JU POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENA ŠKOLA PRIJEDOR 

 

MATURSKI RAD 

 

Tema: Materije nosioca kvaliteta voća i povrća 

 
 

 

 

Profeor: Motl Vinka                                            Učenik: Čirkić Belma 

 
 
 
 

              

Prijedor, maj. 2019 godina 

 

 

 
 

background image

4

1. Aromatične materije 

Aroma prehrambenih proizvoda bitan je atribut kvaliteta.  Aromatične materije su složenog 

hemijskog sastava o kojima ovise okus, miris kako svježe tako i prerađene hrane. Prilikom 

žvakanja,   hrana   se   mehanički   dezintegrira,   intenzivira   se   proces   oslobađanja   aromatskih 

materija,   a   ujedno   započinje   proces   probave.   Pri   tome   aroma   daje   zadovoljstvo   prilikom 

žvakanja i gutanja tako da se može promatrati kao rezultat osjećaja ukusa, modificiranih 

osjećaja mirisa i kinestetičkih osobina. Miris hrane se često može razlikovati od njegovog 

okusa. Dobar primjer za to su neke vrste tropskog voća neugodnog mirisa ali veoma ugodnog 

općeg dojma pri konzumiranju.

Aromatične materije su rasprostranjene u svim namirnicama biljnog i animalnog porijekla. 

Ove materije se u hrani nalaze u relativno malim koncentracijama.  Arome u hrani imaju 

primarno organoleptičku, a ne nutritivnu funkciju. Mirisi koji se koriste u prehrani vrlo su 

slični   mirisima   u   kozmetici   i   parfemima.   Prirodni   mirisi   u   umjerenim   količinama   su 

zdravstveno sigurni. Za razliku od njih sintetskih mirisi mogu biti toksični te moraju biti 

provjereni prije nego što se stave na tržište.

2. Aromatične materije voća i povrća 

 

Ukupna aroma hrane rezultat je interakcije svih spojeva od kojih je sastavljena. Na nju tako 

utječu i prisutne masti, ugljikohidrati, bjelančevine i voda. Ipak specifičnost arome rezultat je 

prisutnosti drugih brojnih vrsta spojeva kao što su:

alkoholi, esteri, aldehidi, ketoni,

laktoni,

eterična ulja, terpeni

kiseline

različiti heterociklički spojevi: pirazini, piroli, piridini i dr.

Pojedine vrste hrane međusobno se razlikuju po čulnom utisku mirisa i okusa zbog različitih 

koncentracija i količinskih odnosa pojedinih sastojaka arome koji formiraju ukupnu aromu. 

Koncentracija nije mjerilo i aromatične dominantnosti, jer neki spojevi prisutni u manjim 

udjelima mogu da utiču mnogo više na ukupnu aromu nego spojevi prisutni u većim udjelima.

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti