Sistem pristupa menadžmenta
Podgorica, novembar 2021.
UNIVERZITET “MEDITERAN”
FAKULTET ZA TURIZAM - PODGORICA
SISTEM PRISTUPA MENADŽMENTU
SEMINARSKI RAD
Mentor:
Student:
Prof.
Tripko Draganić
Marija Popović
02/21
2
Sadržaj
Menadžment kao skup ljudi (menadžera)........................................................6
Menadžment kao nauka i vještina....................................................................6
(Management by objectives – MBO)
Uvod

4
da radi..., menadžer ima superiorno a podređeni inferiorno viđenje stvari”. Menadžeri su
u klasičnoj teoriji menadžmenta i nadzornici ili supervizori. Sami sinonimi motivisati i
rukovoditi nemaju hijerarhijske i jednosmjerne karakteristike. Oni zapravo predstavljaju
želju menadžera ili rukovodioca na koji način i kako da rukovode i motivišu za rad.
Osnovna polazišta u predstavljanju menadžmenta su: misaono svjesna
upravljačka aktivnost ljudi u najrazličitijim oblicima i vrstama organizacija i institucijama
domaćeg i međunarodnog (globalnog) nivoa i značaja. Zato su polazišta u
predstavljanju menadžmenta uvijek vezana za konkretnu društvenu strukturu koju
karakteriše odgovarajući model ili sistem menadžmenta. On kao opšti sinonim
upravljanja i rukovođenja predstavlja, u kontinuitetu, temu naučnog i praktičnog
istraživanja koje nikada neće biti i nije završeno. Ovo i zbog toga što su sve društvene
zajednice i organizacione i institucionalne strukture podložne stalnim promjenama. One
(promjene) uslovljavaju nove razvojne faze sa specifičnim (novim) uslovima i
komunikacijama (okruženjima) tj. organizaciono-institucionalnim sistemima.
O njima treba realizovati zahtjevne (odgovarajuće) nove modele i koncepte tj.
Menadžmente upravljanja ili rukovođenja. Promjene (fizičke, društvene i ekonomske ) u
kontinuitetu uslovljavaju i promjene svrsishodnijeg delovanja i organizovanja ljudi,
organizacija, društvenih zajednica i sistema kako bi na kvalitetniji način zadovoljili svoje
potrebe (standarde življenja). Otuda motivi ljudi da neprestano izučavaju (stalno uče)
pravila, metode i koncepte modernog (globalnog menadžmenta) koji će im omogućiti
kvalitetnije življenje (satisfakciju života) su takođe konstantni.
1. Liderstvo i menadžment
1.1. Liderstvo
5
Liderstvo je kao aktivnost menadžmenta i kao pojam dugo zaokupljivalo pažnju
šire javnosti i otuda veliki broj definicija: ”Aktivnost na oblikovanju ponašanja zaposlenih
i kreiranju organizacione kulture preduzeća”
”Sposobnost da se utiče na druge radi
ostvarivanja ciljeva”
Liderstvo je u stvari veoma složena menadžerska aktivnost uticanja na druge da
naporno rade na ostvarivanju organizacionih ciljeva i zadataka. Jedna od ključnih stvari
u liderstvu predstavlja postojanje vizije. Menadžer bez vizije nije lider. Pored vizije
liderstvo obuhvata i čitav niz drugih pitanja vezanih za uticanje, kao što su motivisanje,
komuniciranje, sposobnost timskog rada, održavanje međuljudskih odnosa…
1.1.1.Liderstvo u praksi
Liderstvo je veoma teško opisivo jer ga praktično ni nema. Osobine lidera osim
neke snalažljivosti ne postoje ili ih ja ne primjećujem. Nazvala bih ovo kao tipičan slučaj
slobodnog tipa lidera odnosno Laisse faire: Odriče se od odgovornosti, izbjegava
donošenje odluka i u potpunosti zavisi od saradnika i sebe shvata kao jednog od
članova grupe. Što se tiče stila rukovođenja to je po menadžerskoj mreži rukovođenje
stilom koji je minimalno orijentisan i ka ljudima i ka zadacima mada dubljom analizom
veća je orjentisanost ka ljudima a greške su prije svega činjene iz nehata ili neznanja u
organizovanju i vođenju. Predaja direktiva i ovlašćivanje zaposlenih se vrši ili usmeno ili
po inerciji odnosno stvari se podrazumijevaju što i jeste uzrok mnogih problema.
Osobine slobodnog lidera za mene ne čine lidera ni po kom osnovu te ovakav stil
vođenja i ne svrstavam u liderstvo.
Obuka zaposlenih je dosta samoinicijativna i ne postoji određeni plan, već je sve
ostavljeno pojedincima koji se sami prijavljuju na određene seminare radi sticanja novih
znanja. Pri prijemu novih zaposlenih ostavljeno je na savjest direktnom
pretpostavljenom da sam smišlja ili ne, načine obuke i uvođenja u posao, jer nema
plana ni organizacije obuke.
Ž.Stefanović, M.Petković 1''', 15, str 365
S.Robbins, 1996, 17, str 413
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti