Interaktivne table u nastavi fizike
Univerzitet u Novom Sadu
Prirodno-matemati
č
ki fakultet
Departman za fiziku
Miroslav Mernjik
Interaktivne table u nastavi fizike
DIPLOMSKI RAD
Novi sad, 2013.
2
Zahvaljujem se dr Dušanu Lazaru, mentoru ovog diplomskog rada, na li
č
nom
interesovanju, velikom strpljenju, nizu korisnih sugestija i formiranju kona
č
ne verzije
rada.
Osoblju Osnovne škole „Jan
Č
ajak“ u Ba
č
kom Petrovcu se zahvaljujem na pomo
ć
i,
razumevanju i ukazanom poverenju.
Svojim roditeljima, bratu, ujaku, Jeleni, svim
č
lanovima porodice i prijateljima, koji su
imali poverenje u mene, zahvaljujem se na neizmernoj ljubavi, pomo
ć
i, podršci i
razumevanju u toku studiranja – ISKRENO VAM HVALA!!!

4
Uvod
Nedavno sam prisustvovao seminaru “Metodika primene multimedija u procesu
nastave – u okviru dvojezi
č
ne nastave u osnovnim i srednjim školama u inostranstvu”
(“Metodika uplatnenia multimédií v procese výu
č
by – v rámci bilingválneho vzdelávania
na základnych a stredných školách v zahrani
č
í”), kojeg je organizovalo Ministarstvo
prosvete, nauke, istraživanja i sporta Republike Slova
č
ke u saradnji sa Nacionalnim
savetom slova
č
ke nacionalne manjine. Tu sam se prvi put upoznao sa interaktivnom
tablom iako se ona u svetu koristi ve
ć
godinama.
Uvideo sam mogu
ć
nosti poboljšanja u izvo
đ
enju moje nastave primenom ovog
ure
đ
aja. Izme
đ
u ostalog najviše me je zaintrigirala ideja o lakom i brzom ubacivanju
multimedijalnih sadržaja kao što su filmovi, animacije i ogledi u izvo
đ
enju nastave bez
prekidanja njenog toka, što bi dovelo do ve
ć
e dinami
č
nosti, motivacije u
č
enika i
o
č
iglednosti. To je veoma bitno, jer je fizika, pre svega, o
č
igledna nauka, te bih ovakvim
pristupom u mnogome poboljšao kvalitet same nastave, a u
č
enici bi lakše i brže usvajali
gradivo. Naro
č
ito bih mogao upotrebljavati ovaj ure
đ
aj na dopunskim i dodatnim
č
asovima, gde bi do izražaja došla individualizacija nastavnog rada, jer se radi u manjim
grupama.
Me
đ
utim, ubrzo sam shvatio da u našoj sredini postoje odre
đ
ene poteško
ć
e koje
usporavaju da se kod nas IT uvede, kao što su nepostojanje odgovaraju
ć
ih softvera na
našem jeziku, kao i neobaveštenost, a samim tim i neobu
č
enost nastavnog kadra za
koriš
ć
enje ovog ure
đ
aja, što uglavnom dovodi do nepoverenja u ovu tehnologiju, pa
č
ak
i zaziranja i odbojnosti prema njoj.
Sve to me je podstaklo da napišem ovaj rad da bih pomogao da i kod nas ljudi
upoznaju IT, prvo kao ure
đ
aj, a potom da shvate koliku pomo
ć
ona može da pruži i
nastavniku i u
č
eniku, kako u izvo
đ
enju nastave, tako i u procesu usvajanja znanja,
daju
ć
i ovim svoj skromni doprinos procesu što bržeg uklju
č
ivanja interaktivne table u
nastavu u našim školama.
5
Interaktivna tabla - IT
Struktura informacionog društva, mentalni sklop i vizuelnost mlade generacije,
brzina rukovanja informacijama kao i danas dominantni pedagoški principi, zahtevaju
primenu interaktivnog alata u obrazovnom procesu, koji je povezan sa virtualnim
prostorom i uvažava do sada prisutne principe i strukture.
Interaktivna tabla je informaciono-komunikacioni tehnološki (IKT) ure
đ
aj, koji
ujedinjuje ra
č
unar, projektor i platno u jedan obrazovno tehnološki sistem. Uz pomo
ć
ovog sistema tabla postaje jedna velika osetljiva površina, sa koje je mogu
ć
e upravljati
ra
č
unarom. Uz pomo
ć
specijalne olovke ili dodirom prsta je mogu
ć
a svaka operacija na
projektovanoj slici.
Interaktivna tabla se po
č
ela primenjivati u poslovnom životu, ali se brzo
ispostavilo da je primena mogu
ć
a, štaviše i poželjna i u obrazovanju. U slu
č
aju
interaktivne table interaktivnost se ostvaruje u potpunosti, pošto ovaj ure
đ
aj pruža
nastavniku slobodu u izvo
đ
enju
č
asa, jer ga ne optere
ć
uju miš i tastatura ra
č
unara.
Slika je osetljiva na dodire, i uz pomo
ć
specijalne olovke ili prostim dodirom prsta
mogu
ć
e je izvršiti operacije, koje su funkcije miša (levi klik, desni klik, dupli klik,
pomeranje, itd.), a pomo
ć
u virtualne tastature i prepoznavanja rukopisa se zamenjuje
klasi
č
na tastatura, tako da je nastavnik sve vreme pored projektovane slike i s tim tok
predavanja postaje besprekidan i prirodan, a u
č
enicima se omogu
ć
uje o
č
iglednost.
Interaktivna tabla se pojavila na prelazu izme
đ
u 80-tih i 90-tih godina prošlog
veka na obukama multinacionalnih kompanija. Visoka cena i nedostatak sadržaja su bili
glavna prepreka da se ovaj ure
đ
aj koristi u obrazovanju. Posle 2000-te godine i
drasti
č
nih unapre
đ
enja, cena interaktivnih tabli je postala dostupna, struktura, instalacija
i primena je postala jednostavnija i sa tim, zajedno sa Internetom i sa ra
č
unarima,
po
č
ela je masovnija primena u obrazovanju.
Bitno je da se primena interaktivne table, kao i svih drugih savremenih o
č
iglednih
sredstava u obrazovanju mlade generacije uklju
č
uje postepeno, integrisano i da je
njihova primena zasnovana na igri. Masovnija primena interaktivne table u školama se
beleži od 2002. godine u Engleskoj, Škotskoj, Novom Zelandu, Kanadi i u Sjedinjenim
Ameri
č
kim Državama.
Ako se uporedi primena elektronske table u obrazovnom procesu sa
prethodnikom (ra
č
unar, projektor, bela tabla ili platno), može se konstatovati da je
najve
ć
a prednost ovog ure
đ
aja potpuna interaktivnost elemenata nastave (nastavnik-
u
č
enik, u
č
enik-gradivo, u
č
enik-nastavna sredstva itd). Interaktivnost u slu
č
aju ra
č
unara,
projektora, bele table ili platna se ostvaruje sa odre
đ
enim poteško
ć
ama kada nastavnik
pri
đ
e ra
č
unaru i izvršava operacije. Naime, nastavnika u ovom slu
č
aju u velikoj meri
tastatura i miš ometaju u ostvartivanju interaktivnosti.

7
Princip funkcionisanja mekane table
Druga podela interaktivnih tabli se zasniva na poziciji izvora slike. Prema toj
kategorizacije se razlikuju:
•
Interaktivne
table, kod kojih je projektovana slika sa prednje strane
(na engleskom:
front-projection interactive whiteboards). Kod ove grupe se primenjuje klasi
č
an
projektor i klasi
č
na projekcija. U svetu 90-95% koriš
ć
enih interaktivnih tabli spada u
ovu grupu (u Srbiji dominancija ovog modela je još zna
č
ajnija). Ovaj sistem je
popularan zbog jednostavnosti i zbog pristupa
č
nije cene.
•
Interaktivne
table, kod kojih je projektovana slika sa zadnje strane
(na engleskom:
rear-projection interactive whiteboards). Ovim modelima je ugra
đ
en projektor i slika
se projektuje uz pomo
ć
specijalnih ogledala i objektiva. Druga vrsta ove table je
kreirana spajanjem televizije i površine osetljive na dodir (touchscreen). Ove vrste
interaktivne table imaju manju pokretljivost (montirane su na stalak ili su ugra
đ
ene u
zid). Prednost ovog modela je to, da svetlo projektora ne ometa predava
č
a i da
predava
č
svojim telom ne baca senku na projektovanu sliku. Prvenstveno zbog
visoke cene ovi modeli nisu pristupa
č
ni za obrazovne ustanove.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti