovatnoća a priori, što znači da se posmatraju podjednako mogući slučajevi i da su verovatnoće unapred poznate. Javlja se kod svih...
Ako se analizira verovatnoća ostvarenja jednog događaja, verovatnoća se deli na klasičnu, empirijsku, statističku, geometrijsku i aksiomatsku. Verovatnoće mogu biti: -Klasična verovatnoća -Geometrijska verovatnoćća -Statistička verovatnoća -Aksiomatska verovatnoća. Osobine klasične...
posmatranja je ishod . Neki događaji proizilaze uvijek prilikom izvođenja eksperimenta i njih nazivamo sigurnim događajima . Za događaje koji se ne mogu pojaviti pri izvođenju eksperimenata kaže se da...
Kласична теорија вероватноће бави се изучавањем „масовних" случајних појава узетих као скуп случајних величина изоловано од њихове хронолошке повезаности и условљености. За разлику од класичне теорије вероватноће, теорија шлучајних процеса...
Prikazani su svi rezultati za ovaj upit.