upotrijebimo godišnje doba u tom slučaju razlikujemo: proljećno, ljetnje i jesenje voće.
Prema geografskom porijeklu i klimatskim uslovima razlikujemo: kontinentalno i južno voće,
te suptropsko i tropsko voće.

Jabučasto  voće  pripada  porodici  Rosaceae  (Pomoideae)  od  koijh  su  glavni  predstavnici
jabuka,  kruška  i  dunja.  Plod  jabučastog  voća  nastao  je  metamorfozom  djelova  cvijeta,  i
sastoji  se  od  mesnatog  dijela  u  čijem  se  središtu  nalazi  petostruko  pergamentno  kućište  sa
sjemenkama.

Slika 1: Jabučasto voće (jabuka, kruška, dunja)

EZGRASTO

VOĆE

Jezgrasto voće se sastoji iz jezgra (orah) ili sjemenke (badem) i čvrstog spoljašnjeg

dijela  –  ljuske.  Mezokarp  kod  ovih  vrsta  voća  je  tanji  i  nema  nikakvu  vrijednost.  U  grupu
jezgrastog voća spadaju orah, lješnik, badem i pitomi kesten.
Jezgrasto voće se uglavnom koristi zajedno ili kao dodatak u konditorskoj industriji. Jezgro
je  bogato  mastima,  bjelančevinama,  mineralnim  materijama,  vitaminima,  a  u  malim
količinama  sadrži  aromatične  materije  koje  daju  prijatan  ukus  proizvodima.  Zbog  visokog
sadržaja masti i bjelančevina ovo voće ima visoku hranljivu vrijednost.

Jezgrasto  voće  ima  jestivu  sjemenku  zatvorenu  u  tvrdu  ljusku.    Najvažniji  predstavnici  su
orasi, lješnici, bademi, pitomi kesten i kikiriki.

Slika 2: Jezgrasto voće (orah, lješnjak, badem, pitomi kesten)

5 |

Prisustvo mikroorganizama u tkivu ovog voća u završnoj fazi zrenja je veoma rijetko. Ako
mikroorganizmi  postoje  onda  se  nalaze  u  veoma  malom  broju.  Razlog  tome  je  postojanje
veoma  čvrstog  perikarpa,  kojim  su  ovi  plodovi  obavijeni  i  koji  predstavlja  veoma  dobru
zaštitu, pa mikroorganizmi ne mogu prodrijeti u unitrašnjost ploda. Međutim, ako je perikarp
oštećen  onda  neminovno  dolazi  do  zaraze  jezgra.  Mikroorganizmi  koji  mogu  inficirati
jezgrasto voće potiču prije svega iz zemljišta.
Od sporogenih bakterija koje su veoma česte u populacijama izolovanih iz zemljišta ali i iz
plodova  badema,  orasa  i  lješnika,  značajno  mjesto  zauzimaju  vrste  iz  roda

Bacillus i

Clostridium.

Od asporogenih značajno mjesto zauzimaju rodovi

Pseudomonas i

Enterobacter,

dok iz grupe gljiva najčešći su predstavnici roda

Penicillium, Aspergillus,

Mucor

itd.

EMIJSKI SASTAV I HRANLJIVA VRIJEDNOST

Jabučasto voće

. Najčešće konzumirano jabučasto voće su: jabuka, kruška, dunja,

oskoruša i mušmula. Što se tiče građe plodova jabučastog voća oni se uglavnom sastoje od:
kožice (ljuske), mesnatog usplođa, sjemene lože, sjemenki i listića čaške.

Slika 3. Građa ploda jabučastog voća

1. peteljka; 2. ljuska – kora; 2a. meso; 3. unutarnje meso; 4. sjeme; 5. čaška

Tabela 1

. Približan hemijski sastav jabuka i značajnijih proizvoda od jabuka

hranljive

materije

jed. mjere

zrela

jabuka

osušena

jabuka

sok od