Upravljanje rizicima banke na primeru Banke Intesa
Poslovni fakultet Valjevo
DIPLOMSKI RAD
Upravljanje rizicima banke na primeru Banke
Intesa
Mentor :
Student:
Januar, 2012.
Sadržaj :
Strategija upravljanja kreditnim rizicima na primeru Banke Intesa................................43
Definisanje politika, procesa i postupaka za kontrolisanje/smanjenje rizika.................45

Upravljanje rizicima banke na primeru Banke Intesa Diplomski rad
S druge strane, poznavanje raznovrsnosti finansijskih rizika i načina na koji se oni mogu
svesti na prihvatljiv nivo, ključni su za sva preduzeća koja pružaju finansijske usluge. Između
finansijskih institucija konkurentnost treba da se obezbedi, pre svega inoviranjem i ponudom
sve većeg broja finansijskih proizvoda. U tom smislu treba imati u vidu da svaki bankarski
sistem i sistem finansija, odnosno finansijska tržišta koja su u razvoju, treba da bude
prepoznatljiv u svetu i da po sadržini svojih rešenja konvergira svetskim. U savremenim
uslovima banka i svaka finansijska institucija može da bira između orijentacije na proizvod i
orijentacije na klijenta. Ovo opredeljenje je naročito važno ako se imaju u vidu modaliteti, ali
i ceo proces upravljanja rizikom u poslovanju.
Menadžment finansijskog rizika
(engl. financial risk management) je u poslednjih nekoliko
meseci postao nezaobilazna tema u finansijskim i bankarskim krugovima. Razloga ima
nekoliko i među njima su porast interesovanja za finansijske derivate, kao što su fjučersi,
opcije ili kreditni svap i poboljšana pristupačnost tržišnim informacijama. Međutim, najbitniji
razlog za neočekivano brz razvoj te specijalnosti je taj što Banka za međunarodna poravnanja
(engl. Bank for International Settlements – BIS) donela novu regulativu pod nazivom Bazel II
koja se odnosi na kapitalne rezerve međunarodno aktivnih banaka. Njom se banke obavezuju
da na dnevnoj bazi izveštavaju regulatora o visini njihovog rizičnog kapitala. Cilj tih mera je
poboljšanje stabilnosti međunarodnih tržišta kapitala uz zahtev da banke zadrže minimalni
rizični kapital i da time spreče ili ublaže eventualne buduće finansijske krize.
Za efikasno poslovanje finansijskih institucija (preduzeća i banaka prvi korak predstavlja
identifikacija rizika, jer uspešan risk management predstavlja osnov uspešnog poslovanja.
(engl. risk, nem. Risiko), 1. verovatnost greške i nastanka štetnog događaja za određenu aktivnost, projekat ili
investiciju. Veže se uz smeo poduhvat, stavljanje nečega na kocku, opasnost, naročito od gubitka u novčanim
poslovima. Sastavni je deo svake aktivnosti, pa tako i poslovne. Kod poslovnih rizika koji su sastavni deo
poslovne aktivnosti uvode se tehničke, organizacione i druge mere upoznavanja i za smanjenje rizika.
4
Upravljanje rizicima banke na primeru Banke Intesa Diplomski rad
1 Upravljanje rizicima
1.1 Šta je zapravo rizik u poslovanju?
U savremenim uslovima finansijsko poslovanje postalo je više nego ikad rizično, zato se, više
nego ikad, oseća potreba za upravljanjem rizicima. Prvi korak u tome je otklanjanje
netransparentnosti. Postalo je izuzetno važno da finansijska preduzeća (pre svih, banke) vrlo
iscrpno i temeljno obaveštavaju o svemu što preduzimaju za efikasno upravljanje rizikom. Za
to su zainteresovane, pre svih, dve ciljne grupa: deoničari finansijskog preduzeća (banke) i
poslovni partneri.
Dakle, na savremenim finansijskim tržištima, bez ikakave sumnje finansijske organizacije
izložene su brojnim rizicima. Razlozi su brojni: od nedovoljne diversifikacije poslovanja i
sklonosti ka ulaženju u rizične, a profitabilne poslovne aranžmane, do potresa na berzama i
globalnih finansijskih kriza. Međutim, sve veća izloženost dejstvu brojnih rizika, zahteva
njihovo upravljanje i kontrolu. To, dalje implicira postojanje strategijskog pristupa
poslovanju i risk managementa u sedištu savremene poslovne strategije za preduzeća koja
pružaju finansijske usluge. Bilo koja preterana koncetracija rizika (bez obzira šta ga izaziva)
mora neminovno da poveća visinu gubitka. Zato se nameće potreba analize rizičnosti
plasmana i načina prevazilaženja rizika. Savremena poslovna strategija počiva na tri važna
činioca: novac, vreme i rizik. Izveštaji finansijskih institucija (uglavnom godišnji)
predstavljaju najvredniji izvor saznanja o tome šta finansijske intitucije, odnosno preduzeća i
banke rade u odnosu na identifikovanje rizika i šta sve preduzimaju da bi njime, što
efikasnije, upravljali
.
Poznato je da stepen rizika, prvenstveno, zavisi od obima i načina plasiranih sredstava. U
situaciji kada su rokovi kraći, rizik je manji i obrnuto. Osim toga, rizik, kvantitativno, ali i
kvalitativno, opredeljuje i niz drugih elemenata, kao što su, na primer: vrsta delatnosti kojom
se dužnik bavi, bonitet i kreditna sposobnost dužnika, poslovni rezultati, političke prilike u
zemlji komitenata i drugi. Uglavnom, u finansijskom poslovanju, mogao bi se tačno definisati
kao mogućnost da plasirana sredstva neće zaraditi očekivanu stopu ili nivo prinosa ili će
možda prouzrokovati gubitak. Dakle, neplanirano i iznenadno dešavanje u poslovnim
aktivnostima preduzeća koje pružaju finansijske usluge, predstavlja rizik u poslovanju. Rizik
nastaje u vremenskoj dimenziji ili odnosima koji se mogu ili ne mogu predvideti, odnosno
kada brojni mogući, budući, događaji nadmašuju broj događaja koji će se realno ostvariti u
budućnosti. Risk management upravo tada meri nivo verovatnoće nastanka nepovoljnih
posledica u konkretnom poslovnom aranžmanu.
Finansijski rizik se ispoljava dvostruko, u materijalnom i nematerijalnom vidu. Materijalna
komponenta predstavlja gubitak dela ili celine iznosa ulaganja, a nematerijalna komponenta
predstavlja gubitak poslovnog ugleda (reference i imidž). Dakle, u finansijskom poslovanju,
rizik bi se mogao precizno definisati kao mogućnost (sa većom ili manjom dozom izvesnosti)
dr. Petrović, Pero: Menadžment rizicima na tržištu kapitala, Institut ekonomskih nauka, Beograd, 2000. str 11.
5

Upravljanje rizicima banke na primeru Banke Intesa Diplomski rad
dejstvo nastaje usled visoke isprepletanosti strukture i vrste imovine, kao i obaveza banke,
odnosno svakog preduzeća koje pruža finansijske usluge. Dakle, upravljanje rizicima može se
definisati kao disciplina upravljanja, čiji je cilj da se zaštite sredstva i profit organizacije
(banke) u cilju smanjenja potencijalnih gubitaka, pre nego što oni nastanu
. Isto tako,
upravljanje rizikom predstavlja deo poslovne politike preduzeća za pružanje finansijskih
usluga, odnosno banke u cilju efektivnog i ekonomičnog rešavanja problema rizika u svim
situacijama, pogotovo na sve globalizovanijem i dinamičnijem finansijskom tržištu.
1.2 Definisanje poslovnog rizika
Današanji svet karakteriše globalizacija koja je dovela do masovnih integracija i kupoprodaja
finansijskih preduzeća. Pri tome su u porastu integracije među finansijskim firmama iz
različitih zemalja, jer univerzalne i investicione banke, osiguravajuće kompanije i firme za
upravljanje fondovima žure da izgrade globalni svet finansija. I sa tog aspekta funkcionisanje
tržišne privrede podložno je mnogobrojnim rizicima. Posmatrano kroz istorijsku perspektivu
najpre su se formirala realna tržišta (tržišta robe i usluga i tržište radne snage), a zatim i
finansijsko tržište. U okviru finansijskog tržišta najpre se razvilo tržište novca, a potom i
tržište kapitala. Poslovanje i funkcionisanje finansijskih organizacija u suštini, podložno je
uticajima dve vrste rizika: poslovnom i finansijskom. Poslovni rizici su u stvari rizici robnih
tržišta koji su vezani za operacione i strategijske aspekte upravljanja operativnim prihodima i
troškovima.
Poslovni rizici obuhvataju sledeće kategorije:
kreditni rizik ili rizik neizvršenja,
strategijski ili poslovni rizik,
rizik vezan za zakonsku regulativu,
operativni rizik
robni rizik,
rizik vezan za ljudske resurse,
pravni rizik,
rizik vezan za proizvode finansijskih usluga ili tzv.finansijske proizvode.
Sagledavajući sve kategorije poslovnih rizika, treba imati u vidu, da se u savremenom
kontekstu deregulacije smanjuje interventna uloga države, na donošenje poslovnih odluka, ali
da prudencijalna kontrola i supervizija banaka dobija nove oblike. Cilj je da se, u smislu
operativne samostalnosti, bankarskih menadžmenta obezbedi aktivni monitoring na planu
upravljanja rizicima i time minimizira sistemski rizik u vidu šire krize finansijskih institucija.
To je jedan od osnovnih zadataka menadžmenta finansijskih rizika. Međutim, nagli, čak
dramatični transformacioni procesi, koji su se do sada dogodili i koji će se odvijati u
budućnosti, na međunarodnom planu u finansijskoj sferi, objektivno znače stvaranje
povećanih rizika za finansijske institucije, finansijsko tržište kao i realni sektor privrede.
Dakle, stvaranje odgovarajućih zaštitnih mehanizama, koji bi povećanje ekonomske
dr. Petrović, Pero: Menadžment rizicima na tržištu kapitala, Institut ekonomskih nauka, Beograd, 2000. str 13.
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti