1

NUMERIČKO RJEŠAVANJE SISTEMA ALGEBARSKIH 

LINEARNIH JEDNADŽBI

Seminarski rad iz Linearne algebre

2

UVOD........................................................................................................................................................2

1.

NUMERIČKO RJEŠAVANJE SISTEMA ALGEBARSKIH LINEARNIH JEDNADŽBI....................................3

1.1. Direktne metode

............................................................................................................................5

1.1.2. Cramerovo pravilo

..................................................................................................................5

1.1.3.Metode eliminacije

..................................................................................................................5

1.1.4. Matična metoda

....................................................................................................................12

1.1.5. Izračunavanje inverzne matrice Gaussovom metodom

........................................................13

1.1.6. Metode faktorizacije

.............................................................................................................14

1.1.7.  Nedostaci metoda eliminacije

..............................................................................................15

1.2. Iterativne metode

.........................................................................................................................17

1.2.1. Metoda proste interacije

.......................................................................................................18

1.2.2. Jacobijeva metoda

.................................................................................................................22

1.2.3. Gauss-Seidelova metoda

.......................................................................................................25

1.2.4. Metode relaksacije

................................................................................................................27

1.3.Ostale metode

...............................................................................................................................29

ZAKLJUČAK..............................................................................................................................................30

LITERATURA............................................................................................................................................31

background image

4

1. NUMERIČKO RJEŠAVANJE SISTEMA ALGEBARSKIH LINEARNIH 

JEDNADŽBI

Problem rješavanja sistema jednadžbi je jedan od najčešćih problema sa kojima se susreću 

inženjeri i naučnici. Pri tome jednadžbe mogu biti algebarske, transcedentalne, obične ili 

parcijalne diferencijalne jednadžbe. Također, one mogu biti i linearne ili nelinearne. Ipak, 

ovdje će se obraditi samo (numeričko) rješavanje sistema linearnih jednadžbi. Sistem od 

n

 

linearnih jednačina sa

n

 nepoznatih se može napisati u obliku:

a

11

x

1

+

a

12

x

2

+

+

a

1

n

x

n

=

b

1

a

21

x

1

+

a

22

x

2

+

+

a

2

n

x

n

=

b

2

..................

    (1)

a

n

1

x

1

+

a

n

2

x

2

+

+

a

nn

x

n

=

b

n

gdje  

x

i

(

i

=

1

,

2

, . . . , n

)

  predstavljaju   nepoznate   promjenljive,  

a

i j

(

i , j

=

1

,

2

, . . . , n

konstantne  koeficijente,   a  

b

i

(

i

=

1

,

2

, . . . , n

)

  nehomogene   članove.   Sistem  jednačina   (1)   se 

može napisati i u matričnoj formi:

Ax

=

b

(

2

)

 

gdje je 

A

 matrica koeficijenata (matrica sistema), a 

x

 i

b

 su vektori kolone, odnosno: 

A

=

[

a

11

a

12

a

21

a

22

b

1

b

2

a

n

1

a

n

2

b

n

]

, x

=

[

x

1

x

2

x

n

]

, b

=

[

b

1

b

2

b

n

]

Broj jednadžbi može biti i drugačiji od n, ali je u većini inženjerskih problema jednak 

broju nepoznanica.

 Riješiti sistem (1), odnosno (2) znači naći vrijednosti 

x

i

(

i

=

1

,

2

, . . . , n

)

koje istovremeno 

zadovoljavaju sve jednačine sistema. Pri tome, mogu se desiti 4 slučaja:

 • Jedinstveno rješenje - sistem je određen. 

5

• Nema rješenja - sistem je protivrječan.

 • Beskonačan broj rješenja - sistem ima nedovoljan broj jednadžbi, tj. neodređen je. 

• Trivijalno rješenje - sistem je homogen i 

x

i

=

0

(

i

=

1

,

2

, . . . , n

)

U rješavanju sistema linearnih algebarskih jednadžbi postoje dva fundamentalno različita 

pristupa:

 • Direktne metode 

• Iterativne metode

  Direktne   metode   predstavljaju   sistematske   procedure   koje   se   zasnivaju   na   principu 

eliminacije. Za razliku od njih, iterativne metode asimptotski dovode do rješenja pomoću 

neke   iterativne   procedure   u   kojoj   se   pretpostavi   neko   rješenje,   ono   se   uvrsti   u   sistem 

jednadžbi kako bi se dobilo odstupanje, ili greška, a zatim se na osnovu tog odstupanja, 

odnosno greške, dobije poboljšano rješenje.

1.1. Direktne metode

1.1.2. Cramerovo pravilo

Posmatrajmo sistem linearnih algebarskih jednadžbi,  

Ax

=

b

, sa

n

  jednačina. Cramerovo

1

 

pravilo kaže da je rješenje takvog sistema dato sa

x

j

=

det

(

A j

)

det

(

A

)

(

j

=

1

,

2

, . . . , n

)(

4

)

  gdje je (

A j

  ) matrica  

n × n

koja se dobija zamjenom kolone  

j

matrice  

A

  sa kolonom 

vektora 

b

. U ovom slučaju determinante se vrlo lako izračunaju pomoću pravila dijagonala. 

Međutim, za sisteme sa više jednadžbi to pravilo ne važi i neophodno je koristiti metodu 

kofaktora. Broj množenja i dijeljenja pri korištenju metode kofaktora jednak je

(

n

1

)(

n

+

1

)

! ,

pri čemu je 

n

  dimenzija kvadratne matrice. Lako je izračunati da je za slučaj 10 jednačina, 

koji predstavlja mali sistem jednačina, broj operacija jednak 360,000,000, a za samo 100 

jednadžbi   ovaj   broj   je   reda   10157.   Očigledno   je   da   Cramerovo   pravilo   nije   efikasno   u 

rješavanju velikih sistema jednadžbi, tako da je neophodno koristiti neke druge metode.

1

Gabrijel   Kramer (

fr.

 

Gabriel   Cramer

Ženeva

, 

31.   jul

 

1704

 — 

Banjol   sir   Sez

, 

4.   januar

 

1752

  je   bio 

švajcarski

 

matematičar

.   Rođen   je 

u 

Ženevi

  Pokazao   je   interesovanje   za 

matematiku

 veoma   rano.   Sa   18   godina   je   doktorirao,   a   sa   20   je   bio   zamjenik   šefa   katedre   za 

matematiku.

background image

7

Rješenje:

  Postupak rješavanja počinje rješavanjem prve jednadžbe   za nepoznanicu  

x

1

. Na taj način 

imamo:

x

1

 = [20 − (−20)

x

2

 − (−20)

x

3

]/80

 Uvrštavajući ovu jednadžbu  u jednadžbu drugu  i treću dobiva se, respektivno:

− 20[20 − (−20)

x

2

 − (−20)

x

3

]/80 + 40

x

2

 − 20

x

3

 = 20

− 20[20 − (−20)

x

2

 − (−20)

x

3

]/80 − 20

x

2

 + 130

x

3

 = 20

 koje se mogu pojednostaviti na oblik:

35

x

2

 − 25

x

3

 = 25         (1)

−25

x

2

 + 125

x

3

 = 25     (2)

Ako sada riješimo jednadžbu (1) za 

x

2

, dobijamo: 

x

2

 = [25 − (−25)

x

3

]/35 

 Uvrštavajući posljednju jednadžbu  u jednadžbu (2) nakon pojednostavljenja dobiva se: 

750

7

x

3

=

300

7

Na taj način, zadati sistem jednadžbi  se svodi na sistem jednadžbi:

80

x

1

20

x

2

20

x

3

=

20

35

x

2

 − 25

x

3

 = 25

750

7

x

3

=

300

7

 čime je završen proces eliminacije. Sada se vrlo lako može dobiti rješenje sistema zamjenom 

unazad, tj.: 

Želiš da pročitaš svih 32 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti