Dokumenti u spoljnoj trgovini
Visoka ekonomska škola strukovnih studija
Peć-Leposavić
SEMINARSKI RAD
PREDMET:Međunarodna spoljna trgovina
TEMA:Dokumenti u spoljnoj trgovini
Мentor: Student:
SADRŽAJ
........................................................................................
Uloga i značaj spoljne trgovine
...........................................................................
Principi spoljnotrgovinskog poslovanja
...............................................................
DOKUMENTI U SPOLJNOTRGOVINSKOM POSLOVANJU
............................................
.................................................................................................
.................................................................................................
...........................................................................
.....................................................................................
REGULISANJE SPOLJNOTRGOVINSKOG POSLOVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI

2. POJAM SPOLJNE TRGOVINE
Vanjska/spoljna trgovina je gospodarska djelatnost koja obuhvaća razmjenu roba i usluga s
inozemstvom, odnosno sveukupnu razmjenu materijalnih i nematerijalnih dobara između
zemalja. U užem smislu vanjska trgovina obuhvata samo promet robe između gospodarskih
subjekata iz različitih zemalja, pa je predmet vanjskotrgovinske razmjene samo ona roba koja
prelazi državnu granicu, odnosno carinsku crtu jedne ili više zemalja. U širem smislu vanjska
trgovina, uz međunarodnu robnu razmjenu, obuhvata i razmjena gospodarskih usluga, promet
kapitala i ljudi (turizam) i prijenos vijesti (npr. poštanski promet).
Prema definiciji, spoljna trgovina predstavlja promet robe i usluga u kome se razmjena obavlja
između subjekata raznih zemalja tako što predmet kupoprodaje prelazi carinsku liniju i teritoriju
zemlje prodavca (izvoz) ili zemlje kupca (uvoz), a koji se obavlja na osnovu zaključenih
pismenih spoljnotrgovinskih ugovora. Ako se ova deinicija spoljne trgovine raščlani, iz nje
proizlazi sljedeće
spoljna trgovina se obavlja između subjekata različitih zemalja, od kojih je jedan u
ulozi prodavca (izvoz), a drugi u ulozi kupca (uvoz);
roba, po pravilu, prelazi državnu granicu;
spoljna trgovina se obavlja po određenim zakonima, a interesi učesnika se izražavaju
u uredno zaključenim spoljnotrgovinskim ugovorima.
Pod spoljnom trgovinom podrazumijevamo trgovinu sva ili više preduzeća iz različitih zemalja
povodom uvoza/izvoza robe i usluga ili neke složenije spoljnotrgovinske poslove, dok
međunarodna trgovina uključuje i poslovanje berzi, sajmova, svjetskih trgovačkih centara, pa čak
i plasman kapitala. Međunarodno poslovanje je širi pojam od međunarodne trgovine i osim nje
obuhvata i međunarodno kretanje kapitala, kao naprimjer, poslovanje filijala u inostranstvu.
Andrijanić, I.,
Kako poslovati s inozemstvom
, Mikema, Zagreb, 1994., str. 7.
Unković, M., Stakić, B.,
Spoljnotrgovinsko i devizno poslovanje
, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2011., str. 1.
Bjelić, P.,
Ekonomika međunarodnih odnosa,
Prometej, Beograd, 2003., str. 20.
Uloga i značaj spoljne trgovine
Spoljna trgovina omogućava da se na spoljna tržišta plasiraju viškovi i kupe tj. popune manjkovi
u robi, uslugama, novcu, kapitalu, tehnologiji i sl. Spoljna trgovina omogućava postizanje
povoljnijih uslova razmjene (cijena), nego ako se prodaje samo na domaćem tržištu. Spoljna
trgovina dopunjuje asortiman proizvoda i usluga i omogućuje kvalitetnije zadovoljenje ljudskih
potreba – proizvodnih i potrošačkih. Spoljna trgovina usmjerava proizvođače na primenu
svjetskih standarda i kriterijuma u proizvodnji i na primjenu savremenih tehnologija.
Uloga i značaj spoljne trgovine ogledaju se u sljedećem
:
ona omogućuje da se na spoljna tržišta plasiraju viškovi i kupe (popune) manjkovi u robi,
uslugama, novcu, kapitalu, tehnologiji i sl
. - Spoljna trgovina proizilazi iz međunarodne
podjele rada, a povratno istu obogaćuje i olakšava. Spoljnom trgovinom ostvaruju se značajni
zadaci u okviru nacionalne privrede. Putem plasmana viškova i uvoza deicitarnih proizvoda –
usluga, ona vrši značajne strukturne promjene u materijalnoj proizvodnji i društvenom
proizvodu svake zemlje
dopunjuje asortiman proizvoda i usluga i omogućuje kvalitetnije zadovoljavanje ljudskih
potreba – reprodukcionih i potrošačkih
- Spoljna trgovina je korisna i kada ne dopunjuje
potrebe za robom koje uopšte nema, ili je nema dovoljno, i kada se ne ostvaruje pod
neposrednim motivom većeg dohotka (proita). Tada je riječ o dopuni asortimana. Naime,
svaki proizvođač, a posebno trgovac, želi da ponudi kompletan asortiman određenog
proizvoda – usluge. A da bi to postigao i pored toga što ne proizvodi cijeli asortiman, pomaže
mu spoljna trgovina.
[online]
[pristup: 25.01.2015.]
Unković, M., Stakić, B.,
Spoljnotrgovinsko i devizno poslovanje
, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2011., str. 4-5.

privredna struktura i opća razvijenost privrede smanjuju zavisnost zemlje od uvoza, a povećavaju
zavisnost zemlje od izvoza.
Principi spoljnotrgovinskog poslovanja
Principi spoljnotrgovinskog poslovanja predstavljaju određena ponašanja subjekata koji
obavljaju spoljnotrgovinske poslove. Oni proizilaze iz pomenute misije i odgovornosti
preduzeća, samo su konkretniji. Ta pravila moraju odražavati obostrane interese subjekata koji
zaključuju spoljnotrgovinske poslove. Pored toga, moraju garantovati kvalitetno obavljanje tih
poslova i njihovu sigurnost kako bi se izbjegli veliki nepredviđeni rizici koji su mogući u
spoljnotrgovinskom poslovanju, ukoliko se preventivno ne preduzmu adekvatne mjere i
aktivnosti.
Suštinski principi spoljnotrgovinskog poslovanja su
:
Poslovni i proizvodnis tandardi,
ekonomski interes,
sigurnost posla,
zaštita poslovne tajne,
nemonopolsko ponašanje i sprečavanje nelojalne utakmice (konkurencije).
Poslovni i proizvodni standardi
predstavljaju prvi princip spoljnotrgovinskog poslovanja. Sistem
upravljanja kvalitetom je način da se poboljša kvalitet proizvoda, usluge kao i kvalitet
funkcioniranja cijele organizacije. Cilj svega toga jeste da se poboljša način rada, ubrza vrijeme
izrade i smanje troškovi, a poveća profit.
Kontrola kvalitete proces je mjerenja i usporedbe
kvalitete performansi s postavljenim standardima, te po potrebi njihova korekcija i usklađivanje s
ciljem zadovoljavanja potreba i zahtjeva kupaca.
Bazični standardi su standardi serije ISO 9000
Unković, M.,
Međunarodna ekonomija,
Univerzitet Singidnunum, Beograd, 2010., str. 163.
Unković, M., Stakić, B.,
Spoljnotrgovinsko i devizno poslovanje
, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2011., str. 4-5.
Unković, M.,
Međunardona ekonomija,
Univerzitet Singidnunum, Beograd, 2010., str. 67.
Klarić, S., Pobrić, S.,
Upravljanje kvalitetom,
Mašinski fakultet, Mostar, 2009., str.13.
Buble M., Klepić Z.,
Menadžment malih poduzeća
, Ekonomski fakultet Sveučilište u Mostaru, Mostar, 2009., str.
208.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti