SUVREMENO UČILIŠTE U SPLITU
Mike Tripala 6
ZAVRŠNI RAD
Emocionalna Inteligencija
Mentor: mag. psych. Doris Veronika
Polaznica: Paula Kalašić
Split, lipanj 2021.
Sadržaj
1.
Uvod…………………………………………………………………………….............3
2.
Emocije…………………………………………………………………………………4
2.1.
Emocionalni razvoj……………………………………………………………. 5
2.2.
Emocionalna inteligencija (EI).………………………………………………...7
2.3.
Važnost razvitka emocionalne inteligencije za uspješnu karijeru……………...9
2.4.
Kvocijent inteligencije (IQ).…………………………………………………. 10
2.5.
Kontrola emocionalne inteligencije……………………………………...........13
2.6.
Komunikacija i komunikacijske vještine………………………………...........16
3.
Zaključak………………………………………………………………………………20
4.
Literatura………………………………………………………………………………21
2
2.
EMOCIJE
Što je čovjek bez emocija? One nas čine živima, smijemo se, ljutimo, volimo,
plačemo…One nas vode kroz život.
Emocije su prirodan i urođen fenomen koji ljudi doživljavaju od najranije dobi.
Emocije su izvor informacija i pomažu nam aktivirati vlastite snage kako bismo se lakše
nosili s određenim problemima ili situacijama. Emocija je kad želimo označiti osjećaje
i izaziti misli, psihološko i biološko stanje, nastaje kada osjetimo da se u našem
unutarnjem svijetu ili vanjskom okruženju događa nešto važno.
Kad nas preplave emocije osjećat ćemo da ništa više ne vidimo i ne čujemo, a
jedino čega smo svjesni jest intenzivna emocija koja otežava racionalno razmišljanje,
ometa razlikovanje činjenica od uvjerenja i dovodi do ponašanja zbog kojeg ćemo
kasnije možda požaliti. Emocije nisu bez svrhe, one nam prenose poruku o nama
samima.
Postoje stotine emocija, kao njihovih mješavina, te ih opisujemo kao ugodne i
neugodne.
Slika 1. Slikoviti prikaz emocija (tzv. “smajlići”)
Izvor slike:
http://www.oslobodium.com/wp-content/uploads/2011/12/Emotions_3-
150x150.gif
3
U nastavaku navedene su osnovne emocije i one koje povezujemom s istima.
Osnovne emocije su:
radost – užitak, olakšanje, sreća, zadovoljstvo, ponos, euforičnost, zanos,
oduševljenost, zaigranost, slast, senzualni užitak
tuga – žalost, bol, potištenost, očaj, osamljenost, melankolija,
samosažaljenje
strah – bojazan, tjeskoba, nervoza, zabrinutost, oprez, strepnja, panika,
strava, jeza, užasavanje
ljubav – prihvaćanje, prijateljska naklosnost, povjerenje, ljubaznost,
odanost, zanesenost obožavanje i platonska ljubav
začuđenost – šok, preneraženost, zapanjenost, zadivljenost
gađenje – prijezir, omalovažavanje, podcijenjivanje, odbojnost, mrskost,
gnušanje
stid – osjećaj krivnje, neugoda, žalost, grizodušje, poniženje, jad, kajanje
2.1
EMOCIONALNI RAZVOJ
E
mocionalni razvoj počinje od najranijeg djetinjstva i veliku ulogu u tome imaju
naši roditelji. Kako se dijete razvija, ono postaje sve više svjesno sebe i svoje okoline i
sve više postiže kontrolu nad sobom i svojim okolišem. Razvijanjem i odrastanjem dijete
postaje sve učinkovitije u raspoznavanju i kontroliranju vlastitih emocija.
Okolina u kojoj se nalazimo uvelike pomaže emocionalnom razvoju, emocije mogu biti
potaknute događajima, situacijom u kojoj se nalazimo, očekivanjima, planovima,
drugim mislima ili ljudima.
Sa stajališta funkcionalnog shvaćanja emocija, odnosi s drugim ljudima ključni
su za emocionalni razvoj kako u ranom djetinjstvu tako i kroz cijeli naš život.
Erik Erikson (1902 – 1994) psiholog i psihoanalitčar razvio je jednu od od
najpopularnijh i najutjecajnijih teorija razvoja.
"Eriksonova psihosocijalna teorija razvoja ličnosti govori da postoji osam stadija
psihosocijalnog razvoja kroz koje prolazi svaki pojedinac, a u svakom od tih stadija
