Visoka  poslovna  škola  strukovnih  studija  Valjevo

Seminarski  rad  iz  predmeta  Marketing  usluga

Tema

:

  „Upravljanje  uslužnim  ambijentom  -  primer 

uslužnog  ambijenta  hotela  „Divčibare“ 

Mentori

:

                                                                                      Kandidati

:

Dr  Biljana  Rabasović                                        Vanja  Gudović 6031/13 

Msc  Ivana  Mijailović                                 Nemanja  Jovanović 6341/13 

„UPRAVLJANJE  USLUŽNIM  AMBIJENTOM  -  PRIMER 

USLUŽNOG  AMBIJENTA  HOTELA  „DIVČIBARE“

OKTOBAR,  2016.

2

Valjevo,  oktobar  2016.

background image

„UPRAVLJANJE  USLUŽNIM  AMBIJENTOM  -  PRIMER 

USLUŽNOG  AMBIJENTA  HOTELA  „DIVČIBARE“

OKTOBAR,  2016.

4

UVOD

Tema  rada  je  upravljanje  uslužnim  ambijentom  -  primer  uslužnog  ambijenta  hotela 

„Divčibare“.  Cilj  istraživanja  jeste  da  se  sa  aspekta  uticaja  uslužnog  ambijenta  definiše  i  

razume   ponašanje   potrošača   i   samim   tim   objasni   proces   donošenja   odluke   o   kupovini. 

Predmet  rada  je  da  se,  na  osnovu  definisane  teme  i  zadatog  problema  istraživanja,  ispita  

uticaj   uslužnog   ambijenta   na   ponašanje   ljudi   kao   potrošača   i   njihovu   percepciju   o  

celokupnom  kvalitetu  usluga  kao  bitnih  elemenata  u postizanju  konkurentske  prednosti.

Rad  će  obuhvatati  dva  dela.

U  prvom  delu  rada  će  biti  reči  o  uslužnom  ambijentu,  odnosno  biće  opisani  pojam,  

uloga  i  elementi  uslužnog  ambijenta,  kao  i  razvijanje  uslužnog  ambijenta.  Takođe  će  biti 

reči  o  SOR  modelu  i  o  uređenju  i  elementima  eksterijera  i  enterijera  uslužnog  objekta.

U  drugom  delu  rada  će  biti  obrađena  tema  uslužnog  ambijenta  na  primeru  hotela 

„Divčibare“.  Biće  prikazane  sve  pogodnosti  koje  ovaj  hotel  nudi  (restoran,  

wellness

,  sport  i 

rekreacija),  odnosno  uslužni  ambijent  u  njima.  Takođe  će  biti  „predstavljeno“  osoblje  hotela 

kao  jedan  od  bitnih  elemenata  uslužnog  ambijenta  hotela.

U  radu  je  korišćeno  mnoštvo  relevantnih  podataka  iz  domaće  literature.  Metode  i 

tehnike  prikupljanja  podataka  bazirane  su  na  kabinetskom  istraživanju,  korišćena  je  domaća 

literatura,  kao  i  relevantni  podaci  sa  Interneta.

„UPRAVLJANJE  USLUŽNIM  AMBIJENTOM  -  PRIMER 

USLUŽNOG  AMBIJENTA  HOTELA  „DIVČIBARE“

OKTOBAR,  2016.

5

1.  UPRAVLJANJE  USLUŽNIM  PROCESOM

Dizajniranje   odgovarajućeg   uslužnog   procesa   predstavlja   ključnu   tačku   u   procesu 

modifikacije,   ili   kreiranja   nove   usluge   preduzeća.   Uslužni   proces   mora   biti   primenjiv   u 

praksi   i   razumljiv   svim   zaposlenima   na   različitim   hijerarhijskim   nivoima   i   sektorima   u 

preduzeću,  a  naročito  jasan  zaposlenima  na  prvoj  liniji  usluživanja,  što  omogućava  da  se 

određena  usluga  kupcima  isporuči  na  što  adekvatniji  način.

Kod  procesa  usluživanja  razlikujemo  usluge  koje  podrazumevaju  visok  nivo  učešća, 

fizičkog  kontakta  između  zaposlenih  na  prvoj  liniji  usluživanja  i  kupaca  i  usluge  koje  imaju 

niži  nivo  fizičkog  kontakta  između  kupaca  i  zaposlenih  u  preduzeću.

Usluge  visokog  kontakta

   podrazumevaju  visok  nivo  interakcije  između  kupaca  i 

zaposlenih.   Kod   ovakvog   tipa   pružanja   usluga   potrošač   dolazi   u   kontakt   ne   samo   sa 

zaposlenima,  već  i  sa  uslužnim  ambijentom  i  opremom  samog  preduzeća,  ali  i  sa  ostalim  

potrošačima.  Kod  usluga  visokog  fizičkog  kontakta  izgled  objekata  i  lokacija  predstavljaju 

bitne  elemente  u  pružanju  usluge,  mora  se  uzeti  u  obzir  ukupno  zadovoljstvo  potrošača,  a  

proces  usluživanja  se  mora  kreirati  u  skladu  sa  potrebama  kupaca.

Usluge   nižeg   kontakta

   podrazumevaju   usluge   u   kojima   postoji   malo   fizičkog 

kontakta  između  zaposlenih  i  kupaca,  a  kupovina  se  uglavnom  obavlja  putem  opreme  kojom 

se  isporučuje  usluga,  ili  putem  elektronskih  kanala.  Kod  ovih  usluga  potrošač  se  susreće  sa 

opremom  za  samousluživanje,  poštom,  telefonom,  faksom,  web  sajtom  i  ostalim  elektronskim 

kanalima  isporuke  (virtuelni  marketi,  online  kupovina,  itd.).  Prednosti  niskog  nivoa  kontakta 

između  zaposlenih  i  potrošača  jesu  povećanje  produktivnosti,  bolja  usluga  za  potrošače,  brža 

naplata,  bolja  standardizacija,  kontrola  i  sprovođenje.

U  sistemima  isporučivanja  usluge  postoje  vidljivi  i  nevidljivi  deo  za  potrošače,  gde 

vidljivi  deo  (

front  office

)  predstavlja  sve  elemente  koje  potrošač  primećuje  i  vidi  prilikom  

uslužnog  procesa,  tj.  sve  elemente  koji  su  povezani  sa  uslugom,  uslužnim  ambijentom  i 

drugim  pratećim  sadržajima  koji  upotpunjuju  primarnu  uslugu,  a  nevidljivi  deo  (

back  office

predstavlja  prateće  usluge  koje  korisnicima  nisu  vidljive.

1

1

  

Sudžuk  D

.,  

Rabasović  B

.  (2010)  

Marketing  usluga

.  Valjevo:  Vipos

background image

„UPRAVLJANJE  USLUŽNIM  AMBIJENTOM  -  PRIMER 

USLUŽNOG  AMBIJENTA  HOTELA  „DIVČIBARE“

OKTOBAR,  2016.

7

plafona,   tip   poda,   higijena,   osvetljenje,   itd.)   istraživanja   pokazuju   da   često   dolazi   do 

odstupanja  od  istih,  a  sve  u cilju  stvaranja  jednstvenog  i prepoznatljivog  imidža  objekta. 

Na  imidž  jednog  prodajnog  objekta  utiču:  vizuelni  faktori,  miris,  zvuk,  nameštaj,  

snabdevenost,  itd.

Ukoliko   bi   se   svi   elementi   uslužnog   ambijenta   posmatrali   i   grupisali   generalno, 

mogli  bismo  da  izdvojimo  dve  velike  grupe  koje  čine  uslužni  ambijent,  a  to  su:

uslužni  prostor

  (eksterijer  i  enterijer);

ostali  opipljivi  elementi

   (kancelarijska  oprema,  uniforme  zaposlenih  i  način 

oblačenja,  vizit  kartice,  računi  i  fakture).

2

1.2.  RAZVIJANJE  USLUŽNOG  AMBIJENTA

Pod    

uslužnim     ambijentom

    podrazumevamo     korišćenje     fizičkih     elemenata     za 

dizajniranje  uslužnog  prostora  u  skladu  sa  vrstom  uslužne  delatnosti  i  potrebama  kupaca.  Na 

sledećoj  slici  (slika  br.  1)  predstavljen  je  model  uslužnog  ambijenta  gde,  zbog  neodvojivosti 

usluga,  ambijent  preduzeća  podjednako  utiče  i  na  zaposlene  i  na  potrošače.

Model  uslužnog  ambijenta  koji  će  biti  prikazan  sastoji  se  iz  pet  faza.  Prva  faza  su 

dimenzije   uslužnog   procesa

,   zatim   sledi   druga   faza   

percepcije   uslužnog   ambijenta

,   u 

trećoj  fazi  prikazani  su  

faktori  koji  utiču  na  reakcije  kako  zaposlenih  tako  i  potrošača 

na  uslužni  ambijent

,  četvrta  faza  definiše  

interne  odgovore  na  stimulanse  iz  okruženja

dok   su   u   petoj   fazi   prikazani   

mogući   oblici   ponašanja   uslovljeni   stimulansima   iz 

okruženja

.

2

  

Veljković  S.

  (2009)  

Marketing  usluga.  

Beograd:  Ekonomski  fakultet 

„UPRAVLJANJE  USLUŽNIM  AMBIJENTOM  -  PRIMER 

USLUŽNOG  AMBIJENTA  HOTELA  „DIVČIBARE“

OKTOBAR,  2016.

8

Prema  prethodnom  modelu  uslužnog  ambijenta  vidi  se  da  prva  faza  obuhvata 

dimenzije  fizičkog  okruženja

:

ambijentalne   uslove   u   koje   spadaju:   temperatura   i   kvalitet   vazduha,   buka, 

muzika,  miris;

funkcionalnost     prostora     koja     obuhvata     elemente     kao     što     su     izgled     i 

opremljenost  objekta;

znakovi,     simboli     i     predmeti     za     ličnu     upotrebu     obuhvataju     signalizaciju, 

predmete  za  ličnu  upotrebu  koji  daju  karakter  i  individualnost,  stil  i  dekor.

Posle  definisanja  dimenzija  fizičkog  okruženja,  sledi  druga  faza  u  kojoj  se  formira 

percepcija  uslužnog  preduzeća

,  upravo  na  prethodno  definisanim  dimenzijama.  Percepciju 

uslužnog  okruženja  je  teško  definisati  jer  će  svaki  potrošač  imati  drugačiju  percepciju  istog  

uslužnog  preduzeća.  Svako  uslužno  preduzeće  bi  trebalo  da  kreira  svoj  uslužni  ambijent  u 

skladu   sa   svojim   ciljnim   tržištem.   Strateško   upravljanje   uslužnim   ambijentom   upravo 

Izvor

:

  

Veljković  S.

  (2009)  

Marketing  usluga.  

Beograd:  Ekonomski  fakultet

 

Slika  br  1

:

  

Model  uslužnog  ambijenta

background image

„UPRAVLJANJE  USLUŽNIM  AMBIJENTOM  -  PRIMER 

USLUŽNOG  AMBIJENTA  HOTELA  „DIVČIBARE“

OKTOBAR,  2016.

10

Fiziološki  odgovori

  obuhvataju  prijatnost  i  udobnost  za  zaposlene  i  za  potrošače. 

Prostori  u  kojima  je  zagušljivo,  ili  je  muzika  preglasna,  a  osvetljenje  preslabo,  ili  prejako 

neke  su  od  situacija  u  kojima  će  se  i  zaposleni  i  potrošači  osećati  nelagodno,  dok  su  

adekvatni  radni  prostor  i  odgovarajući  ambijentalni  uslovi  povezani  sa  pozitivnim  stavom 

zaposlenih  da  nastave  sa  produktivnim  radom  i  pruže  što  bolju  uslugu  potrošačima.

U   petoj   fazi   definišemo   

bihejvioralne   odgovore   na   fizičke   elemente

,   koji   su 

okarakterisani  kao  ponašanja  u  kojima  potrošači  prihvataju,  ili  izbegavaju  uslugu.  Okruženje 

u  prodajnim  objektima  utiče  na  ponašanja  kao  što  su:  uživanje  u  kupovini,  kupovine  koje 

se  ponavljaju,  potrošen  novac,  utisci  o  preduzeću,  vreme  provedeno  u  kupovini,  želja  da  se 

što   duže   ostane   i   bolje   istraži   objekat,   itd.   Mogućnosti   socijalne   interakcije   između 

zaposlenih  i  potrošača  definišu  se  varijablama  okruženja  kao  što  su:  fizička  bliskost,  način 

sedenja,  veličina  prostora  i  fleksibilnost  u  promeni  konfiguracije  uslužnog  ambijenta.

1.3.  SOR  MODEL

Reakcija   ljudi   zavisi   od   unutrašnjih   procesa   i   spoljašnjih   uticaja,   tj.   ljudi   se 

ponašaju  u  skladu  sa  fiziološkom  i  psihološkom  strukturom  i  neposrednom  okolinom.

Model  ponašanja  ljudi,  uključujući  potrošače,  zove  se  

SOR

  (

stimulus – organism – 

response

)  model  koji  se  sastoji  od  tri  glavna  elementa:

stimulansa

;

osoba

;

odgovora  na  stimulanse

.

4

Ambijentalni   stimulansi

   podrazumevaju   elemente   fizičkog   okruženja   preduzeća 

(eksterijer,  enterijer,  osvetljenje  i  ostali  opipljivi  elementi  preduzeća)  i  oni  se  tumače  putem 

pet  čula:  vida,  sluha,  mirisa,  ukusa  i  dodira.  Ovim  stimulansima  se  mora  efikasno  upravljati  

kako  bi  se  stvorila  atmosfera  primerena  vrsti  uslužnog  preduzeća.

4

  

Sudžuk  D

.,  

Rabasović  B

.  (2010)  

Marketing  usluga

.  Valjevo:  Vipos

„UPRAVLJANJE  USLUŽNIM  AMBIJENTOM  -  PRIMER 

USLUŽNOG  AMBIJENTA  HOTELA  „DIVČIBARE“

OKTOBAR,  2016.

11

Pod   

osobama

   podrazumevamo  potrošače  i  zaposlene  koji  su  izloženi  kombinaciji 

ambijentalnih  stimulansa  u  trenucima  isporuke  usluge.

Pod   

odgovorima  na  stimulanse

   podrazumevamo  ponašanje  potrošača  i  zaposlenih 

kao  odgovor  na  ambijentalne  stimulanse,  a  način  na  koji  će  oni  reagovati  na  ponuđene 

proizvode  i  usluge  zavisi  od  informacija  koje  potrošači  i  zaposleni  primaju  putem  svojih 

čula,  ali  i  od  ličnosti,  prethodnih  iskustava  potrošača  i  njihove  motivacije.  Tri  osnovna  

emotivna  stanja  koja  utiču  na  odgovor  zaposlenih  i  potrošača  na  ambijentalne  stimulanse  su:

zadovoljstvo    -    nezadovoljstvo

:   stanje    koje   pokazuje   stepen    zadovoljstva 

potrošača  i  uslužnog  osoblja;

napetost     -     opuštenost

:     stanje     koje     pokazuje     stepen     opuštenosti     i 

stimulativnosti  potrošača  i  zaposlenih;

superiornost   -   inferiornost

:   stanje   koje   pokazuje   stepen   samouverenosti, 

kontrole  i  veštinu  slobodnog  reagovanja  u  uslužnom  okruženju.

Svi  odgovori  na  stimulanse  iz  okruženja  mogu  se  svrstati  u  dve  grupe:  

prihvatanje 

i  izbegavanje

.

Na  sledećoj  slici  (slika  br.  2)  prikazana  su  tri  elementa  SOR  modela.

Sve   što   potrošač   može   da   vidi,   čuje,   pomiriše   i   oseti   u   uslužnom   objektu  

predstavlja     stimulanse     koji     se     plasiraju     potrošaču     pravilnim     dizajniranjem     prodajnog 

Slika  br  2

:

  

SOR  model 

Izvor

:  

Veljković  S.

  (2009)  

Marketing  usluga.  

Beograd:  Ekonomski  fakultet

 

background image

„UPRAVLJANJE  USLUŽNIM  AMBIJENTOM  -  PRIMER 

USLUŽNOG  AMBIJENTA  HOTELA  „DIVČIBARE“

OKTOBAR,  2016.

13

1.3.1.  UREĐENJE  I  ELEMENTI  EKSTERIJERA  USLUŽNOG  OBJEKTA

Prvo   što   potencijalni   kupac   uoči   kada   je   u   pitanju   uslužno   mesto   je   spoljašnji  

izgled  i  upravo  je  njegova  uloga  da  privuče  potrošača  da  uđe  u  određeni  uslužni  objekat. 

Odluka  da  li  će  kupac  posetiti  određeni  objekat,  ili  ne  prvenstveno  zavisi  od  prvog  utiska.

Spoljašnjost  uslužnog  prostora  uključuje

:

spoljašnji     dizajn     objekta     koji     obuhvata     visinu     i     dubinu     prostora,     vrste 

korišćenog   materijala   (materijal   od   kojeg   je   uslužni   prostor   napravljen,   cigla,   kamen,  

kombinacija  materijala,  itd.),  strukturu  fasade  i  njen  oblik;

spoljne  osobine  kao  što  su:  parking,  trotoari,  autobuska  stajališta,  spoljašnje 

osvetljenje;

spoljašnje  oznake  kao  što  su:  logo,  reklama  i  ostali  znaci  i  simboli.

Spoljašnji   dizajn

   uslužnog   objekta   mora   biti   privlačan   i   primetan,   ali   nikako 

napadan,  mora  da  zrači  dobrodošlicom,  da  je  u  prijatnom  okruženju  sa  dobrom  mogućnošću 

prilaska  i  jasno  postavljenom  signalizacijom  i  obaveštenjima.  Veličina  objekta  u  velikoj  meri 

određuje  način  poslovanja  preduzeća.  Dobar  eksterni  dizajn  je  važan  „prodavcu“  jer  dolazi 

do  istog  psihološkog  procesa  kao  i  kod  uspešno  dizajnirane  usluge:  na  osnovu  spoljašnjeg 

izgleda  potrošač  stvara  sliku  o  ceni,  kvalitetu,  mogućem  zadovoljstvu,  itd.  Materijali  koji  su  

korišćeni  u  izgradnji,  rasveta  koja  je  postavljena  i  struktura  fasade  uslužnog  objekta  mora  

da  bude  u  skladu  sa  zamišljenim  imidžom  objekta  i  ciljne  grupe  potrošača.  Kako  bi  se  

percepcija   u   svesti   potrošača   o   imidžu   uslužnih   objekata   učvrstila,   „prodavci“   sa   većim  

brojem  uslužnih  objekata  nastoje  da  sve  svoje  objekte  urede  na  isti  način,  spolja  i  iznutra.  

Tako  možemo  videti  da  svi  

Maxi

  objekti  liče  jedan  na  drugi  u  svakom  gradu  u  Republici 

Srbiji,  gde  je  jedna  od  bitnih  razlika  samo  u  veličini  objekta,  dok  enterijer  i  eksterijer  

uglavnom  ostaju  isti.

Spoljašnja  reklama  i  logo

  predstavljaju  vizuelnu  poruku  uslužnog  objekta  koja  se 

šalje  potencijalnim  kupcima  i  omogućava  bolju  uočljivost  i  sa  veće  distance.  Reklama  i 

logo  moraju  biti  postavljeni  tako  da  su  vidljivi  gotovo  sa  svih  strana  prilaza  objektu.

„UPRAVLJANJE  USLUŽNIM  AMBIJENTOM  -  PRIMER 

USLUŽNOG  AMBIJENTA  HOTELA  „DIVČIBARE“

OKTOBAR,  2016.

14

Pešačka  staza

   koja  vodi  do  uslužnog  mesta  treba  da  bude  dizajnirana  tako  da 

izgleda  kao  glavna,  iako  u  okruženju  postoji  još  pešačkih  staza,  kako  bi  se  potencijalni 

potrošači  kretali  baš  tom  stazom.

Postojanje  parkinga  za  zaposlene  i  potrošače

  uslovljeno  je  lokacijom  na  kojoj  se 

nalazi  uslužni  objekat  i,  u  zavisnosti  od  željenog  imidža  i  ciljne  grupe  potrošača,  parking  za 

određene  formate  objekata  je  neizostavni  element.  Za  prodajne  formate  namenjene  velikim 

kupovinama  i  osećaju  lagodnosti  i  luksuza  parking  je  neizostavni  element  u  ukupnoj  ponudi, 

dok,  kada  su  u  pitanju  objekti  manjih  formata,  ili  objekti  u  komšiluku,  ovaj  element  nije  

odlučujući  za  ukupni  utisak  o  objektu.

6

Spoljašnje  oznake

  su  sve  one  oznake  koje  potrošači  vide  pre  ulaska  u  sam  uslužni 

objekat.   To   može   da   bude   oznaka   radnog   vremena,   načini   plaćanja,   reklame   određenih 

brendova,  obaveštenja  o  akcijama  i  sniženim  cenama,  itd.  Znaci,  simboli  i  oznake  koje  se  

koriste   u   uslužnom   procesu   jako   su   bitne   za   percepciju   o   kvalitetu   celokupne   uslužne 

ponude.     Pomoću     direktnih     i     indirektnih     kanala,     pomoću     kojih     preduzeće     konstantno 

komunicira   sa   potrošačima,   kreira   se   imidž   firme   (naziv   preduzeća   i   logo),   pomaže   se 

potrošačima   u   boljem   snalaženju   (npr.   natpis   ulaz/izlaz,   natpis   iznad   uslužnog   objekta, 

smernica   na   najbližoj   raskrsnici,   itd.),   informišu   se   potrošači   o   celokupnom   uslužnom 

procesu.  Dovoljno  velike  oznake,  logo,  dizajn  oznaka,  boja  i  oblik  slova  pomoću  kojih  se  

preduzeće  identifikuje  i  postaje  prepoznatljivo  jako  su  važni  elementi  eksterijera.

Pogodna  lokacija  i  okruženje

  za  uslužne  objekte  bira  se  na  osnovu  veličine  istih  i 

potreba   ciljne   grupe   potrošača.   Mali   „prodavac“   mnogo   lakše   može   naći   lokaciju   koja 

odgovara   njemu   i   njegovom   budžetu,   dok   se   veći   „prodavci“   pozicioniraju   na   osnovu 

potreba  svog  ciljnog  tržišta  jer  je  to  preduslov  za  njihov  opstanak  na  tržištu.  Zbog  toga  je  

izbor  lokacije  koja  će  odgovarati  njenim  potencijalnim  kupcima  vrlo  važna  odluka,  pogotovo 

što  se  faktori  koji  utiču  na  nju  brzo  menjaju.

Osnovni   izazov   za   „prodavce“   je   obezbediti   određenu,   konkretnu   i   konkurentnu 

lokaciju  i  da na  tom  mestu  prodaju  svoje  usluge.  Kako  bi  se  obezbedila  lojalnost  prema  

izabranoj   lokaciji   potrebno   je   prvenstveno   ispitati   svoje   ciljno   tržište   i   na   taj   način 

6

   University     of     Novi     Sad,     Department     of     Geography,     Tourism     and     Hotel     management: 

http://www.dgt.uns.ac.rs/english/page.php?53

,  (pristupljeno  09.09.2016.)

background image

„UPRAVLJANJE  USLUŽNIM  AMBIJENTOM  -  PRIMER 

USLUŽNOG  AMBIJENTA  HOTELA  „DIVČIBARE“

OKTOBAR,  2016.

16

 

Boje  koje  su  zastupljene  u  uslužnom  objektu,  osvetljenje  i  temperatura  takođe  utiču  

na  ponašanje  kupca  pri  kupovini.  Ukoliko  je  uređenje  objekta  dobro  potrošačima  će  usluga 

biti  primamljivija,  pa  će  i  više  „kupovati“.

Tri  ključna  pitanja  od  velike  važnosti  za  enterijer  uslužnog  objekta  su

:

kako  izgleda  enterijer  prodajnog  mesta;

koliko  dobro  je  organizovana  komunikacija  sa  kupcima;

da  li  usluge  „komuniciraju“  sa  kupcima.

7

Dizajniranje     enterijera

    uslužnog     objekta     predstavlja     estetsko     oblikovanje     i 

uređivanje  prodajnih  površina.  Svrha  dizajniranja  enterijera  je  navesti  potrošača  da  kupi,  

nakon  što  je  naveden  da  uđe  u  objekat,  a  da  se  pritom  ubedi  u  dobru  proporciju  cene  i 

kvaliteta  u  prijatnoj  atmosferi  kako  bi  ti  isti  potrošači  počeli  da  na  istom  mestu  obavljaju  

kupovinu  kroz  vreme.

Oznake

    u     uslužnom     objektu     moraju     da     pruže     sve     neophodne     informacije 

potrošačima  na  način  koji  je  njima  jasan.  Neke  oznake  mogu  da  pomognu  u  prodaji  usluga, 

ili  u  privlačenju  novih  kupaca.  

Oprema

   koja   se   koristi   unutar   uslužnog   objekta   služi   za   bolje   pružanje   usluga 

potrošačima  i  omogućava  bezbedan  pristup  uslugama.  

Kako   bi   se   zadovoljile   ljudske,   marketinške   i   operacione   potrebe   u   definisanju 

uslužnog  ambijenta  neophodno  je  naparaviti  kompromise,  s’  obzirom  na  to  da  se  ne  može 

svima  udovoljiti,  ali  je  moguće  napraviti  optimum  koji  bi  manje,  ili  više  odgovarao  većini: 

ciljnim     potrošačima,     zaposlenima     i     uslužnim     preduzećima.    

Pre     definisanja     uslužnog 

ambijenta,  preduzeće  mora  da  odgovori  na  pitanja  kao  što  su

:

koje  je  ciljno  tržište  preduzeća;

koji  su  zahtevi  definisanog  ciljnog  tržišta;

koji     fizički     elementi     mogu     doprineti     stvaranju     pozitivnih     emocija     kod 

potrošača;

7

  InfoGO.biz:  

http://www.infogo.biz/marketing-filosofija-uspeha.

,  (pristupljeno  11.09.2016.)

„UPRAVLJANJE  USLUŽNIM  AMBIJENTOM  -  PRIMER 

USLUŽNOG  AMBIJENTA  HOTELA  „DIVČIBARE“

OKTOBAR,  2016.

17

kako  elementi  koji  doprinose  stvaranju  pozitivnih  emocija  kod  potrošača  utiču 

na  zaposlene  i  na  operativni  deo  preduzeća.

Potrošači    svoje   mišljenje   o    preduzeću    kreiraju    na    osnovu    čulnih    stimulansa: 

vizuelnih,  zvučnih,  mirisnih  i  drugih  stimulansa.

Vizuelni  stimulansi

  predstavljaju  vizuelno  (ne)  usaglašavanje  u  kojima  se  izdvajaju 

harmonija  i  kontrast,  gde  harmonija  predstavlja  mirno  i  formalno  poslovno  okruženje,  a 

kontrast,  uzbudljivo  i  neformalno  poslovno  okruženje.

Veličina   preduzeća,   znakova   i   prostorija   u   preduzeću   je   od   velikog   značaja   za 

percepciju  potrošača  o  objektu  u  kome  se  nalaze.  Mnogi  potrošači  velike  firme,  prodavnice  

i  maloprodajne  objekte  povezuju  sa  moći,  uspehom  i  ne  osećaju  strah  od  pogrešnog  izbora 

i  kupovine  neadekvatne  usluge.  Sa  druge  strane,  postoje  oni  kupci  koji  smatraju  da  su  

velika  preduzeća  depersonalizovana  i  u  skladu  sa  takvim  načinom  razmišljanja  se  ponašaju  i 

reaguju.  Upravo  zbog  svih  prethodno  navedenih  razloga  veličina  uslužnog  preduzeća  zavisi 

od  potreba  ciljnog  tržišta.  Percepcija  oblika  u  uslužnom  objektu  nastaje  na  osnovu  rasporeda 

polica,  gondola,  reklama  u  samom  objektu,  itd.  Vertikalni  model  rasporeda  u  objektu  asocira 

na  ozbiljnije,  snažnije  i  stabilnije  okruženje,  prostor  čini  višim  i  daje  iluziju  povećanog  

prostora.

Horizontalni   model   rasporeda   u   objektu   asocira   na   relaksaciju   i   odmor,   dok 

dijagonalni   model   asocira   na   prosperitet   i   progres.   Postoji   i   kombinacija   više   modela 

rasporeda  u  jednom  objektu.

Boje

   psihološki  utiču  na  potrošače  usled  tri  karakteristike  stvarajući  na  taj  način 

potrošačima  prvi  utisak  o  okruženju,  a  to  su:  nijanse,  jačine  i  intenzitet  boja.  Uticaj  boja  na  

ponašanje  kupaca  zaokuplja  sve  veću  pažnju  menadžera  u  uslužnom  biznisu.  Postoje  prirodni 

simboli  boja,  ali  i  uobičajene  asocijacije  na  određene  boje  i  odgovori  ljudi  na  njih.

background image

„UPRAVLJANJE  USLUŽNIM  AMBIJENTOM  -  PRIMER 

USLUŽNOG  AMBIJENTA  HOTELA  „DIVČIBARE“

OKTOBAR,  2016.

19

Ukoliko  

arhitektura

  fizičkog  prostora  može  dizajnom  da  odgovori  na  zahtev  ciljnog 

tržišta,  poveća  efikasnost  procesa  isporučivanja  usluga  i  takav  dizajn  sebi  priušti,  govorimo 

o  kompromisu  tri  vrste  dizajna  uklopljenih  u  kompatibilnu  celinu.

8

Ulaz

  u  objekat  može  takođe  da  utiče  na  percepciju  potrošača,  naročito  ako  se  u 

objektu  nalaze  prvi  put.  Čist  ulaz,  oznake  o  načinu  kretanja  kroz  objekat  na  samom  ulazu  

samo  su  neki  od  taktičkih  faktora  da  potrošač  koji  prvi  put  ulazi  u  određeno  uslužno 

preduzeće  stvori  pozitivan  stav  o  preduzeću.

Osvetljenje

   određuje   raspoloženje,   ton   i   tempo   usluge.   U   objektima   sa   slabijim 

osvetljenjem  govori  se  tiše  i  vlada  formalna  atmosfera.  U  objektima  sa  jakim  osvetljenjem 

nivo  buke  je  uglavnom  viši,  a  komunikacija  između  potrošača  i  zaposlenih  je  dinamičnija.

Zvučni   stimulansi

   utiču   na   raspoloženje,   privlače   pažnju   i   pružaju   informacije 

potrošačima.  U  zavisnosti  od  jačine  zvuka,  zvučni  stimulansi  mogu  da  utiču  pozitivno,  ili 

negativno  na  potrošače.  Od  zvučnih  stimulansa,  muzika opušta  potrošače  i  utiče  na  njihovo 

raspoloženje,  dok  interne  reklame  koje  se  puštaju  imaju  informativni  karakter  o  trenutnim 

događanjima  u  uslužnom  objektu.

 Cilj  ozvučenja  je  da  na  nenametljiv  način  omogući  kupcima  da  uživaju u  kupovini, 

da  zakamuflira  buku  u  objektu  koju  prave  ostali  kupci  i  neophodna  oprema  u  objektu.  Zvuk 

mora  da  se  ravnomerno  prostire  kroz  objekat  na  način  da  ispunjava  prostor,  a  da  ne  ide  

direktno   u   kupca   i   da   dobro   bude   uklopljen   uz   enterijer.   Zvuk   mora   biti   konstantnog 

intenziteta  i  kvaliteta  gde  god  se  kupac  nalazio  u  objektu.

Muzika  u  pozadini  (

background  music

)  stimuliše  pozitivnu  atmosferu  u  uslužnom 

objektu   i   na   taj   način   utiče   na   raspoloženje   potrošača   i   dužinu   vremena   koje   potrošač 

provede  u  objektu.

Pored  pozitivnih  emocija  koje  budi  u  potrošačima,  muzika  utiče,  kako  na  ponašanje 

potrošača,   tako   i   na   ponašanje   zaposlenih   u   uslužnom   objektu.   Mišljenja   stručnjaka   po 

pitanju  muzike  u  uslužnim  objektima  su  oprečna.  Jedni  smatraju  da  muzika  samo  ometa  

proces  nerutinske  kupovine,  dok  drugi  smatraju  da  muzika  podiže  raspoloženje  i  olakšava 

taj  proces.  Zaposleni  bolje  i  produktivnije  rade  kada  postoji  muzika  u  objektu  što  utiče  i  na  

satisfakciju   potrošača.   Prema   istraživanjima   nekih   studija,   potrošači   smatraju   da   uslužni 

8

  LINKuniversity:  

http://www.link-university.com/Marketing-miks/

,  (pristupljeno  11.09.2016.) 

„UPRAVLJANJE  USLUŽNIM  AMBIJENTOM  -  PRIMER 

USLUŽNOG  AMBIJENTA  HOTELA  „DIVČIBARE“

OKTOBAR,  2016.

20

objekti  koji  puštaju  muziku  brinu  o  zadovoljstvu  potrošača,  ne  samo  pruženim  uslugama,  

već  i  na  ličnom  nivou.

Muzika   bržeg   tempa   ubrzava   tempo   kretanja   potrošača   kroz   objekat   i   njihovih 

aktivnosti,  dok  sporija  muzika  utiče  na  duže  zadržavanje  potrošača  u  objektu.

Zvučni  efekti  u  uslužnom  objektu  zavise  od  arhitekture  samog  prostora  u  kome  se 

objekat  nalazi.  Visoki  plafoni,  bučni  klima  uređaji  i  ventilacija  samo  su  neki  od  zvučnih  

efekata  koji  imaju  negativne  posledice  ispoljene  kroz  ponašanje  potrošača.

Kada  su  u  pitanju  

mirisni  stimulansi

  menadžeri  uslužnih  objekata  treba  da  obrate 

pažnju   na   to   koji   su   mirisni   stimulansi   poželjni,   a   koje   bi   trebalo   izbegavati.   Loša  

ventilacija,   neprimerena   temperatura   koja   pogoduje   širenju   neprijatnih   mirisa,   zagušljiv 

prostor,   ustajao   vazduh   predstavljaju   mirise koje   treba   izbegavati,   dok   su   prijatni   mirisi,  

naročito  ukoliko  asociraju  na  neku  od  ponuđenih  usluga,  samo  još  jedan  način  kako  privući 

kupca  da  „kupi“  još  neku  uslugu.  Uticaj  mirisa  je  vrlo  značajan  za  ponašanje  potrošača  i  

direktno   utiče   na   utisak   o   celokupnom   uslužnom   ambijentu,   proces   usluživanja   i ukupni 

kvalitet  usluge.

Temperatura

  u  velikoj  meri  može  uticati  na  ponašanje  potrošača  pri  kupovini  i  na 

tok   njihove   kupovine.   Najbolje   rešenje   jeste   ugradnja   centralnog   sistema   za   grejanje   i  

hlađenje  uslužnih  objekata  jer  je  u  suprotnom  jako  teško  održati  konstantnu  temperaturu  jer 

Slika  br  4

:

  

Uticaj  mirisnih  aroma  na  ponašanje  potrošača 

Izvor

:

  

Veljković  S.

  (2009)  

Marketing  usluga.  

Beograd:  Ekonomski  fakultet 

background image

„UPRAVLJANJE  USLUŽNIM  AMBIJENTOM  -  PRIMER 

USLUŽNOG  AMBIJENTA  HOTELA  „DIVČIBARE“

OKTOBAR,  2016.

22

Druga   kategorija   su   hoteli,   u   koje   opet   mnogi   žele   da   odsednu,   što   je   takođe  

moguće,  jer  postoji  nekoliko  hotela  na  Divčibarama:  hotel  „Maljen“,  hotel  „Pepa“  i  hotel  

„Divčibare“,  čiji  ćemo  uslužni  ambijent  predstaviti  u  ovom  delu  rada.

9

2.1.  HOTEL  „DIVČIBARE“

Hotel

    „

Divčibare

“     se     nalazi     u     samom     centru     vazdušne     banje     i     predstavlja 

najznačajniji  turistički  objekat,  kako  zbog  raznovrsnosti  i  kvaliteta  ponude,  tako  i  zbog  broja 

smeštajnih  jedinica.

Hotel   raspolaže   sa   250   ležajeva   raspoređenih   u   99   soba   i   4   apartmana   koji 

ispunjavaju   moderne   standarde   svetskog   hotelijerstva.   Smeštajni   deo   je   posebna   celina   u 

sklopu  hotela,  što  omogućava  nesmetan  odmor  gostima  u  bilo  koje  doba  dana.  Hotel  je 

kategorisan   sa   tri   zvezdice,   a   sobe   su   obezbeđene   najsavremenijim   sistemom   kartica   sa  

mikročipom.

2.1.1.  RESTORAN

U  okviru  hotela  se  nalazi   

restoran

   koji  raspolaže  sa  300  mesta,  a  u  njegovom 

sklopu  je  i  prostrana  restoranska  terasa  koja  je  u  funkciji  tokom  letnje  sezone.  Restoran  

pruža  vrhunsku  uslugu  pripremanja  pansionskih,  svečanih  i  

a’la  carte

  obroka.  Doručak  je  na 

bazi  švedskog  stola,  dok  se  ručak  i  večera  serviraju  po  meniju.  Pansionski  gosti  imaju  izbor 

od  tri  jela  na  meniju,  a  sportistima,  rekovalescentima,  kao  i  gostima  sa  specijalnim  načinom  

ishrane  nudi  se  mogućnost  pripremanja  posebnih  obroka.

U  okviru  restorana  nalaze  se  tzv.  „

Vojvodin  salon

“  i  

aperitiv  bar

.  

9

  Divčibare:  

http://www.divcibare.org.rs/

,  (pristupljeno  10.09.2016.)

„UPRAVLJANJE  USLUŽNIM  AMBIJENTOM  -  PRIMER 

USLUŽNOG  AMBIJENTA  HOTELA  „DIVČIBARE“

OKTOBAR,  2016.

23

Vojvodin   salon

“   je   zasebna   celina   u   okviru   restorana   kapaciteta   50   mesta, 

pogodna  za  organizovanje  poslovnih  ručkova,  ili  večera,  malih  slavlja  i  drugih  okupljanja 

koja  podrazumevaju  gurmansko  uživanje  u  ponudi  izvrsne  hotelske  kuhinje.

10

  

Kapacitet   

aperitiv  bara

   je  100  mesta.  U  letnjim  mesecima  ima  i  baštu  koja  se  

prostire  pored  samog  ulaza  u  hotel.  Svakog  dana  gostima  se  nudi  veliki  izbor  kvalitetnih  

poslastica  -  torti,  kolača,  palačinaka  raznih  vrsta,  voćnih  salata,  sladoleda,  frapea.

U  hotelu  „Divčibare“  je  moguće  organizovati  seminare  u  više  sala,  u  zavisnosti  od 

potreba  klijenata.

Kamin  sala

  je  pogodna  za  održavanje  seminara,  prezentacija,  stručnih  usavršavanja 

i  koktela  do  300  mesta.  Poseduje  neophodnu  konferencijsku  opremu:  projektor  i  platno  za 

projekcije,  flip  čart,  ozvučenje.

U  hotelu  „Divčibare“  postoji  mogućnost  korišćenja  više  manjih  celina  za  potrebe 

seminara  i  radionica.

U  izgradnji  je  i  

kongresni  centar

  na  površini  od  20.000  kvadratnih  metara,  sa  300 

smeštajnih  jedinica  i  sa  svim  pratećim  uslovima  za  kongresni  turizam.

2.1.2.  WELLNESS,  SPORT  I  REKREACIJA

Hotel  „Divčibare“  svojim  gostima  pruža  usluge   

wellness

-a  u  okviru  koga  njihovi 

gosti  mogu  uživati  u  bazenu  i  sauni.

Ubrzan   tempo   života   i   izloženost   fizičkom   i   mentalnom   stresu   nameću   čoveku  

modernog  doba  potrebu  da  sebi  priušti  vreme  za  odmor,  opuštanje  i  obnavljanje  energije. 

Pre  20  godina  američki  lekar  

Halbert  Dan

  pokretu  koji  je  imao  za  cilj  da  na  ovaj  način 

doprinese  poboljšanju  psihofizičkog  stanja  daje  ime  

wellness

.

Blagodeti   

wellness

-a   ne   samo   da   upotpunjuju   boravak   u   ovom   hotelu,   već   i 

povoljno  utiču  na  organizam  i  dugo  pošto  gost  ode  iz  hotela.

10

  Hotel  „Divčibare“:  

http://www.divcibaresmestaj.net/hoteli/hotel3/

,  (pristupljeno  10.09.2016.)

background image

„UPRAVLJANJE  USLUŽNIM  AMBIJENTOM  -  PRIMER 

USLUŽNOG  AMBIJENTA  HOTELA  „DIVČIBARE“

OKTOBAR,  2016.

25

kvalitet   pružene   usluge,   osoblje   je   više   motivisano,   a   poboljšava   se   imidž   i   reputacija 

hotela.

„UPRAVLJANJE  USLUŽNIM  AMBIJENTOM  -  PRIMER 

USLUŽNOG  AMBIJENTA  HOTELA  „DIVČIBARE“

OKTOBAR,  2016.

26

ZAKLJUČAK

Upravljanje  fizičkim  elementima  usluge  predstavlja  sve  ono  što  je  opipljivo,  počevši 

od   uslužnog   objekta,   pa   sve   do   zaposlenih   u   njemu.   Tokom   trajanja   uslužnog   procesa 

fizički  elementi  doprinose  pozitivnom,  ili  negativnom  iskustvu  potrošača.  Pre  ulaska  u  neki 

uslužni   objekat,   potrošači   ocenjuju   taj   objekat   na   osnovu   reklame   koju   su   videli   u 

masovnim   medijima.   Ukoliko   reklama   pozitivno   utiče   na   potrošača   i   on   odluči   da   taj 

objekat  poseti,  na  putu  do  njega  ocenjuje  njegovu  lokaciju,  pristupačnost  prilaska,  lakoću 

nalaženja,  reklamu  na  samom  objektu,  itd.  Na  samom  ulasku  primećuje  opremu  u  objektu, 

izgled   zaposlenih,   oseća   mirise   i   temperaturu   u   objektu.   U   procenu   dalje,   ulazi   i   cena 

usluge,  njen  kvalitet,  stručnost  zaposlenih  da  ponude  alternativu,  da  pruže  kvalitetnu  uslugu,  

itd.

Fizički     elementi     imaju     bitnu     ulogu     u     „pakovanju“     i     plasiranju     usluga,     jer 

predstavljaju  pokazatelje  kvaliteta  usluga  potrošačima  i  doprinose  imidžu  preduzeća.  Imidž 

preduzeća  dalje,  unapređuje  kupovinu  usluga  i  smanjuje  nivo  osećaja  rizika  pri  kupovini. 

Prema   tome,   da   bi   preduzeća   kreirala,   unapredila   i   pružila   usluge   koje   će   odgovarati 

potrebama   potrošača,   neophodno   je   da   razumeju   kako   oni   biraju,   kupuju,   koriste   i 

procenjuju  korist  usluga,  kao  i  koji  su  to  faktori  koji  izazivaju  promenu  njihovog  ponašanja.

Da     bi     se     predupredili     problemi     i     kreirao     odgovarajući     ambijent     usluživanja 

neophodno   je   razmatrati   pitanje   uslužnog   ambijenta,   kako   sa   aspekta   kupaca,   tako   i   sa 

strane   zaposlenih.   Da   bi   se   kreirao   odgovarajući   uslužni   ambijent   jako   je   značajno 

posmatrati  ponašanje  i  reakciju  potrošača  od  strane  menadžera,  poslovođa  i  zaposlenih  na  

prvoj  liniji  usluživanja.  Stalno  unapređivanje  uslužnog  ambijenta  je  neophodno  čak  i  kada  u  

potpunosti   odgovara   potrebama   kupaca,   kako   zbog   ponašanja   konkurencije,   tako   i   zbog 

činjenice  da  se  potrošači  brzo  „zasite“  i  osete  želju  za  novinama,  a  sve  te  modernizacije 

doprinose  imidžu  preduzeća,  satisfakciji  postojećih  potrošača  i  privlačenju  novih,  moderno 

orijentisanih  potrošača.

Imajući  u  vidu  primer  hotela  „Divčibare“  može  se  zaključiti  da  je  menadžment  i  

marketing  tim  hotela  veoma  svestan  značaja  kvaliteta  usluga  za  satisfakciju  potrošača.  Otuda 

background image

„UPRAVLJANJE  USLUŽNIM  AMBIJENTOM  -  PRIMER 

USLUŽNOG  AMBIJENTA  HOTELA  „DIVČIBARE“

OKTOBAR,  2016.

28

L I T E R A T U R A

:

[1]  

Veljković  S.

  (2009)  

Marketing  usluga.  

Beograd:  Ekonomski  fakultet

[2]  

Milisavljević

  

M

.  (1980)  

Marketing

.  Beograd:  Savremena  administracija 

[3

]  Sudžuk  D

.,  

Rabasović  B

.  (2010)  

Marketing  usluga

.  Valjevo:  Vipos

[4]  Usluge:  

http://www.prosoft.rs/usluge.aspx

 

    

  (pristupljeno  09.09.2016.)

[5]   University  of  Novi  Sad,  Department  of  Geography,  Tourism  and  Hotel  management:  

http://www.dgt.uns.ac.rs/english/page.php?53

,  (pristupljeno  09.09.2016.)

[6]  Divčibare:  

http://www.divcibare.org.rs/

,  (pristupljeno  10.09.2016.)

[7]  Hotel  „Divčibare“:  

http://www.divcibaresmestaj.net/hoteli/hotel3/

,  (pristupljeno  10.09.2016.)

[8]  InfoGO.biz:  

http://www.infogo.biz/marketing-filosofija-uspeha.

,  (pristupljeno  11.09.2016.)

[9]  LINKuniversity:  

http://www.link-university.com/Marketing-miks/

,  (pristupljeno  11.09.2016.) 

 

Želiš da pročitaš svih 1 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti