3. PROIZVOD

3.1. Opis proizvoda

„Banjaluka“ d.o.o. je u dosadašnjem poslovanju obavljao privredne aktivnosti

proizvodnje i prodaje hljeba, peciva i lisnatog tijesta. Široka ponuda brašna od različitih

žitarica, značajan broj poboljšivača i pomo ćnih sirovina, te različiti tehnološki postupci u

proizvodnji omogućavaju širok asortiman pekarskih proizvoda, što u velikom otežava

njegovu sistematsku podjelu po srodnim grupama. Potrebe prakse kao i određena

zakonska rješenja nalažu da se izvrši sistematizacija širokog asortimana pekarskih

proizvoda. U našem privrednom društvu izvršili smo sistematizaciju asortimana

proizvodnje tj. proizvodnog programa u sljedeće grupe proizvoda: osnovne vrste hljeba,

specijalne vrste hljeba, peciva i lisnata tijesta.

U osnovne vrste hljeba uvrstili smo bijeli i polubijeli hljeb različ itih težinskih jedinica i

različitih komercijalnih pakovanja. Bijeli hljeb se proizvodi od bijelog brašna T-500.

Odlikuje se većim volumenom od bilo koje druge vrste hljeba. Sredinu hljeba čine fine

pore tankih zidova, kora mu je tanka, glatka i sjajno rumene boje. Nutricionisti mu

zamjeraju na nižem sadržaju vitamina i minerala, pa se zbog toga u većini razvijenih

zemalja vrši vitamiziranje bijelog hljeba. Polubijeli hljeb se proizvodi iz tamnijeg tipa

brašna T-710. Karakteriše ga manji volumen i grublja struktura sredine hljeba. Boja

sredine je tamnija, a kora tamno-rumena. Posjeduje izraženiji ukus, aromu i svježinu

hljeba.

Lisnata tijesta zajedno sa kolačima pripadaju grupi finih pekarskih proizvoda. Njihova

osnovna karakteristika je da se sastoje od lako razdvojivih međusobno povezanih slojeva

pečenog tijesta, među kojima se nalaze tanki slojevi masnoće. Vanjski slojevi imaju

izraženiju tvrdoć u od unutrašnjih što se postiže ekspanzijom prisutne vode usljed

isparavanja u fazi pečenja.

Proizvodni program privrednog društva, čije smo osnovne karakteristike predhodno

vrlo sažeto opisali, prikazujemo u tabeli 3.1..

Naziv proizvoda

Težina

Naziv proizvoda

Težina

Osnovne vrste hljeba

Peciva

Bijeli hljeb

400

Set kifla-crni (5 kom x 60 gr.)

300

Bijeli hljeb-zvijezda

400

Set zemi

ki-bijeli (5 kom x 60 gr.)

300

Bijeli hljeb

500

Set zemi

ki-crni (5 kom x 60 gr.)

300

Bijeli hljeb

600

Zemi

120

Bijeli hljeb

700

Kifla

Polubijeli hljeb

800

Vekna

120

Bijeli hljeb-isje

en i pakov.

700

Lepina

200

Specijalne vrste hljeba

Pletenica

120

Sendvi

hljeb

500

Pereca

100

Sovital hljeb

500

Ražovni hljeb

500

Doma

i hljeb

700

Pšeni

ni hljeb – pakovan

500

Pšeni

ni hljeb

400

Kukuruzni hljeb

500

Bavarski hljeb-okrugli

800

Nordlander

500

Rogena mix

500

Rolat hljeb

500

Tabela 1. Asortiman proizvoda iz proizvodnog programa

U narednoj tabeli dajemo podatke o proizvedenim koli

inama i ostvarenom prihodu od

prodaje u periodu izme

u 2012.-2014. godine.

Proizvodni

Težina

Proizvedene količine u kom.

Prosječna

Ostvarena vrijednost u KM

program

u gr.

cijena u

2012.

2013.

2014.

2012.

2013.

2014.

Osnovne vrste

1000

381.400

411.912

450.052

1,02

389.450

420.606

459.551

hljeba
Specijalne

1000

170.300

190.736

206.063

1,59

270.500

302.960

327.305

vrste hljeba
Peciva

1000

197.900

213.732

221.648

1,50

295.950

319.626

331.464

Lisnata tijesta

1000

10.000

10.500

11.300

4,00

40.000

42.000

45.200

Ukupno

759.600

826.880

889.063

1,31

995.900

1.085.192

1.163.520

Tabela 3.2. Proizvedene koli

ine proizvoda i ostvareni prihod od prodaje za period 2002.-2004.

Proizvedene koli

ine su radi pojednostavljene obrade podataka svedene na jednu

zastupljeno sa 39,5%, specijalnih vrsta hljeba sa 28,13%, peciva sa 28,49% i lisnatog
tijesta sa svega 3,88%. Implementacijom ovog poduzetni

kog projekta do

e do pove

anja relativnog u

eš

a lisnatog tijesta i peciva što

e svakako rezultirati i ve

om neto

dobiti zbog

injenice da su stope zarade ve

e na ovim grupama proizvoda.

3.2. Inovativni aspekti

Proizvod je od ranije poznat proizvo

u i tržištu. Zbog ograni

enosti proizvodnih

mogu

nosti i broj vrsta proizvoda je bio ograni

en. Realizaciojmo poduzetni

ke ideje

stvorit

e se pretpostavke za proizvodnju ve

eg broja razli

itih vrsta peciva. Naime

lisnata tijesta se diferenciraju prema veli

ini, na

inu savijanja i vrstama punjenja. Novi

proizvodi

e se odlikovati disperzijom prema veli

ini od veoma malih od onih koje

esto

nazivoam porodi

nim pakovanjima. Oblik savijanja usko korelira sa punjenjima tako da

e se i tu pojaviti novine koje

e potencijalne kupcem privla

iti izgledom ali i plijeniti

svježinom i okusom.

3.3. Razvoj proizvoda

Menadžment preduze

e nastaviti dosadašnju praksu kontinuiranog razvoja proizvoda.

Realizacija razvoja proizvoda

e biti vršena kroz poticanje implementacije inovacija koje

su plod iskustva zaposlenih i menadžmenta ali i transfera znanja iz okruženja. Razvoj
proizvoda

e biti podržan vlastitim izvorima sredstava, sredstva iz teku

eg poslovanja.

Kao rezultat razvoja proizvoda iz proizvodnog programa, o

ekujemo da u narenim

godinama, a posebno prvim godinama poslije investiranja, zna

ajno proširimo ponudu

naših proizvoda. Planiramo uvesti sistem kvaliteta proizvoda i organizacije u cjelini

ime

bi stvorili pretpostavke za bolju konkurentsku poziciju na ciljnim tržištima.

3.4. Potrebna tehnologija i know-how za uspostavljanje biznisa

Tehnologija proizvodnje proizvoda iz asortimana ovog privrednog društva je samo na
prvi pogled jednostavna. Ovo isti

emo zbog

injenice da kvalitetan proizvod zahtijeva

savremenu tehnologiju i opremu, na jednoj strani, ali i stru

na znanja zaposlenika i

menadžera proizvodnje na drugoj strani. U nastavku

emo ukratko opisati faze

tehnološkog procesa kroz koje se odvija proizvodnja hljeba i peciva u privrednom
društvu „„Tuzlapec“” d.o.o. Tuzla.

Pripreme sirovina za proivodnju

. Prije dovo

enja sirovina na

zamjesivanje

tijesta neophodno je izvršiti odre

ene pripreme. Priprema brašna

sastoji se u miješanju, prosijavanju i izdvajanju eventualno prisutnih
feromagnetnih (željeznih) primjesa. Na osnovu podataka laboratorijskih analiza
pojedinih tipova brašna koje su na raspolaganju u skladištu, vrši se miješanje
brašna razli

itih tehnoloških karakteristika, s ciljem da se dobije mješavina iz koje

se može dobiti hljeb traženog kvaliteta. U savremenoj praksi ne vrši se posebna
priprema kvasca, iako je ona s tehnološkog stanovišta preporu

ljiva. Priprema se

sastoji u stvaranju suspenzije odnosno u rastvaranju kvasca u vodi

ija je

temperatura 30°C, s ciljem njegove ravnomjernije raspodjele u tijestu. So se
naj

eš

e dodaje u

vrstom stanju, iako je pogodnija njena primjena preko

koncentrovanog rastvora u vodi. U cilju odstranjivanja eventualno prisutnih
stranih primjesa, rastvor soli cijedi se preko cjedila. Prije dodavanja u brašno,
topla i hladna voda miješaju se do postizanja zadate

Stranica 7 od 37

temperature, a zatim se u posudu mješa

a tijesta dozira potrebna koli

ina.

Miješanje i doziranje vode vrši se pomo

u mješa

a i dozatora vode.

Zamjesivanje tijesta.

Nakon doziranja brašna, kvasca, soli, vode i ostalih

dodataka u

odre

enim omjerima, pristupa se zamjesivanju tijesta, koje se obavlja

na mješa

ima tijesta razli

itih konstruktivnih rješenja.

Fermentacija prije dijeljenja tijesta

. Obavlja se u istim posudama u

kojima se vrši

zamjesivanje tijesta. Dužina fermentacije zavisi od više faktora, a

prije svega od izbora tehnološkog postupka, odnosno od koli

ine dodatog

pekarskog kvasca. Nakon obavljene fermentacije u masi tijesta, posuda sa tijestom
se pomo

u ure

aja za podizanje i prevrtanje dovodi iznad koša djelilice, kojom se

dijeli tijesto.

Dijeljenje tijesta

. Iz ljevka djelilice tijesto gravitacijom dolazi u komoru,

gdje se uz

pomo

noževa ili klipova odsijecaju komadi željene mase.

Okruglo oblikovanje tijesta

. Svrha okruglog oblikovanja je da komadu

tijesta

obezbijedi glatku površinu, koja

e onemogu

iti ispuštanje stvorenih

gasova, jer se smatra da prvi korak narastanja tijesta zapo

inje kod okruglog

oblikovanja tijesta. Ova operacija obavlja se na mašini za okruglo oblikovanje
tijesta.

Intermedijarna fermentacija (odmaranje tijesta)

. Okruglo oblikovanje

komada

tijesta obavlja se na radnom stolu-tabli.

Završno oblikovanje tijesta

. Nakon obavljene intermedijarne fermentacije,

okrugli

komadi tijesta dolaze na mašinu za duguljasto oblikovanje, radi davanja

izduženog oblika vekne. U ovakvom obliku vekna se podvrgava završnoj

fermentaciji.

Završna fermentacija tijesta

. Obavlja se na posebnim kolicima koja se

dovoze u

komoru za završnu fermentaciju tijesta, s mogu

noš

u podešavanja

temperature i relativne vlažnosti vazduha, s ciljem obezbje

enja što povoljnijih

uslova za fermentaciju tijesta

enje

. Fermentisani komadi tijesta se, u zavisnosti od konstrukcije pe

i, na

razli

ite na

ine unose u pe

za pe

enje (pomo

u poteznih aparata, kolica ili lopate)

Proizvodnja lisnatog tijesta se odvija na sli

an na

in, a razlike proizilaze iz specifi

nih

karakteristika ove vrste proizvoda.

Postoje

i gra

evinski objekti sastoje se iz zgrade u kojoj su na prvoj etaži izgra

eni

prostori za proizvodnju proizvoda iz proizvodnog programa, a na drugoj etaži prostor
namijenjen za obavljanje administrativnih poslova

ija je ukupna površina 400 m

pomo

mih objekata (garaža, nastrešnica i sl.). Veli

ina poslovnog prostora, od 340 m

, u

kome je smještena oprema za proizvodnju u cjelosti zadovoljava postoje

im zahtjevima i

omogu

ava smještanje dodatne opreme koja se planira nabaviti po ovom poduzetni

kom

projektu. Dispozicija mašina i ure

aja koje imaju mogu

nost proizvodnje širokog

asortimana pekarskih proizvoda, kao što su hljeb, pecivo, fino pecivo od lisnatog tijesta i

razne vrste kola

a data je na slici br. 3.1.

Slika 3.1. Dispozicija mašina i opreme za proizvodnju pekarskih proizvoda

Legenda:

1. Etažna pe

12. Mašina za valjanje lisnatog tijesta

20. Kolica sa aparatima za

2. Fermentaciona pe

13. Radni sto

punjenje pe

3. Siloske

elije za brašno

14. Mašina za dijeljenje i okruglo

21. Kolica za hla

enje

4. Podna vaga

oblikovanje tijesta za pecivo

gotovih proizvoda

5. Mješalica za tijesto

15. Sto sa plo

ama mašine za dijeljenje i

22. Umivaonik

6. Posude za tijesto

oblikovanje

23. Mašina za pripremu

7. Mješa

i dozer vode

16. Intermcdijarna komora

tijesta i kremova za kola

17. Ure

aji za oblikovanje tijesta za

8. Slivnik

24. Radni sto

pecivo

9. Podiza

- prevrta

posuda

25. Mašina za oblikovanje

18. Ure

aji za slaganje formiranog tijesta

10. Djelilica tijesta za hljeb

lisnatog tijesta

na aparat za punjenje pe

11. Mašina za okruglo i

19. Aparat za punjenje pe

duguljasto oblikovanje tijesta

Kapacitet mašina i ure

aja koje imaju mogu

nost proizvodnje širokog asortimana

pekarskih proizvoda prikazan je u tabeli br.3.3.

Proizvodni program

Kapaciteti mašina i opreme

Instalisani

Ekonomski

Radni

kg/sat

Osnovne vrste hljeba

184,53

123,02

107,64

Specijalne vrste hljeba

86,41

57,61

50,41

Peciva

313,09

104,36

91,32

Lisnata tijesta

15,63

5,21

4,56

Ukupno

599,66

290,20

253,93

Tabela 3.3. Kapaciteti mašina i opreme

Režim rada mašina i ure

aja je uslovljen prirodom posla kao i karakteristikama

proizvoda iz asortimana. Instalisani kapacitet je izra

unat na bazi tehni

kih karakteristika

opreme. Proizvodnja proizvoda obavlja se svakodnevno pa je u izra

unavanju

ekonomskog i radnog kapaciteta uzet u obzir pokazatelj od 365 dana.

Stranica 9 od 37

Osnovne i specijalne vrste hljeba se proizvode pri radu u dvije smjene, a proizvodnja
peciva i lisnatog tijesta u jednoj smjeni, zbog

ega u izra

unavanju ekonomskih

kapaciteta ra

unamo sa vremenom od 16 odnosno 8 radnih sati.

Stvarni radni kapacitet je maji od ekonomskog kapaciteta za jedan sat po smjeni pa se u
izra

unavanju koristi vrijeme od 14 odnosno sedam radnih sati.

PROIZVODNI

OSTVA-

ISKORIŠETENOST

PROGRAM

KAPACITETI MAŠINA I

RENA

KAPACITETA MAŠINA I

OPREME

PROIZV-

OPREME

ODNJA

Instalisani

Ekonomski

Radni

U 2004.

Instalis.

Ekonom.

Radni

Kg.

4/1

4/2

4/3

Osnovne vr.hljeba

1.616.513

718.450

550.064 450.052

27,84%

62,64% 81,82%

Specijalne vr.hljeba

756.966

336.429

257.579 206.063

27,22%

61,25% 80,00%

Peciva

2.742.626

304.736

233.314 221.648

8,08%

72,73% 95,00%

Lisnata tijesta

136.941

15.216

11.649 11.300

8,25%

74,27% 97,00%

Ukupno

5.253.046

1.374.832

1.052.6 889.063

16,92%

64,67% 84,46%

Tabela 3.4. Pokazatelji iskorištenosti kapaciteta mašina i opreme

Pokazatelji iz tabele br.3.4., ukazuju da je iskorištenost radnih kapaciteta mašina za
proizvodnju peciva 95% i lisnatog tijesta 97% ograni

avaju

i faktor daljnjeg rasta

proizvodnje ovih vrsta proizvoda. Navedeni razlog nas je i opredijelio za pokretanje ovog
preduzetni

kog projekta.

Preduzetni

kim projektom se predvi

a nabavka tri nove mašine i to: mini automatske

linije za proizvodnu peciva, miksera za miješanje sirovina za proizvodnju peciva i
lisnatog tijesta i mašine za valjanje lisnatog tejesta sa pomo

nim radnim stolovima.

Mašine koje se planiraju nabaviti odnosno finasirati sredstvima koja se predvi

aju

projektom date su na slici br. 3.2. dok su prospekti sa detaljnim tehni

kim

karakteristikama dati su u prilogu poduzetni

kog projekta.

Slika 3.2. Mašine za proizvodnju peciva i lisnatog tijesta

ija se nabavka finansira

ovim projektom

Stranica 10 od 37

4. TRŽIŠTE

4.1. Tržišni makro i mikro podaci

Šire ciljno tržište našeg privrednog društva je region Sjeveroisto

ne Bosne, dok je uže

ciljno tržište urbano podru

je grada Tuzle. Imaju

i u vidu da proizvodi iz našeg

proizvodnog programa ulaze u strukturu osnovnih životnih namirnica to proizilazi da su
svi stanovnici na širem i užem ciljnom tržištu naši potencijalni potroša

Polaze

i od statisti

kih podataka da na širem ciljom tržištu živi cca. 900 000 stanovnika a

da prema statisti

kim podacima svaki stanovnik godišnje pojede proizvoda na bazi

brašna u koli

ini od 150 kg u okviru koga proizvodi iz našeg proizvodnog programa u

estvuju sa 70% to proizilazi da je tržišni potencijal za naš proizvodni program 94 500 000
kilograma.

4.2. Obim tržišta i tržišni potencijal

Na užem ciljnom tržištu živi 60 000 stanovnika koji na opisani na

in kreiraju tržišni

potencijal od 6 300 000 kilograma. Imaju

i u vidu da je naše preduze

e u 2004. godini

proizvelo i na uže ciljno tržište plasiralo 889 063 kilograma proizvoda to proizilazi da je
naše u

eš

e na ciljnom tržištu svega 14,11 %.

Proizvodi iz grupa peciva i lisnatih tijesta u

estvuju sa 35% u tržišnom potencijalu na

užem ciljnom tržištu, ili kvantitativno izraženo taj potencijal iznosi 2 205 000 kilograma.
Naše privredno društvo je u 2004. godini ostvarilo proizvodnju peciva u koli

ini od 221

648 kilograma i lisnatog tijesta u koli

ini od 11 300 kilograma što zna

i da je u

raspoloživom tržišnom potencijalu participiralo sa 10,56%. Na ovom tržišnom segmentu
identificirali smo sljede

e ciljne grupe potroša

a: djeca predškolskog uzrasta, u

enici u

osnovnim i srednjim školama, studenti i omladina.

4.3. Segmentacija tržišta (geografska i segmentacija kupaca)

Geografski šire ciljno tržište segmentiramo na podru

ja pojednih op

ina Tuzlanskog

kantona. Segmentaciju naših potroša

a vršimo prema životnoj dobi zbog

injenice da

proizvode iz prve dvije grupe (osnovne i specijalne vrste hljeba) kupuju uglavnom
potroša

i starije dobi, dok proizvode iz druge dvije grupe (peciva i lisnata tijesta) kupuju

potroša

i mla

ih dobnih uzrasta. Naši proizvodi se konzumiraju u doma

instvima,

restoranima i specijaliziranim prodavnicama brze hrane. Restorani u kojima se prodaju
naši proizvodi su zatvorenog tipa (radni

ki restorani i

ke kuhinje) ili otvorenog tipa

koji ne ograni

avaju svoje poslovanje na odre

ene grupe potroša

4.4. Istraživanje tržišta

Specijalizirana agencija za istraživanje tržišta „Eksperting” d.o.o. je na zahtjev investitora
provela istraživanje tržišta. U izvještaju o provedenim istraživanjima identifikovana je
ciljna grupa kupaca, odnosi na ciljnom tržištu te mogu

nosti plasmana prozvoda.

Tako

er je utvr

eno postojanje slobodnog tržišnog potencijala. Pored navedenog,

izvještaj sadržava i relevantne informacije o kupovini, konzumiranju, kvalitetu i
postoje

oj ponudi i što je posebno važno preferencijama potencijalnih kupaca.

Informacije eksterne analize (analize tržišta) , koje su ukazivale na postojanje slobodnog
tržišnog potencijala na ciljnom tržištu, na jednoj strani, i informacije interne analize koju

Stranica 12 od 37

je proveo sam poduzetnik opredijelili su poduzetnika da donese odluku o proširenju
kapaciteta za proizvodnju peciva i lisnatog tijesta.

4.5. Glavni kupci

Glavni kupci naših proizvoda su preduze

a i radnje koje se bave prometom

prehrambenih proizvoda i brze hrane. Naši glavni kupci su: Omega d.o.o. Živinice, Bingo
d.o.o. Tuzla, Sinbra d.o.o.o. Tuzla, Merkator Tuzla, Studenski centar Univerziteta u
Tuzli, Solana d.d. Tuzla, Rudnici Kreka u Tuzli, Hotel Tehnograd Tuzla, Hotel Tuzla te
Gimnazija „Meša Selimovi

“ Tuzla.

4.6. Konkurencija

Na užem ciljnom tržištu prisutan je veliki broj konkurenata koji proizvode na podru

užeg ciljnog tržišta ali i onih koji proizvode izvan ovog podru

ja. Me

u važnije

konkurente ubrajamo: Pekare Ljuba

e d.d., GS Industry d.o.o Tuzla i Klas d.d. Lukavac.

Pojedina

na snaga ovih konkurenata nije na takvom nivou da bi mogla ozbiljnije ugroziti

ostale u

esnike na tržištu. I pored prisustva velikog broja konkurenata tržišni potencijal

za proizvode iz grupe peciva i lisnatog tijesta zadovoljen je sa svega 85% tj. postoji
slobodani tržišni potencijal od 15% ili kvantitativno izraženo 330 750 kg proizvoda.
Navedeni pokazatelji ukazuju na tržišnu opravdanost ulaganja po ovom poduzetni

kom

projektu i na mogu

nost tržišne ekspanzije u ovom segmentu poslovanja.

4.7. Pozicioniranje na tržištu

U dosadašnjem poslovanju nismo imali teško

a sa dobavlja

ima sirovina i energenata za

potrebe naše proizvodnje, a analize okruženja ukazuju da

e se ovaj trend nastaviti i u

narednim godinama poslovanja. Na ovom mjestu ne bismo posebno isticali važnije
dobavlja

e (njihov pregled možete vidjeti iz priloženog bruto bilansa za analizirani

period poslovanja 2002.-2004. godine), ali isti

emo postojanje kontinuiteta sa

respektabilnim dobavlja

ima sirovina koji u svom poslovanju nastoje udovoljiti normama

ISO standarda kvaliteta. Dobri poslovni odnosi sa dobavlja

ima i njihova briga za

kvalitet svakako olakšavaju ostvarenje naše vizije, misije te strateških i poslovnih ciljeva.
Preduze

e trenutno sara

uje sa cca 110 kupaca, koji su lojalni od samog osnivanja

preduze

a. Na tržištu smo prepoznatljivi po kvaliteti, zdravstveno-higijenskoj ispravnosti

proizvoda, cijenama koje odražavaju stvarnu vrijednost proizvoda i dobroj poslovnoj
saradnji.

Stranica 13 od 37

Distribucija.

Naša vrsta proizvoda zatijeva primjenu strategije intenzivne distribucije. To

zna

i da se proizvodi trebaju nalaziti u svakom maloprodajnom objektu sa prehrambenim

proizvodima, te u svim ugostiteljskim objektima. Stoga

emo svoja nastojanja usmjeriti

na širenje distribucijske mreže. Posebno su nam interesantni veliki kupci poput Omege,
Binga, Interexa, VF, odnosno svi maloprodajni objekti sa visokim koeficjentom obrta.
Pored toga nastoja

emo uspostaviti saradnju sa UKC Tuzla, Dom zdravlja Tuzla,

kasarnom ArmijeBiH u Tuzli, te brojnim drugim radni

kim i

kim kuhinjama.

Distribuciju lisnatog tijesta i peciva intezivira

emo saradnjom sa brojnim objektima brze

prehrane. Prodaja krajnjim potroša

ima

e se vršiti i u vlastitim maloprodajnim

objektima. Fizi

ku distribuciju u prodaji obavljat

emo vlastitim vozilima.

Nabavu

emo vršiti od renomiranih dobavlja

a iz Bosne i Hercegovine ili po potrebi od

dobavlja

a iz zemalja neposrednog okruženja. Nabavu sirovina i energenata vršit

emo

vozilima dobavlja

a što zbog malih udaljenosti ne

e predstavljati problem, a troškove

prevoza snosi

e dobavlja

Promocija.

Pekarski proizvodi se svrstavaju u konvencionalna dobra i to u podvrstu

osnovnih dobara. Ova

injenica uti

e na na

in njihove promocije. Naime, klasi

oglašavanje ove vrste proizvoda, putem elektornskih i štampanih medija, ne

e dati

dovoljno pove

anje obima prodaje, da bi bilo ekonomski opravdano. Stoga

emo se

koncentrisati na izgradnju snažnog imidža našeg preduze

a. U medijima

e biti isticano

naša usmjerenost ka kvalitetnoj i ekološkoj proizvodnji, bio-porijeklu naših sirovina,
uvo

enju novih proizvoda i sl. Kreiranje pozitivne percepcije o našem poslovanju, dalje

e se pozitivno odraziti na pozitivan stav okruženja prema našem proizvodima, a samim

time i na pove

anje obima prodaje. Osim toga

emo primjenjivati unaprje

enje prodaje

usmjereno posrednicima i vlastitim zaposlenicima. Distributere

emo stimulisati rabatima

na koli

inu i obim naru

enog asortimana, te na eksluzivnost distribucije. Pored toga

emo poklanjati razne promotivne materijale sa našim logotipom, kao što su: baneri,

promotivni katalozi, hemijske olovke, pepeljare, upalja

i i sl. Na ovaj na

emo uticati

na ve

i obim narudžbi, kao i na poziciju naših proizvoda u regalima samouslužnih

objekata, te stimulisati osoblje u maloprodaji da predlaže naše proizvode kupcima. Za
naše zaposlenike

emo organizovati poslovne sastanke na kojima

e se razmatrati

problematika distribucije. Osim toga

emo organizovati obuku o kvaliteti i svojstvu naših

proizvoda, koje trebaju da isti

u prilikom njihove distribucije. Dodatan stimulans našim

zaposlenicima, biti

e povremena prodajna takmi

enja sa prigodnim nagradama (nov

ani

stimulansi, nagradna putovanja i sli

no). Naša vozila, na kojima

e pored adrese i

logotipa preduze

a biti oslikani i naši proizvodi, biti

e nosioci tranzitnih reklama.

Zna

ajan dio usmene propagande

e za nas vršiti zadovoljni i lojajalni potroša

5.3. Marketing plan

Ukupni resursi našeg preduze

e biti usmjereni na zadovoljavanje potreba i želja

potroša

a na podru

ju SI Bosne. Kreira

emo prepoznatljivost kvalitete i raznovrsnoti

naših proizvoda. Izgradnjom snažnog imidža imidža preduze

a, koje vodi brigu o svojim

potroša

ima, namjeravamo pruzeti vodstvo u prodaju, te postati lider na tržištu SI Bosne.

Osim toga namjeravamo posti

i: unaprje

enje tehnologija proizvodnje, razvoj i uvo

enje

Stranica 15 od 37

novih proizvoda, kontinuiran rast obima prodaje i tržišnog u

eš

a na podru

ju SI Bosne,

širenje distribucijske mreže, te uspostavljanje dugoro

nih poslovnoh veza sa kupcima.

i obim prodaje i tržišnog u

eš

a na podru

ju SI Bosne namjeravamo posti

širenjem distribucijske mreže. Pri tome

emo koristi

emo push strategiju usmjerenu ka

posrednicima. Push (guranje) strategija podrazumjeva primjenu raznih sredstava, kojima
se uti

e na kupce da uzimaju i distribuiraju asortiman proizvo

a. Primjenom ove

strategije, koju

emo provoditi uz pomo

instrumenata unaprije

enja prodaje usmjerena

ka posrednicima, o

ekujemo pove

ani obim kupovine od postoje

ih kupaca, te

pridobijanje novih, klju

nih kupaca na podru

ju SI Bosne. Širenje distribucijske mreže

se treba direktno odraziti na pove

anje obima prodaje i ve

e u

eš

e na tržištu.

Provo

enjem strategije pozicioniranja na tržištu kroz kreiranje i njegovanje snažnog

imidža preduze

a, utica

emo na pozitivnu percepciju okruženja (kupaca/distributera,

krajnjih korisnika, dobavlja

a, finansijskih institucija itd) o našem poslovanju. Na ovaj

e naše preduze

e ostvariti brojne koristi: krajnji potroša

e tražiti naše

proizvode, šte

e olakšati proces distribucije i uticati na pove

anje prihoda od prodaje,

lakši pristup tržištu kapitala, kvalitetnije uslove saradnje sa dobavlja

ima i sl.

Stranica 16 od 37

Tabela 6.2. Analiza unutrašnjih faktora poslovanja, identifikacija snaga i slabosti

INTERNO OKRUŽENJE

SNAGA SLABOST VAŽNOST

Prodaja i performanse

Usporedba naše cjenovne politike sa prosjekom

☺

grane.
Stepen zadovoljavanja potreba i želja kupaca.

☺

Usporedba ostvarene prodaje s instaliranim

☻

kapacitetima .
Trenutno tržišno u

eš

☺

Teku

i prodajni trendovi na tržištu.

☺

Nivo profita koji ostvaruje naš posao.

☺

Marketing plan i budžet za marketing.

☺

Ulaganja u istraživanje tržišta.

☻

Osoblje

Iskustvo i kvalifikovanost našeg osoblja

☻

Obuka koju pružamo osoblju.

☻

Stepen iskorištenosti kapaciteta osoblja .

☺

Stepen fluktuacije osoblja.

☺

Korištenje profesionalnih poslovnih savjetnika

☻

Fizi

ki resursi

Raspoloživost odgovaraju

im gra

evinskim

☺

objektima.
Povoljnost lokacije gra

evinskih objekata.

☺

Efikasnost oprema (suvremenost, iskorištenost )

☺

Fleksibilnost opreme.

☻

Finansijski resursi

Raspoloživost finansijskih sredstava.

☻

Sistemi finansijske kontrole i budžeti.

☺

Uskla

enost finansijskih sredstava sa rastom

☻

preduze

Razvijenost sistema finansijskog informisanja.

☺

6.2. S.W.O.T. analiza

Poslije identifikacije osnovnih vanjskih i unutrašnjih faktora od kojih zavisi uspješnost
poslovanja mogu

e je izvršiti njihovo uzajamno/unakrsno pore

enje, tzv. S.W.O.T.

analizu (“S” strenghts/snage; “W” weaknesses/slabosti; “O” opportunities/šanse; “T”
threats/prijetnje).
S.W.O.T. analiza je korisno oru

e za ocjenu relativne povoljnosti pozicije koju zauzima

preduze

e u okruženju i njegove osposobljenosti da uspješno posluje. Za potrebe

kreiranja matrice koristi

emo se informacijama iz predhodne dvije tabele pri

emu

emo

uvrstiti samo one faktore koji imaju izražen utjecaj (ocijenjen stepenom relativne
važnosti 4 i 5)

Stranica 18 od 37

Tabela 6.3. Matrica S.W.O.T. analize

SNAGE

SLABOSTI

•

Dobra cjenovna politika u odnosu na prosjek

•

Usporedba ostvarene prodaje

grane.

s instaliranim kapacitetima

•

Dostignut je zna

ajan nivo zadovoljavanja

•

Iskustvo i kvalifikovanost

potreba i želja kupaca.

našeg osoblja

•

Teku

i prodajni trendovi na tržištu

•

Obuka koju pružamo

•

Marketing plan i budžet za marketing.

osoblju.

•

Korištenje profesionalnih

•

Stepen iskorištenosti kapaciteta osoblja .

poslovnih savjetnika

•

Stepen fluktuacije osoblja.

•

Fleksibilnost opreme.

•

Raspoloživost odgovaraju

im gra

evinskim

objektima.

•

Povoljnost lokacije gra

evinskih objekata.

•

Sistemi finansijske kontrole i budžeti.

ŠANSE

PRIJETNJE

•

Pregovara

ka mo

kupaca.

•

Pritisak od zamjenskih

•

Pregovara

ka mo

dobavlja

proizvoda.

•

Invacije u tehnologiji

•

Brzina uvo

enja inovacija u proizvodni

korištenja proizvoda

proces

•

Poslovna etika

•

Inovacije u tehnologiji korištenja proizvoda

•

Životni stil

•

Kreditna politika.

•

Nacionalni dohodak.

•

Društvena odgovornost

•

Postoje

e politi

ko ure

enje.

•

Investicije

•

Promjena postoje

eg politi

kog ure

enja.

•

Teku

e promjene pravnog sistema

•

Ekološki standardi.

6.3. Poslovna strategija

Polaze

i od pretpostavke da poslovna strategija treba da omogu

i postizanje tržišne,

tehnološke, troškovne i menadžerske sinergije, a imaju

i u vidu faktore iz eksternog i

internog okruženja navedene u S.W.O.T. matrici, u nastavku

emo definisati opšte

poslovne strategije koje

emo provoditi u našem poslovanju.

Koriste

i se identifikovanim snagama i šansama u

init

emo maksimalne napore

da steknemo konkurentsku prednost na ciljnom tržištu. Isto tako

emo nastojati

unaprijediti i druge naše snage te iskoristiti šanse koje se ukažu u narednom periodu
poslovanja.

Pristupit

emo izradi programa za prevazilaženje i otklanjanje uo

enih slabosti u

što kra

em vremenskom periodu pri

emu

emo posebnu pažnju posvetiti

identifikovanim prijetnjama za naše privredno društvo.

Stranica 19 od 37

6.6. Struktura menadžmenta i zaposlenih

Popunjenost organizacione strukture (slika 6.1.) menadžerima i zaposlenicima sa
postoje

im kvalifikacionim sposobnostima prikazan je u tabeli 6.4.

Menadžeri i zaposenici

Broj izvršilaca po kvalifikacionoj strukturi

Stepen stru

ne spreme

Ukupno

VII

III

Menadžment

Direktor

Menadžer proizvodnje

Menadžer ekon.-finans. poslova

Zaposlenici

Zaposlenici u proizvodnji

Zaposlenici u transportu

Zaposlenici u trgovini

Zaposlenici u administraciji

Zaposlenici na održavanju higijene

Ukupno

Tabela 6.4. Kvalifikaciona struktura menadžera i zaposlenika prije realizacije projekta

Poslove direktora privrednog društva obavlja vlasnik, poduzetnik-osniva

Mehmed

Mehmedovi

. Pored ovih poslova on je zadužen i za poslove razvoja te je direktnije

uklju

en u poslove istraživanja tržišta u okviru funkcije marketinga. Mehmedovi

Mehmed je završio Tehnološki fakultet 1988. godine u Tuzli. Do osnivanja vlastitog
preduze

a radio je u dvije renomirane industrijske pekare (Klara d.d. Zagreb i Klas d.d.

Sarajevo) na organizacionim poslovima proizvodnje hljeba, peciva, lisnatog tijesta i
kola

a. U okviru obavljanja svojih poslova bio je povremeno uklju

ivan i u timove za

istraživanje tržišta za nove proizvode. Obrazovni nivo, ste

eno radno iskustvo i pokazani

uspjeh u rukovo

enju vlastitim privrednim društvom te visoke moralne odlike ovog

menadžera predstavljaju garanciju daljnjeg napredovanja privrednog društva.
Poslove menadžera proizvodnje obavlja Suljo Sulji

koji je tako

er završio Tehnološki

fakultet 1988. godine u Tuzli. Prva radna iskustva stekao je u privrednom društvu Pekare
d.d. Tuzla na poslovima tehnologa zaduženog za kvalitet. Od osnivanja „Tuzlapec“ d.o.o.
zajedno sa preduzetnikom osniva

em u

estvuje u rješavanju svih bitnih pitanja vezanih

za proizvodnju. Neposredno rukovodi zaposlenicima u proizvodnji, transportu i
održavanju higijene gdje pokazuje naglašene organizacijske sposobnosti u sistemu
vo

enja, motiviranja i nagra

ivanja zaposlenika.

Menadžer zadužen za ekonomskp-financijske poslove gospodin Bajro Bajri

, dipl.ecc.

završio je Ekonomski fakultet u Tuzli 2000. godine. Njegovo prvo zaposlenje bilo je u
firmi „Tuzlapec“ d.o.o Tuzla. On organizira poslove iz funkcije ra

unovodstva i

marketinga i organizira rad zaposlenika u administraciji i trgovini.
Kvalifikaciona struktura zaposlenika kao i njihovo iskustvo omogu

avaju realizaciju

kratkoro

nih i dugoro

nih ciljeva poslovanja kao i njegove misije.

Kako se ovim poduzetni

kim projektom predvi

a pove

anje proizvodnje svih vrsta

proizvoda, a posebno peciva i lisnatog tijesta to

e biti zahtijevano dodatno upošljavanje

zaposlenika. Dodatno se planira uposliti tri nova zaposlenika u proizvodnji od kojih

jedno biti sa visokom stru

nom spremom na radno mjesto tehnologa za kvalitet, i dvoje

sa srednjom stru

nom spremom na radna mjesta pekar-slasti

ar.

Stranica 21 od 37

6.7. Terminski plan implementacije poduzetni

kog projekta

Plan implementacije poduzetni

kog projekta odvijat

e se kroz realizaciju aktivnosti

ije odvijanje se prikazuje u tabeli 6.5.

Oktobar 2004.

Novembar 2004.

Decembar 2004.

Aktivnost 1
Aktivnost 2
Aktivnost 3
Aktivnost 4
Aktivnost 5
Aktivnost 6
Aktivnost 7
Aktivnost 8

Tabela 6.5. Terminki plan imlementacije poduzetni

kog projekta

Legenda:
Aktivnost 1. Prikupiti vlastita sredstva te identificirati izvore kapitala za pribavljanje
dodatnih sredstava:
Aktivnost 2. Izraditi potrebnu dokumentaciju za realizaciju poduzetni

kog

projekta. Aktivnost 3. Prikupiti ponude te odabrati najpovoljnijeg ponu

Aktivnost 4. Aktivirati izvore kapitala za ulaganja u stalna sredstva-
opremu Aktivnost 5. Nabaviti i montirati opremu.
Aktivnost 6. Ugovoriti i nabaviti potrebne materijalne inpute.
Aktivnost 7. Angažovati potrebne zaposlenike.
Aktivnost 8. Otpo

eti proizvodnju na novim mašinama.

Stranica 22 od 37

8. FINANSIJE

8.1. Dosadašnji rezultata poslovanja

Privredno društvo Tuzlapec d.o.o. je u dosadašnjem poslovanju bilježilo pozitivne
finansijske rezultate

ije veli

ine najegzatnije možemo sagledati iz redigovanih

zvani

nih financijskih izvještaja (bilansa stanja i bilansa uspjeha).

O P I S

AOP

Nov

ani iznosi u KM

2002.

2003.

2004.

AKTIVA (SREDSTVA)
A. UPISANI A NEUPLA

ENI KAPITAL

B. STALNA SREDSTVA

620.000

560.000

528.984

1. Nematerijalna sredstva

20.000

2. Materijalna sredstva

600.000

540.000

508.984

3. Financijska sredstva

C. TEKU

A SREDSTVA

126.000

124.877

120.000

1. Zalihe

50.000

60.000

57.000

2. Potraživanja

70.000

59.877

55.000

3.Ulaganja
4. Gotovina u banci i blagajni

6.000

5.000

8.000

D. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA

UKUPNO AKTIVA (SREDSTVA)

746.000

684.877

648.984

Vanbilansna evidencija

PASIVA (KAPITAL I OBAVEZE)
A. KAPITAL

400.000

429.877

468.984

B. OBAVEZE

346.000

255.000

180.000

1. Dugoro

ne obaveze

200.000

120.000

85.000

2. Teku

e obaveze

146.000

135.000

95.000

UKUPNA PASIVA (KAPITAL I OBAVEZE)

746.000

684.877

648.984

Vanbilansna evidencija

Tabela 8.1. Redigovani bilans stanja za 2002.,2003. i 2004. godinu

O P I S

AOP

Nov

ani iznosi u KM

2002.

2003.

2004.

Prihodi od prodaje

995.900

1.085.192

1.163.520

Troškovi prodaje

966.023

1.041.784

1.105.344

Dobit prije oporezivanja

29.877

43.408

58.176

Porez na dobit

6.511

12.217

Dobit poslije poreza

29.877

36.897

45.959

Vanredni prihodi

6.000

8.000

Vanredni rashodi

3.400

9.950

Dobit od vanrednih stavki

2.600

Gubitak od vanrednih stavki

1.950

Porez na dobit od vanrednih stavki

390

Neto dobit od vanrednih stavki

2.210

Neto dobit za period (203+210) ili (203-208)

29.877

39.107

45.959

Gubitak za period (204+208) ili (210-204) < 0

Tabela 8.2. Redigovani bilans uspjeha za 2002.,2003. i 2004. godinu

Stranica 24 od 37

8.2. Potrabna ulaganja i izvori ulaganja

Poduzetni

kim projektom se predvi

aju ulaganja u nabavku opreme za proizvodnju

peciva i lsinatog tijesta. Pored ulaganja u opremu poduzetnik

e uložiti i dio sredstava u

teku

a sredstva odnosno zalihe sirovina neophodnih za odvijanje pove

anog obima

proizvodnje. U tabeli 8.3. dat je pregled strukture ulaganja.

Konto

Strukturni elemenit ulaganja

Iznos u KM

Stalna sredstva

120.000,00

Zalihe

30.000,00

Ukupna vrijednost ulaganja

150.000,00

Tabela 8.3. Struktura ulaganja

Ulaganja

e se izvršiti iz vlastitih izvora i kredita Tuzlanske banke d.d. Tuzla. Pregled

strukture izvora ulaganja dat je u tabeli 8.4.

Izvori sredstava

Iznos u KM

Omjer u %

Vlasitita sredstva

30.000,00

20,00%

Pozajmljena (tuđa) sredstva

120.000,00

80,00%

Ukupno sredstava

150.000,00

100,00%

8.3. Otplatni (amortizacioni) plan

Ulaganja

e se izvršiti u skladu sa dinamikom opisanom u tre

em dijelu poduzetni

kog

projekta dok

e aktiviranje sredstava biti u januaru 2005. godine kada

e biti i knjižena

nabavka opreme. O

ekujemo da kredit Tuzlanske banke d.d. bude odobren u skladu sa

važe

eom ponudom, u kojoj su sadržani sljede

i elementi: iznos kredita je 120.000 KM,

rok otplate 60 mjeseci bez grace perioda, po

etak otplate januar 2005. godina,

amortizacija zajma jednakim dekurzivnim anuitetima, godišnja kamatna stopa 10%,
obra

un kamata dekurzivno mjese

no po relativnoj kamatnoj stopi na ostatak duga. Na

osnovu ovih elemenata ura

en je otplatni (amortizacioni) plan

ije elemente

prikazujemoo u tabeli 5.5.
Elemente otplatnog plana smo izra

unali primjenom sljed

ih relacija uz korištenje

Excela.

⋅

(

−

120.000

⋅

1,008333

⋅

(1,008333

−

2.549,65

pri

emu je

−

1,008333

−

1,00833

mjese

ni dekurzivni kamatni faktor

⋅

100

⋅

prva kamata

−

prva otplata

−

prvi ostatak duga

100

⋅

−

⋅

p b

−

za ostale redove optlatnog plana

100

⋅

Stranica 25 od 37

8.4. Projekcija o

ekivanih primitaka

Osnovna namjena prezentiranog primjerka poduzetni

kog projekta je da pruži uvjerenja

kreditoru da

e odobrena sredstva mo

i biti pravovremeno vra

ena zajedno sa pripadaju

im kamatama. Zbog toga u nastavku ne

emo odvojeno posmatrati u

inke ulaganja u

novu opremu koja se finansira sredstvima zahtijevnim ovim projektom, nego

emo

pokazatelje prikazivati sumarno za planirani ukupni obim proizvodnje Tuzlapeca

d.o.o.

Tuzla. Na bazi pokazatelja o o

ekivanom obimu proizvodnje po pojedinim vrstama

proizvoda iz proizvodnog programa i prosje

nih cijena za 1.000 grama proizvoda

izra

unali smo i o

ekivane prihode od prodaje po godinama za pojedine vrste proizvoda.

Pokazatelji o o

ekivanim prihodima dati su u tabeli 8.6.

PROIZVODNI

Prosje

PROJEKCIJA PRIHODA OD PRODAJE

PROGRAM

cijena za

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

1000

grama

Osnovne vrste hljeba

1,02

468.742

477.933

487.124

496.315

505.506

Specijalne vrste hljeba

1,59

335.488

343.670

351.853

360.036

368.218

Peciva

1,50

497.196

530.342

546.916

563.489

580.062

Lisnata tijesta

4,00

90.400

94.016

97.632

101.248

104.864

Ukupno

1.391.826

1.445.962

1.483.525

1.521.087

1.558.650

Tabela 8.6. O

ekivani iznosi prihoda od prodaje za period 2005.-2009.

Pored o

ekivanih prihoda od prodaje o

ekuju se i vanredni prihodi

iji

e iznosti bit

dati u tabeli 8.8.

8.5. Projekcija o

ekivanih izdataka

U narednom dijelu

emo dati prikaz o

ekivanih izdataka poslovanja. Sistematizacija

izdataka izvršena je prema analiti

kom kontnom planu za preduze

a. Sumarne iznose

izdataka prikazujemo u tabeli 8.7. dok se analiti

ki iznosi pojedinih izdataka mogu

pogledati u prilogu ovog poduzetni

kog projekta.

ELEMENTI

EKIVANI IZNOSI

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

Ulaganja u stalna sredstva
Ulaganja u teku

a sredstva

Troškovi poslovanja

1.208.676 1.253.628 1.290.181 1.318.777 1.347.280

Materijalni troškovi i amortizacija

869.901

901.856

925.622

949.511

973.529

Troškovi sirovina i materijala

722.915

750.651

770.080

789.509

808.938

Troškovi energije

78.486

81.529

84.691

87.977

91.391

Troškovi rezervnih dijelova

6.000

6.400

6.800

7.200

7.600

Troškovi sitnog inventara

2.500

2.775

3.050

3.325

3.600

Amortizacija

60.000

60.500

61.000

61.500

62.000

Troškovi zaposlenih

278.712

292.648

306.642

312.856

319.183

Troškovi usluga

44.268

46.225

48.216

50.241

52.303

Troškovi finansiranja

15.795

12.900

9.702

6.168

2.265

Ukakulis. rezervis. za rizike i obaveze

55.673

57.838

59.341

60.843

62.346

Vanredni rashodi

8.850

9.180

9.447

9.657

9.867

Ukupno

1.273.200 1.320.647 1.358.969 1.389.278 1.419.494

Tabela 8.7. O

ekivani izdaci za period 2005.-2009.

Stranica 27 od 37

8.6. Raspodjela o

ekivanih izdataka

Na bazi pokazatelja o o

ekivanim primicima i izdacima prikazanim u predhodne dvije tabele

kreiramo tabelu 8.8. u kojoj je na bazi pomenutih pokazatelja izra

unata bruto dobit, te porezi i

neto dobit po godinama u posmatranom periodu.

ELEMENTI

EKIVANI IZNOSI

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

I PRIMITCI (1+2+3)

1.402.960 1.457.529 1.495.393 1.533.256 1.571.119

1. Prihodi od prodaje

1.391.826 1.445.962 1.483.525 1.521.087 1.558.650

2. Izvori finansiranja
2.1. Vlastita sredstva
2.2. Krediti
3. Vanredni prihodi

11.135

11.568

11.868

12.169

12.469

II IZDATCI (4+5+6+7+8)

1.273.200 1.320.647 1.358.969 1.389.278 1.419.494

4. Ulaganja u stalna sredstva
5. Ulaganja u teku

a sredstva

6. Troškovi poslovanja

1.208.676 1.253.628 1.290.181 1.318.777 1.347.280

6.1. Materijalni troškovi i amortizacija

869.901

901.856

925.622

949.511

973.529

6.1.1. Troškovi sirovina i materijala

722.915

750.651

770.080

789.509

808.938

6.1.2. Troškovi energije

78.486

81.529

84.691

87.977

91.391

6.1.3. Troškovi rezervnih dijelova

6.000

6.400

6.800

7.200

7.600

6.1.4. Troškovi sitnog inventara

2.500

2.775

3.050

3.325

3.600

6.1.5 Amortizacija

60.000

60.500

61.000

61.500

62.000

6.2. Troškovi zaposlenih

278.712

292.648

306.642

312.856

319.183

6.3.Troškovi usluga

44.268

46.225

48.216

50.241

52.303

6.4. Troškovi finansiranja

15.795

12.900

9.702

6.168

2.265

7. Ukakulis.rezervis. za rizike i obaveze

55.673

57.838

59.341

60.843

62.346

8. Vanredni rashodi

8.850

9.180

9.447

9.657

9.867

III BRUTO PRIMICI (BRUTO DOBIT)

129.761

136.882

136.424

143.978

151.626

IV Porez na dobit 30%

38.928

41.065

40.927

43.193

45.488

V NETO PRIMITCI

90.832

95.818

95.497

100.785

106.138

Tabela 8.8.Raspodjela o

ekivanih izdataka za period 2005.-2009.

Poduzetni

kim projektom se, kako je to istaknuto u tre

em dijelu, planira ulaganje u 2004.

godini, zbog

ega su redovi u tabeli koji bi trebali sadržavati pokazatelje izvora finansiranja i

ulaganja ostali prazni. Tabela 8.8. u kategoriji izdataka sadrži i izdatke za amortizaciju.
Amortizacija je trošak stalnih sredstava. Ona je obra

unska kategorija i po svojoj suštini nije

izdatak kao što je to slu

aj sa drugim troškovima poslovanja.

Na bazi pokazatelja iz tabele 8.8. kreirani su pokazatelji gotovinskog toka za pojedine godine
koje prikazujemo u narednih pet tabela.
Pokazatelji iz tabela od 8.9. do 8.13. ukazuju na kontinuirano ostvarivanje pozitivnog
gotovinskog toka što zna

i da privredno društvo Tuzlapec d.o.o. ne

e imati problema sa

vra

anjem pozajmljenih nov

anih sredstava. Iz tabela uo

avamo kontinuirani rast neto dobiti i

gotovine što

e za posljedicu imati pove

anu likvidnost poslovanja na jednoj strani ali i stvoriti

pretpostavku za kumuliranje financijskih sredstava za nova ulaganja u materijalnu ili financijsku
imovinu preduzetnika.

Zna

ajan broj autora amortizaciju ne uvrštava u izdatke zbog njenog posebnog karaktera troška. Ra

unski

gledano ona predstavlja svojevrsno rezervisanje sredstava i ukoliko ne bi bila uvrštena u izdatke ona

e za

svoj iznos uve

ati gotovinski saldo prije kredita. U slu

aju uvrštavanja amortizacije potrebno je zbrojiti

iznos amortizacije i gotovinskog salda prije kredita

ime se rješava ovaj problem ali i drugi vezani za

zvani

ne bilansne sheme.

Stranica 28 od 37

Tabela 8.10 . Analiza nov

anog toka za drugu godinu poslovanja

EKIVANI NOV

ANI IZNOSI u 2006. godini

Elementi

Januar

Februar

Mart

April

Maj

Juni

Juli

August

Septembar

Oktobar

Novembar

Decembar

Ukupno

I PRIMITCI (1+2+3)

94.739

123.890

131.178

138.465

123.890

116.602

113.687

102.027

124.619

125.348

1.457.529

1. Prihodi od prodaje

93.988

122.907

130.137

137.366

122.907

115.677

112.785

101.217

123.630

124.353

1.445.962

2. Izvori finansiranja

2.1. Vlastita sredstva

2.2. Krediti

3. Vanredni prihodi

752

983

1.041

1.099

983

925

902

810

989

995

11.568

II IZDATCI (4+5+6+7+8+9+10)

88.036

111.821

118.575

124.261

124.779

112.215

104.210

103.302

94.148

112.474

112.765

114.061

1.320.647

4. Ulaganja u stalna srestva

5. Ulaganja u tekuća sredstva

6. Troškovi poslovanja

83.671

106.129

112.541

117.899

118.411

106.518

98.868

98.075

89.447

106.747

107.034

108.288

1.253.628

6.1. Materijalni troškovi i

60.483

76.180

80.914

84.594

85.121

76.632

70.693

70.592

64.690

76.752

77.053

78.152

901.856

amortizacija
6.1.1. Troškovi sirovina i materijala

49.543

63.430

67.709

70.937

71.462

63.880

58.401

58.476

53.296

63.955

64.256

65.307

750.651

6.1.2. Troškovi energije

5.299

6.930

7.338

7.745

6.930

6.522

6.359

5.707

6.971

7.012

81.529

6.1.3. Troškovi rezervnih dijelova

416

544

576

608

544

512

499

448

547

550

6.400

6.1.4. Troškovi sitnog inventara

183

234

250

262

264

236

216

197

236

238

241

2.775

6.2. Amortizacija

5.042

60.500

7. Troškovi zaposlenih

19.022

24.875

26.338

27.802

24.875

23.412

22.827

20.485

25.021

25.168

292.648

8.Troškovi usluga

3.005

3.929

4.160

4.391

3.929

3.698

3.606

3.236

3.952

3.975

46.225

9. Troškovi finansiranja

1.161

1.145

1.128

1.113

1.097

1.081

1.066

1.051

1.036

1.022

1.007

993

12.900

10. Ukal. rezervisanja za rizike i

3.760

4.916

5.205

5.495

4.916

4.627

4.511

4.049

4.945

4.974

57.838

obaveze
11. Vanredni rashodi

606

776

828

868

874

781

714

715

652

782

786

799

9.180

Bruto obrt na mjesec

6.703

12.069

12.603

14.204

13.686

11.675

12.393

10.386

7.879

12.145

11.854

11.287

136.882

Porez na dobit

2.011

3.621

3.781

4.261

4.106

3.502

3.718

3.116

2.364

3.643

3.556

3.386

41.065

Neto obrt na mjesec (neto dobit)

4.692

8.448

8.822

9.943

9.580

8.172

8.675

7.270

5.515

8.501

8.298

7.901

95.818

Početna gotovina

6.120

9.100

15.822

22.904

31.091

38.902

45.290

52.165

57.621

61.307

67.963

74.401

Gotovinski saldo prije kredita

10.812

17.549

24.644

32.846

40.671

47.074

53.964

59.435

63.136

69.808

76.261

82.302

Iznos otplate zajma

1.712

1.726

1.741

1.755

1.770

1.784

1.799

1.814

1.829

1.845

1.860

1.876

21.511

Krajnji gotovinski saldo

9.100

15.822

22.904

31.091

38.902

45.290

52.165

57.621

61.307

67.963

74.401

80.426

Krajnji kreditni saldo

98.816

97.090

95.349

93.594

91.824

90.040

88.241

86.426

84.597

82.752

80.892

79.017

Stranica 30 od 37

Tabela 8.11 . Analiza nov

anog toka za tre

u godinu poslovanja

EKIVANI NOV

ANI IZNOSI u 2007. godini

Elementi

Januar

Februar

Mart

April

Maj

Juni

Juli

August

Septembar

Oktobar

Novembar

Decembar

Ukupno

I PRIMITCI (1+2+3)

97.201

127.108

134.585

142.062

127.108

119.631

116.641

104.677

127.856

128.604

1.495.393

1. Prihodi od prodaje

96.429

126.100

133.517

140.935

126.100

118.682

115.715

103.847

126.841

127.583 1.483.525

2. Izvori finansiranja

2.1. Vlastita sredstva

2.2. Krediti

3. Vanredni prihodi

771

1.009

1.068

1.127

1.009

949

926

831

1.015

1.021

11.868

II IZDATCI (4+5+6+7+8+9+10)

90.476

115.056

122.033

127.914

128.450

115.478

107.225

106.280

96.824

115.764

116.066

117.404 1.358.969

4. Ulaganja u stalna srestva

5. Ulaganja u tekuća sredstva

6. Troškovi poslovanja

85.996

109.213

115.840

121.384

121.913

109.630

101.743

100.916

91.999

109.885

110.184

111.479 1.290.181

6.1. Materijalni troškovi i

62.057

78.190

83.054

86.836

87.377

78.653

72.552

72.447

66.380

78.777

79.086

80.214

925.622

amortizacija

50.825

65.072

69.461

72.773

73.312

65.534

59.912

59.989

54.676

65.611

65.919

66.997

770.080

6.1.1. Troškovi sirovina i
materijala

5.505

7.199

7.622

8.046

7.199

6.775

6.606

5.928

7.241

7.283

84.691

6.1.2. Troškovi energije
6.1.3. Troškovi rezervnih

442

578

612

646

578

544

530

476

581

585

6.800

dijelova

201

258

275

288

290

260

237

238

217

260

261

265

3.050

6.1.4. Troškovi sitnog inventara
6.2. Amortizacija

5.083

61.000

7. Troškovi zaposlenih

19.932

26.065

27.598

29.131

26.065

24.531

23.918

21.465

26.218

26.371

306.642

8.Troškovi usluga

3.134

4.098

4.339

4.580

4.098

3.857

3.761

3.375

4.122

4.147

48.216

9. Troškovi finansiranja

873

861

849

837

825

813

802

790

779

768

757

747

9.702

10. Ukal. rezervisanja za rizike i

3.857

5.044

5.341

5.637

5.044

4.747

4.629

4.154

5.074

5.103

59.341

obaveze

623

798

852

893

899

804

735

736

671

805

809

822

9.447

11. Vanredni rashodi
Bruto obrt na mjesec

6.724

12.053

12.553

14.148

13.612

11.631

12.407

10.360

7.854

12.092

11.790

11.200

136.424

Porez na dobit

2.017

3.616

3.766

4.244

4.084

3.489

3.722

3.108

2.356

3.628

3.537

3.360

40.927

Neto obrt na mjesec (neto

4.707

8.437

8.787

9.904

9.529

8.142

8.685

7.252

5.497

8.465

8.253

7.840

95.497

dobit)
Početna gotovina

11.794

14.610

21.140

28.004

35.969

43.543

49.713

56.410

61.658

65.134

71.561

77.759

Gotovinski saldo prije kredita

16.501

23.047

29.927

37.908

45.498

51.684

58.397

63.662

67.155

73.599

79.814

85.599

Iznos otplate zajma

1.891

1.907

1.923

1.939

1.955

1.971

1.988

2.004

2.021

2.038

2.055

2.072

23.764

Krajnji gotovinski saldo

14.610

21.140

28.004

35.969

43.543

49.713

56.410

61.658

65.134

71.561

77.759

83.527

Krajnji kreditni saldo

77.125

75.219

73.296

71.357

69.402

67.431

65.443

63.439

61.418

59.380

57.325

55.253

Stranica 31 od 37

Tabela 8.13 . Analiza nov

anog toka za petu godinu poslovanja

EKIVANI NOV

ANI IZNOSI u 2009. godini

Elementi

Januar

Februar

Mart

April

Maj

Juni

Juli

August

Septembar

Oktobar

Novembar

Decembar

Ukupno

I PRIMITCI (1+2+3)

102.123

133.545

141.401

149.256

133.545

125.690

122.547

109.978

134.331

135.116

1.571.119

1. Prihodi od prodaje

101.312

132.485

140.279

148.072

132.485

124.692

121.575

109.106

133.265

134.044 1.558.650

2. Izvori finansiranja

2.1. Vlastita sredstva

2.2. Krediti

3. Vanredni prihodi

810

1.060

1.122

1.185

1.060

998

973

873

1.066

1.072

12.469

II IZDATCI (4+5+6+7+8+9+10)

94.283

120.151

127.500

133.698

134.270

120.633

111.963

110.977

101.037

120.971

121.298

122.713 1.419.494

4. Ulaganja u stalna srestva

5. Ulaganja u tekuća sredstva

6. Troškovi poslovanja

89.579

114.018

120.999

126.842

127.408

114.494

106.208

105.345

95.972

114.800

115.123

116.493 1.347.280

6.1. Materijalni troškovi i

65.229

82.240

87.367

91.356

91.924

82.728

76.301

76.185

69.786

82.859

83.184

84.371

973.529

amortizacija

53.390

68.355

72.966

76.445

77.011

68.841

62.935

63.016

57.435

68.922

69.245

70.378

808.938

6.1.1. Troškovi sirovina i
materijala

5.940

7.768

8.225

8.682

7.768

7.311

7.128

6.397

7.814

7.860

91.391

6.1.2. Troškovi energije
6.1.3. Troškovi rezervnih dijelova

494

646

684

722

646

608

593

532

650

654

7.600

6.1.4. Troškovi sitnog inventara

238

304

325

340

343

306

280

256

307

308

313

3.600

6.2. Amortizacija

5.167

62.000

7. Troškovi zaposlenih

20.747

27.131

28.726

30.322

27.131

25.535

24.896

22.343

27.290

27.450

319.183

8.Troškovi usluga

3.400

4.446

4.707

4.969

4.446

4.184

4.080

3.661

4.472

4.498

52.303

9. Troškovi finansiranja

204

201

198

195

193

190

187

185

182

179

177

174

2.265

10. Ukal. rezervisanja za rizike i

4.052

5.299

5.611

5.923

5.299

4.988

4.863

4.364

5.331

5.362

62.346

ob.

651

834

890

932

939

840

768

769

701

841

845

858

9.867

11. Vanredni rashodi
Bruto obrt na mjesec

7.840

13.394

13.901

15.559

14.986

12.912

13.727

11.570

8.941

13.359

13.033

12.403

151.626

Porez na dobit

2.352

4.018

4.170

4.668

4.496

3.874

4.118

3.471

2.682

4.008

3.910

3.721

45.488

Neto obrt na mjesec (neto dobit)

5.488

9.376

9.731

10.891

10.490

9.038

9.609

8.099

6.259

9.352

9.123

8.682

106.138

Početna gotovina

14.577

17.757

24.806

32.190

40.715

48.819

55.452

62.635

68.288

72.080

78.945

85.560

Gotovinski saldo prije kredita

20.065

27.133

34.536

43.081

51.205

57.857

65.060

70.734

74.547

81.432

88.068

94.243

Iznos otplate zajma

2.308

2.327

2.347

2.366

2.386

2.406

2.426

2.446

2.466

2.487

2.508

2.529

29.001

Krajnji gotovinski saldo

17.757

24.806

32.190

40.715

48.819

55.452

62.635

68.288

72.080

78.945

85.560

91.714

Krajnji kreditni saldo

26.693

24.366

22.019

19.653

17.267

14.861

12.436

9.990

7.523

5.036

2.529

Stranica 33 od 37

8.7. Tržišna ocjena projekta

Kako bismo pokazali uspješnost poduzetni

kog projekta najprije

emo na bazi

ekivanih pokazatelja iz predhodnih tabela prikazati bilans stanja i bilans uspjeha za

period vra

anja kreditnih sredstava.

O P I S

AOP

EKIVANI NOV

ANI IZNOSI

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

AKTIVA (SREDSTVA)
A. UPISANI A NEUPLA

ENI KAPITAL

B. STALNA SREDSTVA

588.984

528.484

497.484

465.984

433.984

1. Nematerijalna sredstva

20.000

2. Materijalna sredstva

568.984

508.484

477.484

445.984

413.984

3. Financijska sredstva

C. TEKU

A SREDSTVA

107.470

176.543

220.280

262.423

296.820

1. Zalihe

48.133

62.189

82.436

121.089

139.006

2. Potraživanja

53.217

102.559

123.627

126.757

129.888

3.Ulaganja
4. Gotovina u banci i blagajni

6.120

11.794

14.217

14.577

27.926

UKUPNO AKTIVA (SREDSTVA)

696.454

705.027

717.764

728.407

730.804

PASIVA (KAPITAL I OBAVEZE)
A. KAPITAL

482.771

521.699

562.764

576.407

590.804

B. OBAVEZE

213.683

183.328

155.000

152.000

140.000

1. Dugoro

ne obaveze

74.500

62.500

50.000

47.000

45.000

2. Teku

e obaveze

139.183

120.828

105.000

95.000

UKUPNA PASIVA (KAPITAL I
OBAVEZE)

696.454

705.027

717.764

728.407

730.804

Tabela 8.14. O

ekivani nov

ani iznosi u bilansu stanja za period 2005.-2009.

O P I S

AOP

EKIVANI NOV

ANI IZNOSI

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

Prihodi od prodaje

1.391.826 1.445.962 1.483.525 1.521.087 1.558.650

Troškovi prodaje

1.264.349 1.311.467 1.349.522 1.379.621 1.409.626

Dobit prije oporezivanja

127.476

134.495

134.002

141.467

149.024

Porez na dobit

38.243

40.348

40.201

42.440

44.707

Dobit poslije poreza

89.233

94.146

93.802

99.027

104.317

Vanredni prihodi

11.135

11.568

11.868

12.169

12.469

Vanredni rashodi

8.850

9.180

9.447

9.657

9.867

Dobit od vanrednih stavki

2.284

2.387

2.422

2.511

2.602

Gubitak od vanrednih stavki
Porez na dobit od vanr. stavki

685

716

726

753

781

Neto dobit od vanrednih stavki

1.599

1.671

1.695

1.758

1.821

Neto dobit za period (203+210)
ili (203-208)

90.832

95.818

95.497

100.785

106.138

Tabela 8.15. O

ekivani nov

ani iznosi u bilansu uspjeha za period 2005.-2009.

Na bazi pokazatelja iz bilansa stanja i bilansa uspjeha za period prije i poslije pokretanja
poduzetni

kog projekta kreirat

emo tabelu 8.11. u kojoj

emo prikazati stati

pokazatelje: profitabilnosti, solventnosti, likvidnosti i zeta skore modela

ije tuma

enje

dajemo u prilogu ovog poduzetni

kog projekta. Visoke vrijednosti izra

unatih

Tabela 8.16 . Stati

ki pokazatelji poslovanja u periodu 2002-2009 godina

Elementi i pokazatelji

Simbol

2002.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

Ukupna aktiva (ukupna sredstva)

746.000

684.877

648.984

696.454

705.027

717.764

728.407

730.804

Tekuća sredstva

126.000

124.877

120.000

107.470

176.543

220.280

262.423

296.820

Zalihe

50.000

60.000

57.000

48.133

62.189

82.436

121.089

139.006

Brza sredstva

76.000

64.877

63.000

59.337

114.354

137.844

141.334

157.813

Ukupna pasiva

746.000

684.877

648.984

696.454

705.027

717.764

728.407

730.804

Ukupni vlastiti kapital

400.000

429.877

468.984

482.771

521.699

562.764

576.407

590.804

Tržišna cijena kapitala (6 x 10%)

40.000

42.988

46.898

48277,12

52169,94

56276,41

57640,65

59080,43

Ukupne obaveze

346.000

255.000

180.000

213.683

183.328

155.000

152.000

140.000

Dugoročne obaveze

200.000

120.000

85.000

74.500

62.500

50.000

47.000

45.000

Tekuće obaveze

146.000

135.000

95.000

139.183

120.828

105.000

95.000

Prihodi od prodaje

995.900

1.085.192 1.163.520

1.391.826

1.445.962

1.483.525

1.521.087

1.558.650

Dobit prije oporezivanja

29.877

43.408

58.176

129.761

136.882

136.424

143.978

151.626

Dobit poslije poreza

29.877

39.107

45.959

90.832

95.818

95.497

100.785

106.138

Pokazatelji profitabilnosti

Profitna marža prije oporezivanja

(12:11)

3,00%

4,00%

5,00%

9,32%

9,47%

9,20%

9,47%

9,73%

Neto profitna marža

(13:11)

3,00%

3,60%

3,95%

6,53%

6,63%

6,44%

6,63%

6,81%

Marža neto preostalog profita

(13:7)-1

-25,31%

-9,03%

-2,00%

88,15%

83,66%

69,69%

74,85%

79,65%

Stopa povarata na ukupnu imovinu

(12:1)

4,00%

6,34%

8,96%

18,63%

19,42%

19,01%

19,77%

20,75%

Povrat na ukupni vlastiti kapital

(13:6)

7,47%

9,10%

9,80%

18,81%

18,37%

16,97%

17,48%

17,96%

Pokazatelji solventnosti

Stepen zaduženosti (1)

(8:1)

46,38%

37,23%

27,74%

30,68%

26,00%

21,59%

20,87%

19,16%

Stepen zaduženosti (2)

(9: 6+9)

33,33%

21,82%

15,34%

13,37%

10,70%

8,16%

7,54%

7,08%

Odnos duga i glavnice

(8:6)

86,50%

59,32%

38,38%

44,26%

35,14%

27,54%

26,37%

23,70%

Pokazatelji likvidnosti

Koeficijent likvidnosti-tekući odnos

(2:10)

86,30%

92,50%

126,32%

77,22%

146,11%

209,79%

249,93%

312,44%

((2-

Koeficijent pokrivenosti

10):2)

-15,87%

-8,11%

20,83%

-29,51%

31,56%

52,33%

59,99%

67,99%

Brzi odnos ili ubrzana likvidnost

(4:10)

0,52

0,48

0,66

0,43

0,95

1,31

1,35

1,66

Pokazatelji "Zeta Skore" modela

2,42

3,08

3,91

4,15

4,70

5,24

5,45

5,83

x 1

(2:1)

0,169

0,182

0,185

0,154

0,250

0,307

0,360

0,406

x 2

(13:1)

0,040

0,057

0,071

0,130

0,136

0,133

0,138

0,145

x 3

(13:1)

0,040

0,057

0,071

0,130

0,136

0,133

0,138

0,145

x 4

(6:8)

1,156

1,686

2,605

2,259

2,846

3,631

3,792

4,220

x 5

(11:1)

1,335

1,585

1,793

1,998

2,051

2,067

2,088

2,133

Stranica 35 od 37

8.8. Ocjena društvene rentabilnosti

Realizacija poduzetni

kog projekta pozitivno

e uticati na djelimi

no rješavanje

centralnog problema sa kojim se susre

e bosanskohercegova

ko društvo, a to je problem

nezaposlenosti. Naime, ovim projektom se predvi

a zapošljavanje

etiri nova

zaposlenika što

e imati posredne i neposredne koristi za društvo.

Projektom se predvi

a nabavka suvremene opreme koja

e bitno utjecati na obim i

kvalitet proizvodnje. Ova

injenica

e opredijeliti i konkurenciju na nabavku sli

opreme što

e svakako imati utjecaja na podizanje produktivnosti, ekonomi

nosti i

rentabilnosti u privrednim društvima koja posluju u ovoj grani industrije.
I na kraju treba ista

i da realizacija ovog projekta nema štetnih dejstava za radnu i

životnu sredinu, odnosno projekat ne

e proizvesti štetna dejstva na ekologiju u mikro i

makro okruženju.

8.9. Procjena rizika

Procjena rizika je u uskoj vezi sa identifikovanim faktorima prijetnji koje dolaze iz
eksternog okruženja i slabosti koje dolazi iz internog okruženja. Imaju

i u vidu

pokazatelje analize uspješnosti poduzetni

kog projekta kao i opredjeljenje za realizaciju

predloženih poslovnih strategija možemo konstatovati da ne postoje zna

ajniji rizici za

realizaciju poduzetni

kog projekta.

Za slu

aj da do

e do nešto zna

ajnijih odstupanja dejstva predvi

enih faktora okruženja