VISOKA ŠKOLA ZA USLUŽNI BIZNIS - SOKOLAC
SMJER: EKONOMIJA I POSLOVANJE
SEMINARSKI RAD
Predmet: Personalni menadžment
Tema: Analiza osobina zaposlenih
Mentor: Student:
Oktobar 2022.
4
2. DEFINISANJE KADROVSKOG MENADŽMENTA
Ljudi sa svojim stručnim kvalifikacijama i ulogom u procesu poslovanja predstavljaju
kadrovsku osnovu preduzeća i drugih organizacionih sistema. Upravljanje ljudskim resursima,
u teoriji i u praksi, naziva se i kadrovski menadžment. Osnovna uloga kadrovskog
menadžmenta jeste usaglašavanje broja i strukture ljudskih resursa sa planiranim obimom i
strukturom poslovanja preduzeća. To predstavlja okosnicu ostvarivanja strategijskih ciljeva
firme u cjelini i poslovnih jedinica u njenom sastavu. S druge strane, u nadležnosti
operativnog menadžmenta su aktivnosti: utvrđivanja potreba za radnicima, njihove obuke i
usavršavanja, ocjene rada, nagrađivanja, zaštite na radu i zamjene radnika koji su napustili
preduzeće.
U postupku izbora kadrova, pored interesa preduzeća, neophodno je uvažavanje određenih
pravnih propisa iz oblasti radnog zakonodavstva. Postupak izbora kadrova započinje javnim
raspisivanjem konkursa na koji se mogu prijaviti svi zainteresovani kandidati koji smatraju da
ispunjavaju konkursne uslove. Prijave kandidata razmatra kadrovska služba da bi izvršila uvid
u ispunjenost uslova iz raspisanog konkursa. Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove konkursa
menadžeri obavljaju intervju. Nakon izvršenog intervju sa kandidatima, pristupa se njihovom
testiranju. Na taj način stiču se saznanja o sposobnostima i o karakteristikama kandidata
(Lukić Z., Đokić A., Stavrić B., 2007, 292).
Jedan od izvršnih organa preduzeća jeste i kadrovska služba koja pomaže menadžerima u
upravljanju ljudskim resursima. Kadrovska služba na stručan način, priprema odgovarajuće
testove, kojima se mogu provjeriti sve karakteristike kandidata koje su relevantne za uspješno
obavljanje datog posla. U tom smislu sačinjavaju se posebni testovi: uspjeha u dosadašnjem
radu, inteligencije, sklonosti za datu vrstu posla, vještine za obavljanje fizičkih operacija na
poslu, ličnosti i njenih karakternih osobina, kao što su emotivna stabilnost i prilagodljivost
sredini i sl.
5
3. POJAM LIČNOSTI
Ličnost je jedinstvena kombinacija psiholoških karakteristika koje utiču na to kako pojedinac
reaguje i kako se povezuje sa drugim ljudima. Pojam ličnosti ima dva značenja: šire i uže
značenje. U širem smislu, ličnost obuhvata sve psihološke osobine pojedinca i sve što jednu
osobu čini različitom od drugih. Crte ličnosti su predispozicije za reagovanje i ponašanje na
određen način. Ličnost se najčešće opisuje mjerljivim karakternim osobinama, koje pojedinac
pokazuje.
1
Pek i Vitlou smatraju da većina teorija naglašava tri opšta obilježja ličnosti:
a)
integritet
(jedinstvo, cjelovitost),
b)
identitet (jedinstvenost, osobenost) i
c)
relativna dosljednost u
ponašanju.
S
truktura ličnosti
Frojd (Sigmund Freud) je upoznao svijet s koncepcijom ličnosti koja se sastoji od tri dijela: id,
ego i superego.
Id -
nesvjesni dio ličnosti u kojem su smješteni svi
biološki (urođeni) nagoni
ličnosti (2
glavna – eros i tanatos). Princip koji reguliše rad ida je princip zadovoljstva - zadovoljavanje
nagona bez odlaganja. Najaktivniji dio ličnosti je
Ego
(ja) – svjesni dio ličnosti.
Glavni
princip koji upravlja radom ega jeste princip stvarnosti ili realnosti.
Superego
je dio psihičkih
funkcija koje se odnose na moralne zahtjeve
.
Superego je nastao kako bi se pojedinac
socijalizovao.
Dva osnovna nagona, data rođenjem su:
1) EROS
(nagon života) – prirodno dat kapacitet da se voli i to u početku dio svog tijela, pa
cjelokupna ličnost ili neko drugi. Energija erosa naziva se libido ili seksualna energija,
2) TANATOS
(nagon smrti) je drugi nagon do koga je Frojd došao nešto kasnije jeste nagon
smrti, uništenja, samouništenja.
1
https://fbzbl.net/site/wp-content/uploads/menadzment-knjiga.pdf
- Župljanin, Menadžment, Nezavisni
univerzitet Banja Luka, 2016.
