Višegrad: turističke znamenitosti i istorijski značaj
VISOKA ŠKOLA ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA
STRUKOVNIH STUDIJA
Seminarski rad iz Aplikatvnog softvera
VIŠEGRAD
Student: Predmetni nastavnik:
Beograd, decembar 2022. godine
Željko Tasić, VIŠEGRAD
2
Sadržaj:
Uvod............................................................................................................................................3
1. Višegrad...............................................................................................................................4

Željko Tasić, VIŠEGRAD
4
1. Višegrad
Višegrad je naseljeno mjesto i sjedište istoimene opštine koja se nalazi u kotlini rijeke Drine, na
istoku Republike Srpske, BiH. Na mjestu gdje se planine, koje čine uski i duboki kanjon rijeke
Drine razdvajaju u prostranu kotlinu, stoji kameni oko 500 godina star most sa 11 lukova
širokog raspona, poznatijeg svima kao „Na Drini ćuprija“. Ovaj veličanstveni most na Drini
obilježio je grad Višegrad, a sve je ovjekovječio u svom djelu slavni nobelovac Ivo Andrić.
Tako se Višegrad, zahvaljujući ćupriji i Andriću, proslavio i postao poznato turističko mjesto, a
važi za jedno od najstarijih u Republici Srpskoj, BiH. Nalazi se na krajnjem istoku zemlje, u
dolini rijeke Drine kojom su prolazili mnogi putevi iz davnih vremena. Višegrad se prvi put
pominje krajem 14. vijeka i početkom 15. vijeka kao naselje na brežuljku, „Grad“-utvrđenje,
koje je kontrolisalo karavanski put između Dubrovnika i Srbije i pravac ka Carigradu.
Tada je pripadao moćnoj vlastelinskoj porodici Pavlovića, pod čijom je upravom bio i
srednjovjekovni grad Dobrun. Na stara vremena podsjeća manastir Dobrun, smješten u
živopisnom planinskom kraju na putu Višegrad – Užice, 12km od Višegrada u klisuri rijeke
Rzav. Najveće prirodno blago Višegrada je rijeka Drina. Ljubitelji prirode mogu uz pratnju
planinara obići i obronke planina Tare i Zvijezde, te izletište u Višegradskoj banji.
Slika 1. Grad Višegrad
1.1. Istorija Višegrada
Željko Tasić, VIŠEGRAD
5
Najstariji tragovi života ljudi na ovim prostorima potiču iz perioda Ilira (1500 god. p.n.e.), kada
su ove prostore naseljavala ilirska plemena Autarijati i Ardijeji. U okolini su pronađene njihove
grobnice. U kasnijem periodu ovaj kraj je ulazio u sastav rimske provincije „Malavico“.
Dolinom Drine je prolazio rimski put „Via Drina“, a u ovaj kraj tada dolaze germanski rudari
Sasi, po kojima jedan dio Višegrada i danas zovemo Sase.
U Župi, nizvodno od Višegrada pronađeni su rimski novčići Constantinus I i II. Istraživanjima
Zemaljskog muzeja iz Sarajeva iz 1966. god. na području sela Mušići pronađeni su ostaci
slovenske keramike iz VI i VII vijeka koji svjedoče o naseljavanju Slovena na ovom prostoru. U
okolini Višegrada nalazi se i veliki broj lokaliteta sa srednjovjekovnim stećcima, od kojih su
najpoznatija Velika i Mala Gostilja.
Zbog svog geografskog, strateškog i ekonomskog položaja Višegrad je imao burnu istoriju i bio
meta mnogih osvajača. U vrijeme Stefana Nemanje čitav kraj ulazi u sastav srpske države
Nemanjića. Sredinom 14. vijeka bio je pod vlašću srpskog župana Nikole Altomanovića. Tada
ovaj kraj zauzima bosanski kralj Tvrtko I i priključuje ga Bosanskom kraljevstvu.
Višegrad se prvi put pominje 1433. godine kada je pripadao moćnoj srpskoj vlastelinskoj
porodici Pavlovića, pod čijom je upravom bio i srednjovjekovni grad Dobrun. Na vrhu brda
iznad drinskog mosta nalaze se tragovi starog grada ili Pavlovine (po vojvodi Pavlu
Radenkoviću). Same ruševine se nalaze na dva mjesta i zovu se „Gornji grad“ i „Donji grad“.
Pri dnu starog grada, na nepristupačnim stijenama iznad Drine nalazi se kula koja je u narodu
poznata kao“Kula Kraljevića Marka“, a koja je imala ulogu osmatračnice. To je okrugla
građevina čija visina danas iznosi 8 m, a za vrijeme Turaka zatrpana je kamenjem kako se u nju
ne bi skrivali hajduci i srpski ustanici. Kako je zapisao čuveni turski putopisac Evlija Čelebija,
Mehmed Paša je oko 1577. godine sagradio donju Višegradsku varoš, a pošto je postojalo i
naselje iznad, odnosno više njega grad je dobio ime Višegrad.
Po turskim izvorima 1544. godine ovaj grad osvaja Osman Paša i on ostaje pod turskom vlašću,
sve do Berlinskog kongresa 1878. kada čitavu Bosnu preuzima Austrougarska. Dolaskom
Austrougara Višegrad dobija konture gradske sredine. Oni grade vodovod, uvode zemljišne
knjige, grade uskotračnu prugu i javne građevine.
Poslije Prvog svijetskog rata Višegrad ulazi u sastav Kraljevine Jugoslavije, u okviru Bosne i
Hercegovine.Prvi i Drugi svjetski rat su ostavili grad u ruševinama, većina objekata je bila teško
oštećena, uključujući i višegradsku ćupriju.Višegrad se danas nalazi u okviru Republike Srpske,
koja je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.
1.2. Geografski položaj
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti