1

UNIVERZITET ’’UNION – NIKOLA TESLA’’ U 

BEOGRADU

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE I PRAVO

SEMINARSKI RAD

PREDMET : Istraživanja sadržana u zavržnom radu

Profesor : Doc. dr Božidar Otašević

Student : Mladen Perić

Smer : Bezbednost (grupa 1)

Broj indeksa : I0619-19

Beograd, Jun 2022.

2

Sadržaj

1. Uvod………………………………………………………………………3
2. Pojam I karakteristike organizovanog kriminaliteta………………………4
3. Trgovina ljudima u medjunarodnim konvencijama……………………….5
4. Faze izvršenja……………………………………………………………..7
5. Krijumčarenje I trgovina ljudima…………………………………………11
6. Vidovi trgovine ljudima…………………………………………………..12
7. Trgovina ljudima u Krivičnom zakonu Republike Srbije………………...17
8. Republički tim protiv trgovine ljudima…………………………………...18
9. ASTRA……………………………………………………………………19
10.Zaključak………………………………………………………………….20
11. Literatura………………………………………………………………….21

 Uvod

background image

4

organizovanog   kriminaliteta,   istraživači   na   raspolaganju   najčešće   imaju   četiri   vrste   izvora 
podataka: 

1) izjave članova ili bivših članova ili bivših članova kriminlanih organizacija ili          povezanih  
sa istim,

 2) pokazitelji rada pravosudnih organa, 

3)medijski izveštaji, 

4) naučni radovi.

Pokušaji da istraživača da se infiltriraju u kriminalnu organizaciju, i na taj način dođu do bitnih 
informacija za determisanje ovog fenomena je najčešće osujećen već na početku, iz razloga što 
kriminalna grupa svakog svog novog člana, odmah na početku, primorava na vršenje teških 
krivičnih dela kako bi bila sigurna u njegovu lojalnost. U pokušajima da definišu organizovani 
kriminalitet, razni autori su to činili po ugledu na obrasce postupanja pojedinih kriminalnih 
grupa, što je dovelo do toga da svaka država ima svoju različitu definiciju iste pojave. S ciljem  
da pojam organizovanog kriminaliteta definišu na najbolji način , obuhvatajući zajedničke crte 
ove pojave  Konstatinović-Vilić Slobodanka i Kostić Miomir definišu organizovani kriminalitet 
kao najopasniji, najmanje poznat i nedovoljno naučno izučen oblik ispoljavanja profesionalnog 
kriminaliteta   (Konstantinović-Vilić,   Kostić,   2009:194).   Komitet   za   organizovani   kriminalitet 
međunarodnog udruženja šefova policije (International  Assotiation of Chiefs of Police -IAPC) je 
odredio četiri bitne karakteristike organizovanog kriminaliteta: 

1)Strukturna organizacija,

 2)kontinuirano pribavljanje profita, 

3)monopol, 

4)imunitet.

Glavni poslovi i aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa su oni koji opstaju zahvaljujući 
manipulisanjem ljudskim porocima i potrebama a to su : trgovina drogom, prostitucija, trgovina 
oružjem, trgovina ljudima, kocka, trgovina cigaretama i mnoge druge aktivnosti .

Pojam trgovine ljudima

5

Trgovina   ljudima   podrazumeva   prodaju   i   kupovinu   tj.   držanje   nekog   lica   u   cilju   njegove 
eksploatacije, kao i sve druge radnje koje mogu biti deo tog procesa, kao što su prevoz, čuvanje, 
skrivanje   i   sl.   U   takvim   slučajevima   je   uvek   prisutna   nečija   eksploatacija.   Ona   se   održava 
upotrebom sile, prevare, pretnje, otmice ili na drugi način. To je vid modernog ropstva koje 
zasniva na ponudi i tražnji i predstavlja vrlo unosan posao.

Što se više razvija tehnologija, mnogo je lakše formiranje kriminalnih organizacija koje se bavi 
trgovinom ljudima. Žrtve se tretiraju kao potrošni materijal i koriste se bez ikakvog ulaganja dok 
ne   postanu   neupotrebljive   kada   se   menjaju   novim   žrtvama.   Trgovina   ljudima   predstavlja 
najgrublji način kršenja ljudskih prava i jedno od najtežih krivičnih dela protiv čovečnosti  

1

 

budući   da   podrazumeva   eksploataciju   jednog   čoveka   zarad   sticanja   koristi   za   drugog.   Ona 
najdrastičnije ugrožava osnovna ljudska prava kao što su pravo na život, sloboda kretanja, izbor i 
sl.

U razmatranju ove pojave najčešće se koristi definicija trgovine ljudima koja je data u Protokolu 
za prevenciju, suzbijanje i kažnjavanje trgovine ljudima

2

 koji predstavlja dopunu Konvencije UN 

protiv transakcionog organozovanog kriminala Prema ovom rešenju „trgovina ljudskim bićima 
znači vrbovanje, prevoženje, prebacivanje, skrivanje i primanje lica, putem pretnje silom ili 
upotrebom sile  ili  drugih  oblika prisile,  otmice,  prevare,  obmane,  zloupotrebe ovlašćenja  ili 
teškog položaja ili davanjem ili primanjem novca ili koristi da bi se dobio pristanak lica koje ima 
kontrolu   nad   drugim   licem,   u   cilju   eksploatacije.   Eksploatacija   obuhvata,   kao   minimum, 
eksploataciju prostitucije drugih lica ili druge oblike seksualne eksploatacije, prinudni rad ili 
službu, ropstvo ili odnos sličan ropstvu, servitut ili uklanjanje organa.

Faze izvrsenja trgovine ljudima

Kada   je   reč   o   fazama   koje   se   javljaju   prilikom   izvršenja   trgovine   ljudima   razlikuju   se 

nekoliko faza i podfaza:

1. Namamljivanje;
2. Transport/transfer/prodaja i 
3. Različiti oblici ekspolatacije

Kako ističu Konstatinović-Vilić  Slobodanka i Kostić Miomir za svaku fazu može postojati 

posebna kriminalna mreža, a viktimizacija se dešava od početka i može imati razne oblike, od 
zastrašivanje     do   najtežeg   fizičkog   i   seksualnog   nasilja,   oduzimanje   slobode   kretanja   i 
dokumenata, dužničkog ropstva, prinude na prostituciju, prosjačenje, eksploatacije rada, rad u 
neprimereno teškim uslovima i sl.

1

 L. Milanović, B. Lajović, D. Barjaktarović, B. Radosavljević, Priručnik za obrazovni sistem – zaštita učenika od 

trgovačkih ljudi, Beograd, 2016, str. 12.

2

 Zakon o potvrđivanju Konvencije ujedinjenih nacija protiv transnacionalno organizovanog kriminala i dopunskih 

protokola, Sl. list SRJ-Međunarodni ugovori, br. 6/2001

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti