Proces: Prijava i odjava radnika na Univerzitetu Metropolitan

PROJEKAT IZ PREDMETA OM410 – UPRAVLJANJE 

POSLOVNIM PROCESIMA

Profesor:
Tatjana Šibalija

Asistent:   

      Student:

Aleksandra Ljubić

Beograd, jun 2012

Sadržaj:

1.Uvod.............................................................................................................................................................................3

1.1. Podaci o organizaciji............................................................................................................................................4

2. Prikaz arhitekture organizacije...................................................................................................................................5
2. Analiza postojećeg procesa (AS-IS dijagram)............................................................................................................6

2.1. Uloga savremenih tehnologija (IT) za upravljanje datim procesom / sistemom.................................................9
2.2. Razlozi tranformacije, odnosno potrebe za unapređenjem procesa / sistema......................................................9

3. Analiza poboljšanog procesa (TO-BE dijagram)......................................................................................................10
5. Uloga BPM u transformaciji organizacije................................................................................................................16
6. Faze mapa puta BPM................................................................................................................................................ 17
7. Zaključak...................................................................................................................................................................22
8. Literatura...................................................................................................................................................................23

background image

1.1. Podaci o organizaciji

Univerzitet Metropolitan vuče korene još iz 2005.godine kada je nastao Fakultet informacionih tehnologija – FIT. 
Tada je on izgrađen po principima koje definiše Bolonjska deklaracija za evropski sistem obrazovanja. Svi nastavni 
programi u ovoj oblasti su bili usaglašeni sa preporukama američkih informatičkih profesionalnih udruženja IEEE i 
ACM,   koje   usmeravaju   programe   američkih   univerziteta   u   informatičkim   oblastima,   a   u   skladu   sa   potrebama  
preduzeća, vladinih i drugih organizacija. Na osnovu svih tih činjenica, FIT je se razlikovao od drugih i studentima 
omogućio prepoznatljivu diplomu. 
Nešto što je FIT omogućio, po prvi put u Srbiji, su studije preko Interneta. Ovo je vrlo zahvalan način studiranja  
studentima koji ne žive u Beogradu ili su zaposleni pa ne mogu uskladiti svoje termine sa terminima predavanja. FIT 
je u međuvremenu razvijao i druge studijske programe iz oblasti dizajna i menadžmenta, pa je 2010.godine prerastao 
u danas vrlo poznat, Univerzitet Metropolitan.
U okviru Univerziteta Metropolitan, danas,  postoje tri fakulteta :
Fakultet informacionih tehnologija – FIT
Fakultet  za menadžment  – FM
Fakultet digitalnih umetnosti – FDU
Svaki   od   ovih   fakulteta   ima   niz   studijskih   programa,   što   omogućava   studentima   bliže   opredeljenje   za   željeno 
zanimanje. Na slici 1

1

, prikazani su svi studijski programi ovog Univerziteta. 

1

 

http://www.metropolitan.edu.rs/osnovne-studije/ 

Slika 1, Studijski programi Univerziteta Metropolitan

Kao što se na slici vidi, ovaj Univerzitet ima dosta studijskih programa što zahteva dostra stučnjaka iz svake od ove  
tri oblasti (informacione tehnologije, dizajn i menadžment) iako nema puno studenata, za svaki od predmeta su 
potrebni profesor i asistent. Zatim, kao i svaka organizacija on mora imati i deo koji se bavi poslovanjem odnosno  
rektorat, dekanat, menadžment, sektor za finansije, ljudske resurse, studentsku službu, marketing službu, ICT centar,  
e-learning centar, centar za razvoj i dizajn službu. Shodno tome, iz oblasti ljudskih resursa, potrebno, između 
ostalog, i  ustanoviti procedure za prijavu i odjavu zaposlenih. O tome će biti govora u daljem delu rada. 

2. Prikaz arhitekture organizacije

Slika 2, Prikaz organizacione structure UM

background image

Postojeći proces počinje pitanjem da li se radi o prijavi ili odjavi radnika. Ovo su na početku, dva potpuno različita  
procesa i zato se i dijagram račva na dva dela, gde svaki ka drugim aktivnostima. U jednom trenutku se ova dva 
dijagrama spajaju i vode ka istom završetku.
Kod procesa 

Prijava radnika

 – se prvo razmatra pitanje da li je zaposleni novi ili stari. 

U slučaju kada je zaposleni novi, izvršava se aktivnost – 

Uzimanje osnovnih podataka

. Pod osnovnim podacima se 

podrazumevaju:

1. Ime i prezime
2. Vid angažovanja
3. JMBG
4. Adresa stanovanja
5. Opština stanovanja
6. Kontakt telefon
7. E-mail

S druge strane dijagrama je mogućnost da je to stari zaposleni i onda se vrši  

Pretraga podataka u bazi.  

Ovo 

podrazumeva pretraživanje zaposlenog u postojećoj bazi Univerziteta Metropolitan i iz nje se izvlače svi neophodni 
podaci. 
Kada su svi podaci o zaposlenom (potencijalnom) dostupni vrši se  

Izrada i potpisivanje ugovora.  

Potrebno je 

izraditi ugovor koji može biti na određeno ili neodređeno vreme. Prvi tip ugovora ima više vrsta i to na 3, 6 i 12 
meseci. Treba izraditi četiri ugovora i dati zaposlenom da potpiše. 

Ovim se završavaju aktivnosti koje su jedinstvene za slučaj prijave radnika. Što se tiče dela odjave radnika, tu su 
karatkteristične aktivnosti:

Popunjavanje dokumenta za odjavu radnika – 

važno je napomenuti da postoje tri vrste ovih dokumenata. To su:

1. Sporazum o raskidu radnog odnosa
2. Otkaz od strane poslodavca 
3. Otkaz od strane zaposlenog 

Kao i kod prijave, potrebno je izraditi 4 kopije ovog dokumenta.
Kada   se   popune   dokumenta   onda   se   radi  

Obaveštavanje   zaposlenog   da   dodje   da   potpiše   dokumenta

,   gde   se 

zaposleni poziva da potpiše prethodno pripremljena dokumenta za odjavu radnika. On potpisuje sva četiri primerka. 
Vreme koje se u ovom trenutku troši nekontrolisano je čekanje zaposlenog da dođe da potpiše potrebna dokumenta. 
On može kasniti što samim tim i produžuje komplatan proces.

Nakon ove aktivnosti dijagram za ova dva procesa se spaja i potrebno je pratiti sledeći proces kako bi se i prijava i  
odjava zaposlenih privela kraju. 
Prva aktivnost je  

Sakupljanje dokumenata. 

Potrebna dokumenta za prijavu i odjavu zaposlenog su:

Za prijavu novog zaposlenog:

1. Kopija lične karte
2. Ugovor o radu
3. Radna knjižicu

Za starog zaposlenog:

1. Kopija lične karte
2. Ugovor o radu
3. Radna knjižicu
4. Stari ugovor o radu

Za zdravstveno osiguranje, potrebna su sledeća dokumenta:

1. Potvrda o izabranom lekaru
2. Zdravstvena knjižica
3. M i M-A obrazac
4. Zahtev za izdavanje zdravstvene knjižice

 Napomena: U slučaju prijavljivanja dece za zdravstveno osiguranje potrebno:

1. Kopija izvoda iz matične knjige rođenih
2. Potvrda iz škole/fakulteta
3. Kopija lične karte
4. M i M-A obrazac (x2)
5. M-prijava zaposlenog na uvid (kopija)
6. Zahtev za izdavanje zdravstvene knjižice

Napomena: U slučaju prijavljivanja supružnika za zdravstveno osiguranje potrebno:

1. M i M-A obrazac (x2)
2. Izvod iz matične knjige venčanih
3. Kopija lične karte
4. Kopija radne knjižice
5. Zahtev za vađenje zdravstvene knjižice

Za odjavu zaposlenog :

1. Radna knjižica
2. Kopija lične karte
3. Ugovor u radu (kopija)
4. Sporazum o prestanku radnog odnosa ili otkaz (potpisan od rektora i zaposlenog)

Kada su prikupljena sva dokumenta važno je 

Popunjavanje M i M-A obrazca.

Ovo podrazumeva popunjavanje standardnog M i M-A obrazac naspram dostavljenih dokumenata zaposlenog i 
podataka iz baze. U slučaju starog zaposlenog treba popuniti M i M-A obrazac i za odjavu i za prijavu.
Sledeća aktivnost je 

Popunjavanje radne knjižice

 i to podrazumeva da:

Ako se zaposleni prijavljuje, u radnu knjižicu se upisuje datum početka rada i knjižica se overava/pečatira.
Ako se zaposleni odjavljuje, u radnu knjižicu se upisuje datum prestanka rada, dužina radnog odnosa i knjižica se 
overava/pečatira.

Posle popunjene radne knjižice dolazi na red 

Predaja/overa dokumentacije u nadležnim institucijama

Overen spisak dokumenata, popunjena radna knjižica i M, M-A obrazac se nose na overu. Važna informacija je da:

Ako je potrebno samo prijaviti zaposlenog (bez prijave zdravstvenog osiguranja/knjižice) onda se ide u PIO 
(Republički fond za penziono i invalidsko osiguranje) fond.

Ako je potrebno prijaviti zaposlenog i zdravstveno osiguranje/knjižicu za njega ide se u RZZO (Republički 
fond za zdravstveno osiguranje).

Ako je potrebno odjaviti zaposlenog ide se u PIO fond.

Dokumenta za predaju u PIO/RZZO:

1. Overen spisak dokumenata
2. Popunjena radna knjižica
3. M, M-A obrazac

Kada se sva dokumenta prikupe i overe, potrebno ih je adekvatno skladištiti, kako bi u svakom trenutku bili dostupni 
bez mnogo gubljenja vremena. Kompletna aktivnost je nazvana 

Skladištenje dokumenata.

 Tada se u otvoreni dosije 

zaposlenog (u arhivi) smeštaju se sva dokumenta iz PIO/RZZO. Ako dosije nije otvoren (za novog zaposlenog) 
potrebno je otvoriti ga.

Kada su dokumenta uskladištena na pravi način onda se radi 

Obaveštavanje zaposlenog da je prijava gotova. 

Ovde 

se zaposleni obaveštava da je uspešno prijavljen/odjavljen i da može preuzme potrebna dokumenta.
Na samom kraju se vrši

 

Predaja dokumenata. 

Ako je zaposleni prijavljen predaje mu se:

1. nova zdravstvena knjižica
2. dokumenta

Ako je zaposleni odjavljen predaje mu se:

1. radna knjižica
2. kopija MA obrazca
3. primerk sporazuma o raskidu ugovora (ili otkaza) bivšem zaposlenom

background image

3. Analiza poboljšanog procesa (TO-BE dijagram)

Grafik 1, TO-BE proces prijave radnika

Grafik 2, TO-BE proces odjave radnika

background image

prijave na obavezno socijalno osiguranje u skladu sа zаkоnimа kојi urеđuјu pеnziјskо i invаlidskо оsigurаnjе i 
zdrаvstvеnо оsigurаnjе

2

) od zaposlenog se uzimaju neophodni podaci za prijavu. To su lični podaci koji su isti kao 

u as-is dijagramu. 
Nakon toga se pristupa informacionom sistemu. Sistemu se pristupa preko pretraživača. Nakon što se pokrene web 
pretraživač, u polje za web adresu (url) potrebno je uneti: 

https://portal.croso.gov.rs/criscr

 

 

  i pritisnuti "Enter" na tastaturi ili 

na sajtu Centralnog registara 

http://www.croso.rs/

  izabrati opciju ePrijava. 

Otvara se prozor za prijavu zaposlenih:

U informacioni sistem se unose neophodni podaci za prijavu radnika. To je standardni M obrazac u elektronskom 
obliku gde su potrebni:

JMBG, 

Prezime i ime, 

Pol, 

Datum rođenja, 

Ime jednog roditelja, 

Opština prebivališta-boravišta, 

Mesto Prebivališta-boravišta, PTT broj, 

Ulica, broj, podbroj i stan (Opciono), 

Državljanstvo, 

Zanimanje stečeno školovanjem, 

Nosilac osiguranja. 

I u drugom delu informacije:

Dаtum pоčеtkа оsigurаnjа

Оsnоv оsigurаnjа

Zаnimаnjе - prеmа rаdnоm mеstu

Stеpеn stručnе sprеmе - prеmа rаdnоm mеstu

Rаdnо vrеmе

Vrstа zаpоslеnjа

Zаpоslеn kоd višе pоslоdаvаcа

I treći deo koji se odnosi na podatke o obvezniku plaćanja doprinosa.

2

 

http://www.croso.rs/ 

Kada se popune svi neophodni podaci izvrši se potvrda i štampa se dokaz o prijavi koji se daje zaposlenom. Ovim je 
formalni proces prijave radnika završen. Interno je važno ove podatke uneti u bazu Univreziteta. Tu se konačno i 
završava kompletan proces. 
Kao što se može videti to-be proces je znatno prostiji, efikasniji, nema redova čekanja, uskih grla i uzaludnog 
trošenja resursa.

 
Zatim To-Be odjave radnika:

Grafik 4, 

TO-BE odjava radnika elektronskim putem

Drugi dijagram se odnosi na odjavu radnika. Prva aktivnost je pristup informacionom sistemu, i on je naravno isti  
kao i kod odjave radnika samo se otvara drugi prozor koji je namenjen odjavi

background image

5. Uloga BPM u transformaciji organizacije

Suština BPM-a je ustvari upravljanje poslovanjanjem preko dobrog upravljanja poslovnim procesima. Uvođenje 
BPM podrazumeva: Tranformaciju poslovanja  (upravljanja poslovnim  procesima) koje treba biti fokusirano na 
procese. Transformacija poslovanja ka procesima višeg nivoa zrelosti zahteva tranformaciju procesa i tranformaciju  
upravljanja procesima. BPM zahteva i organizacijsku tranformaciju. Koncepcija organizacione transformacije se 
obično vrši kroz različite faze tranformacija između funkcija, ka procesno-orijentisanoj organizaciji: To obično 
podrazumeva kretanje od funkcionalno-orijentisanje organizacije kroz neku vrstu matrično-orijentisane organizacije 
(mešavina  funkcionalno  I  procesno  –  orijentisane  organizacije),  ka   stvarnoj  procesno-orijentisanoj  organizaciji. 
Uloga upravljanja BPM-a je zaista značajna u ovom procesu.

Novi predlog vrednosti BPM podrazumeva najpre da procesi budu automatizovani. Prema tomevažna je činjenica da 
tehnologija treba da bude vođena poslovanjem, deo IT organizacije koji je sporedan.
Upravljanje novim lancem vrednosti baziranim na BPM je ključno za dostizanje svih koristi implementacije BPM-a. 
Pod tim se misli na: IT, IS organizacije, poslovni procesi, globalne operacije, poslovna vrednost. Premna tome, treba 
posvetiti pažnju sledećem:
- platforma poslovnih procesa 

(Business Process Platform), 

gde IT moraju biti procesnocentrične;

- upravljanje poslovnim procesima, sa konačnim ciljem inovativnosti poslovnih procesa (agilnost), gde platforma 
poslovnih procesa omogućava BPM;
- inovacije poslovnih procesa - ključni procesi, koji određuju organizaciju I obezbeđuju visoku vrednost za kupce, 
moraju biti agilni I inovativni;
- ovo sve zahteva novi pristup za razvoj i tranformaciju organizacije.

 3

Prvenstveno zadatak BPM-a je da prati procese, omogućava njihovu agilnost i jednostavnost i traži priliku za 
moguće   pojednostavljenje   i   unapređenje.   Ovde   je   bilo   jako   značajno   pratiti   trendove   iz   okoline.   Proces   bio 
maksimalno   uređen,   nije   imalo   potrebe   optimizovati   ga   interno,   zato   što   je   Univerzitet   svoj   deo   maksimalno 
pojednostavio i izbacio suvišne aktivnosti. Glavni problem je bi u čekanju koje izazivaju institucije kojima se radnici 
prijavljuju/odjavljuju. Veliki korak koji su oni primenili je bio implementacija pomenutog informacionog sistema. U 
ovom slučaju glavni posao BPM-a je bio da prati novitete na tržištu (ovde pojavu sistema) i da osmisli proces 
implementacije. Kao što je i prikazano u drugom delu rada, implementacijom ovog načina odvijanja aktivnosti, 
dolazi do kompletne reorganizacije procesa i poslovanja. Dakle, prvo treba biti informisan, a zatim na pravi način  
primeniti informacije, tako da organizacija ima koristi od toga.

3

 

OM410 Upravljanje poslovnim procesima, Prof. Dr Tatjana Šibalija, Predavanja i vežbe – Univerzitet Metropolitan, Beograd

6. Faze mapa puta BPM 

Na slici 4

4

 su prikazane faze mape puta BPM u organizaciji:

Slika 4, Faze mape puta 

Mapa puta za BPM obezbeđuje smernice za tranformaciju organizacije od funkcionalno orijentisane ka procesno-
orijentisanoj organizaciji. Da bi organizacija bila procesno-orijentisana, neophodno je implementirati BPM. Mapa 
puta za BPM predstavlja način implementacije BPM u organizacijama.

Mapa puta BPM uključuje 4 faze:

1.

Faza: strategija (

BPM strategy

)

2.

Faza: postavka (

BPM set-up

)

3.

Faza: tranzicija (

BPM transition

)

4.

Faza: kontinualno unapređenje (

Continuous improvement

)

Kroz ovaj pristup, aktivnosti podrške moraju biti izvršene:

Komunikacija I obuka,

Upravljanje promenama,

Izgradnja procesno-orijentisanih IT.

Logično je da  bez jasne strategije BPM ne postoji cilj koji treba slediti, pa tako ni unapređenje nije moguće. 
Strategija BPM-a definiše gde kompanija želi da bude  i kada to želi da postigne. 

Koraci razvoja strategije

 su prikazani na sledećoj slici

5

:

4

 

OM410 Upravljanje poslovnim procesima, Prof. Dr Tatjana Šibalija, Predavanja i vežbe – Univerzitet Metropolitan, Beograd

5

 

OM410 Upravljanje poslovnim procesima, Prof. Dr Tatjana Šibalija, Predavanja i vežbe – Univerzitet Metropolitan, Beograd

background image

Slika 6, Blokovi izgradnje

Treći korak je izbor pristupa gde se bira najbolji pristup za stizanje u 3.fazu mape puta BPM, odnosno bira se 
putanja tranzicije. To može biti revolucionarni pristup (“bing bang”), pristup korak po korak -  projekat po projekat i  
na kraju evolucioni pristup - proces po proces. Treba najpametnije odlučiti šta je najbolje za implementaciju BPM-a.  
Do sada se UM prilikom uvođenja novih procesa odlučivao za razne od ovih strategija, bez posebnog ograničenja.  
Iako neki od njih mogu biti rizični, treba proceniti da li je taj proces vredan tog rizika i da li se upuštati u nesigurne  
situacije. 
Korak 4 je praćenje stanja i napretka gde se vrši pregled definisanih blokova izgradnje rokom čitave transformacije  
BPM, i izveštava o tome. Treba razviti sistem merenja gap-ova i stalno ih pratiti, kako bi ceo proces imao smisla i  
kako promene ne bi bile uzaludne. 

Faza 2 je Postavka BPM

 i ona se odnosi na razvoj neophodnog konceptualnog pristupa kako bi se najjednostavnije 

sinhronizovale poslovne jedinice posebno IT sa biznisom. 
Osnovni koraci postavke su:

1. Definisanje osnova
2. Razvoj analitike 
3. Kreiranje metodologije
4. Harmonizacija terminologije 

1.korak 2.faze - Definisanje osnova podrazumeva definisanje koncepta, odnosno kategorija procesa i hijerahije 
procesa,   definiše   i   analizira   ciljnu   grupu   kojoj   je   namenjena   mapa   procesa,   zatim   primenu   formalnih   modela  
procesa. Važna stvar je vlasništvo nad procesima i tela za donošenje odluka. Kada su ove formalnostu utvrđena, 
organizacija sigurnim putem može nastaviti ka fazi tranzicije. 

Drugi korak – Razvoj analitike podrazumeva jedan važan segment koji menadžerima pomaže da što efikasnije 
upravljaju procesima. Odnosi se na razvoj indikatora performansi procesa PPI. Ovo je prilično opširno jer se u obzir 
uzimaju i tipovi PPI koji se mere, ciljnje grupe sa svim neophodnim informacijama. Takođe sve ove anlalize 
pomažu da se izmeri zrelost procesa, kako on napreduje i šta još treba primeniti/promeniti.

Kreiranje   metodologije   –   treći   korak   –   definisanje   skupa   alata   i   konvencije   za   modelovanje   procesa. 
Najjednostavnije objašnjenje je da dobra BPM metodologija mora da obuhvata sve faze PLM modela (i procese i 
njihovo okruženje), da omogući poređenje,  da izlazi budu upotrebljivi, da bude jednostavna, fleksibilna i najvažnije  
da stvara komunikaciju između biznisa i IT-a. Zato je potrebno je prvo pažljivo objasniti metodologiju BPM, I onda  

obezbediti konvencije za modelovanje i standard, kako bi na osnovu toga zaposleni započeli sa modelovanjem 
procesa.
Poslednji   korak   druge   faze   mape   puta   je   Harmonizacija   terminologije.   Ovde   se   kreiraveći   broj   koncepata   / 
elemenata   koji   su   ili   novi   (novi   termini)   ili   trebaju   biti   standardizovati   za   korištenje   u   BPM.   Oni   se   mogu 
prilagođavati i ustvari služe da termini koji se koriste budu razumljivi na nivou cele kompanije. Uz totreba voditi  
računa da nekisektori / poslovne jedinice rade sa različitim partnerima koje treba uputiti u terminologiju. 

Treća faza mape puta Tranzicija 

se sastoji iz koraka i blokova izgradnje koje oni pokrivaju:

1. Kreiranje osnova: mapa procesa, uloge i zadaci, i, merenje performansi procesa;
2. Izvođenje analize: plan zrelosti procesa, i, proces obaveštavanja/izveštavanja kroz organizaciju;
3. Definisanje portfolia: procesno-orijentisano strateško planiranje upravljanjem portfolia projekata, i, tela za 

donošenje odluka;

4. Optimizacija procesa - metodologija BPM.

Kreiranje osnova podrazumeva projektovanje mape procesa, dodeljivanje vlasništva nad procesima, i definisanje 
indikatora za merenje performansi procesa. Važno je uvek znati da kada se pristupa različitim poslovnim jedinicama  
u mapi procesa organizacije, potrebno je biti dobro pripremljen i razlikovati ključne od procesa podrške. Zatim se 
podela uloga i zadataka definiše na osnovu dobrog poznavanja kompletne arhitekture organizacije, a za merenja  
treba precizirati ciljne grupe i kontrolu performansi procesa.

Drugi korak – izvođenje analize je važno kako bi sve informacije u svakom trenutku bile dostupne. Na osnovu toga  
se može videti da li sve ide po planu, da li ima problema i gde se oni nalaze. U te svrhe, treba obavljati intervjue sa 
zaposlenima na tom procesu i lično i elektronski. Informacije koje se dobijaju i izveštaji koji se prave treba da budu  
sažeti, jasni, koncizni kako bi se na najjednostavniji način uočio problem i otkrio način za njegovo rešenje. 

Definisanje portfolia je treći korak i odnosi se na odobravanje i upravljanje portfolio procesa na osnovu strategije 
organizacije. Cilj je identifikacija oblasti procesa koje imaju najveći uticaj na dostizanje ciljeva kompanije. Fokus je 
na procesima koji imaju najveći potencijal i njihov preduslov je mapa procesa organizacije napravljena na osnovu 
strategije. Takođe se formira matrica prioriteta koja pomaže pomaže telima za odnošenje odluka kompanije, da 
identifikuju i izaberu procese, a samim tim i relevantne projekte. Što se tiče tela za odlučivanje, tu se obično koriste 
postojeće rukovodstvene strukture (komitete, savete, itd.), kako bi se izbeglo dupliciranje struktura rukovođenja.

Četvrti korak optimizovanje procesa se odnosi na analizu pristupa za unapređenje: PLM ili Šest sigma metodologija. 
Metodologija   mora   da   bude   ugrađena   u   ukupni   model   BPM,   i   da   obezbeđuje   postojanje   specifičnih   uloga 
(npr.vlasnik procesa) i struktura (npr,mapa procesa). Kada se metodologija integriše kompanija ide ka kontinualnom 
unapređenju.   Važno   je   biti   siguran   u   izabranu   metodologiju,a   projekti   svakako   moraju   biti   formalizovani   sa 
rezultatima koji su standardizovani. Proces optimizacije se treba pratiti od početka do kraja i unapređivati dalje. 

Četvrta faza mape puta su kontinualna unapređenja

 i to:

1. Nagrađivanje na bazi procesa;
2. Izveštavanje širom organizacije;
3. Raspoređivanje budžeta i troškova na bazi procesa;
4. Revizija / pregled procesa.

Na samom početku je pomenuta važnost svesti zaposlenih o procesima i da ih treba nagrađivati u slučaju dobrog 
poslovanja. Ponovo, važno je da su definisani ciljevi performansi  jasno povezani sa ciljevima performansi procesa, 
ali i sa strategijom kompanije.

Izveštavanje se odnosi na značaj praćenja rezultata i kontinualnog unapređenja. Važno je da svi imaju odgovarajuće  
podatke, da se zna šta je učinjeno, a šta tek treba uraditi i konstantno raditi na tome. U ovom koraku IT ima značajnu 
ulogu zato što je logično najjednostavnije globalno praćenje preko sistema savremenih tehnologija.

background image

7. Zaključak

U ovom radu je detaljno predstavljen proces prijave/odjave radnika na Univerzitetu Metropolitan u Beogradu.
Prvo je dat prikaz samog Univerziteta, nešto o njemu i dijagram organizacione strukture. Nakon toga je prikazan 
postojeći proces, odnosno AS-IS dijagram za trenutni način prijave/odjave radnika na Univerzitetu. Taj proces je 
detaljno opisan kako bi se janije zaključilo šta treba izmeniti i koje delove procesa bi bilo dobro automatizovati.
Ukratko je zatim objašnjena uloga IT za upravljanje tim procesom, kao i razlozi transformacije. 

Drugi deo rada je isti taj proces samo poboljšan i automatizovan. Prvo je prikazan TO-Be dijagram poboljšanog  
procesa bez mogućnosti automatizacije, a onda i potpuno novi način obavljanja ovog procesa na moderan način 
posredstvom informacionih tehnologija. 

Na samom kraju se govori o ulozi BPM u transformaciji organizacije i predstavljene su faze mape puta BPM.

Zaključak   na   osnovu   ove   kompletne   analize   je   da   su   savremene   tehnologije   jedno   veoma   moćno   sredstvo 
poboljšanja poslovanja ako se koriste na pravi način. U datom TO-Be dijagramu se proces prijave/odjave radnika  
obavlja elektronskimputem, što u odnosu na primer zastarelog procesa skupljanja papirologije predstavlja ogroman 
napredak. Štedi se jako puno vremena, efikasnije je i što je najvažnije štede se resursi, što ljudski, što materijalni.

Ispostavilo se da je analiza ovog procesa bila neophodna, i da je u skladu sa novitetima koji su se pojavili u našoj  
zemlji proces znatno poboljšan. 

8. Literatura

OM410 Upravljanje poslovnim procesima, Prof. Dr Tatjana Šibalija, Predavanja i vežbe – Univerzitet 
Metropolitan, Beograd

Internet:

http://www.croso.rs/

 (06.06.2014)

http://www.metropolitan.edu.rs/o-univerzitetu/

 (06.06.2014)

Želiš da pročitaš svih 23 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti