UNIVERZITET UZA POSLOVNI INŽENJERING I
MENADŽMENT BANJA LUKA
Diplomski studijski program:
Seminarski rad:
KULTURNE POTREBE
Mentor
: prof. dr Ljubomir Zuber
BANJA LUKA, april, 2023. god. DOBRILA ŠULOVI
Ć
SADRŽAJ:
2
PREDGOVOR……………………………………………………………………………………3
UVOD……………………………………………………………………………………..………4
1. KULTURA……………………………………………………………………………...…5
2. POTREBE…………………………………………………………………………………6
2.1. HIJERARHIJA LJUDSKIH POTREBA…………………………………………………………………..
6
2.2. D- POTREBE I B –POTREBE…………………………………………………………….………………..
7
2.2.1. REDOSLJED POTREBA PREMA MASLOWU………………………………………………...….
7
2.2.2. ODLIKE SAMOOSTVARENIH LJUDI (prema A. Maslowu)……………………………..…….
8
3. KULTURNE POTREBE…………………………………………………………………9
3.1. VRSTE KULTURNIH POTREBA………………………………………………………..……………….
9
3.2. VRSTE KULTURNIH POTREBA……………………………………………………………..………….
9
.
3.3. MODEL MASOVNE KULTURE……………………………………………………………….……….
10
3.4.
RAZVOJ
KULTURNIH
POTREBA…………………………………………………………………….
11
3.4.1. PREPREKE ZADOVOLJAVANJU KULTURNIH POTREBA………………………….………
12
4. ZAKLJU
ČAK………………………………………………………..………………….14
5.
LITERATURA
………………………………………………………………………………………..
15
PREDGOVOR
Seminarski rad koji sam napisala je iz predmata Poslovna etika i komunikacija.
Uzela sam temu „Kulturne potrebe“, koju sam detaljno obradila na 10 stranica. Za
4
nedostatak ukloni, odnosno da se potreba zadovolji. Pod kulturnim potrebama
podrazumijevamo one potrebe kojima se
č
ovjek ostvaruje kao bi
ć
e razli
č
ito od svih
ostalih (najve
ć
i broj fizioloških potreba; hrana, san itd) karakteriše sve
ž
ivotinje bez
razlike) i kao jedinstvena li
č
nost u svom društvenom i kulturnom okru
ž
enju. Vrste
kulturnih potreba su: potreba za jezi
č
kim istra
ž
ivanjem i komunikacijom, potreba za
saznavanjem, potreba za estetskim do
ž
ivljajem i stvarala
č
ke potrebe.
Kulturne potrebe i samoaktuelizacija
ć
e zavisiti od društvene situacija, porodi
č
nog
vaspitanja, ali i od i od individualno-psiholoških karakteristika i sposobnosti li
č
nosti.
Kulturne potrebe su po svojoj prirodi bazi
č
ne i ima ih, kao što smo vijdeli, samo
nekoliko. Kulturna interesovanja su mnogobrojna i ona su konkretan na
č
in na koji se
kulturne potrebe ispoljavaju. Proces širenja i usvajanja kulture mo
ž
e biti spontan i
organizovan. U teoriji se usvajanje kulturnih sadr
ž
aja naziva inkulturacija.
Inkulturacioni procesi najdinami
č
niji su u porodici (porodi
č
no vaspitanje), lokalnoj
zajednici i grupi vršnjaka. Me
đ
utim, u svim razvijenijim kulturama društvo mora da
ustanovi posebne institucionalne forme unutar kojih
ć
e se intenzivnije odvijati
inkulturacioni procesi. Osnovne objektivne prepreke zadovoljavanja kulturnih potreba
su: nepostojanje adekvatnih institucija kulture i kulturnih programa, prostorna
udaljenost takvih institucija, loša materijalna situacija pojedinaca i njihovih porodica,
nedostatak slobodnog vremena. Ipak,daleko su najzna
č
ajnije prepreke subjektivne,
odnosno psihološke prirode. Ukoliko se tokom razvoja li
č
nosti ne uti
č
e na razvoj
kulturnog senzibiliteta djeteta u porodici, utoliko moraju više da se anga
ž
uju ustanove
kulture, zatim ustanove predškolskog i školskog obrazovanja.
1. KULTURA
Postoji nekoliko razli
č
itih definicija kulture iz se vidi koliiko je ovaj pojam slo
ž
en
i kako ga je teško odrediti, kao i kolike su razlike u njegovom odre
đ
ivanju.
Poznati engleski antropolog E.B. Tejlor (Teylor) ovako definiše kulturu:
"Kultura je ona slo
ž
ena cjelina koja obuhvata saznanje, vjerovanje, umjetnost, moral,
pravo, obi
č
aj i druge pogodnosti i na
č
ine koje je
č
ovjek stekao kao
č
lan društva''.
K. Klakhon (C. Kluckhohn) i V. Keli (W.Kelly), ameri
č
ki savremeni antropolozi,
definišu
kulturu
ovako:
'' Pod kulturom podrazumijevamo one istorijski stvorene selektivne procese koji regulišu
ljudsko reagovanje kako na spoljne tako i na unutrašnje podsticaje''.
Ameri
č
ki sociolg R. Birštet (Bierstedt) odre
đ
uje kulturu kao
''slo
ž
enu cjelinu koja se sastoji iz svega što mislimo,
č
inimo i imamo kao
č
lanovi
društva''.
Landberg, Šrag i Larsen pod kulturom podrazumijevaju
