UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE
STUDIJE
Međunarodna policijska saradnja
Seminarski: Uloga europola u suzbijanju cyber
kriminala sa međunarodnim elemntom
STUDENTI: Amar Bukvić, Kerim Šišić
MENTOR:
Prof.dr. Eldan Mujić
Sarajevo, maj 2022.
3
2.
IZAZOVI POVEZANI SA NACIONALNIM PRAVNIM OKVIRIMA
Uprkos postojanju međunarodnih zakonodavnih instrumenata, razlike između domaćih pravnih
okvira u državama članicama i međunarodnih instrumenata često se pokažu kao ozbiljna
prepreka međunarodnoj krivičnoj istrazi i procesuiranju sajber kriminala, dijelom zbog
nepotpune transpozicije međunarodnih instrumenata u domaće zakonodavstvo. Glavne razlike
se odnose na kriminalizaciju ponašanja i odredbe za istragu sajber kriminala i prikupljanje e-
dokaza. Na primjer, postoje različite mjere i kazne širom MS u pogledu borbe protiv prijevare
bezgotovinskih sredstava plaćanja. Prilagođavanje i usklađivanje pravnih okvira često oduzima
mnogo vremena i teško, zbog brze evolucije okruženja prijetnji od kibernetičkog kriminala.
Sudska praksa može biti vrijedan alat za kompenzaciju nedostatka specifičnog zakonodavstva,
ali nažalost ne postoji mnogo sudske prakse koja se bavi novim razvojem (npr. kriminalna
zloupotreba kriptovaluta). Nadalje, postojeći operativni procesi (kao što je proces uzajamne
pravne pomoći (MLA)) mogli bi imati koristi od boljeg usklađivanja i racionalizacije. Jednako
tako, forenzičko-tehnički standardi za prikupljanje i prijenos e-dokaza mogli bi se dalje
razvijati, promovirati i usvojiti.Ista situacija se odnosi i na namjensko zakonodavstvo koje
konkretnije reguliše prisustvo i djelovanje organa za provođenje zakona u online okruženju.
Takvo zakonodavstvo bi trebalo uskladiti na nivou EU, što bi omogućilo efikasnije zajedničke
operativne akcije kao što su botnet velikih razmjera i/ili podzemni kriminalni forumi.
Konkretno mogućnosti praćenja kriminalnih aktivnosti na mreži i zakonitog prikupljanja
kritičnih dokaza na „Deep Webu“ i „Dark Webu“ mogle bi se uskladiti širom EU kako bi se
omogućile efikasne operativne aktivnosti i naknadno uvođenje dokaza u sudske postupke. Ovo
pitanje postaje sve veće važnosti zbog povećanih operativnih sigurnosnih mjera koje su
kriminalci usvojili na „Dark Webu“ (npr. dvofaktorska autentifikacija, šifrovana razmjena
poruka, escrow s više potpisa, itd.) nakon uspješnih operacija, kao što je uklanjanje Hansa i
AlphaBaya 46 kao i RAMP u 2017godini. Podzemni forumi ostaju vitalni dio poslovnog
modela kibernetičkih kriminalaca, uočen je i rastući afinitet među sajber kriminalcima prema
modernim uslugama razgovora koje nude end-to-end enkripciju. Ova situacija stvara dodatne
prepreke za policiju da iskoristi obavještajne podatke i dalje istražuje takve sajber zločine.
4
3.
EUROPOL
Kako navodi službena web stranica Ministarstva unutrašnjijh poslova Europol, odnosno
Europski policijski ured "osnovan je 1992. godine kako bi se bavio europskim
protukriminalnim obavještajnim djelatnostima. Smješten je u Haagu, Nizozemska, a njegovo
osoblje uključuje predstavnike agencija za provedbu zakona (policija, carina, imigracijske
službe itd.). Cilj Europola je pomoći državama članicama unije da uže i učinkovitije surađuju
u sprečavanju i borbi protiv organiziranoga međunarodnoga kriminala, najviše protiv:
krijumčarenja droga,
imigracijskih mreža,
krijumčarenja ukradenim vozilima,
trgovine ljudima, uključujući dječju pornografiju,
krivotvorenja novca i drugih sredstava plaćanja,
krijumčarenja radioaktivnim i drugim nuklearnim tvarima
terorizma.
Europol podupire države članice putem:
"olakšavanja razmjene informacija između Europola i časnika za vezu Europola (ELO).
Djelatnici za vezu pridruženi su Europolu od strane država članica Unije kao predstavnici
njihovih nacionalnih agencija za provedbu zakona te tako nisu pod izravnom upravom Europola
i njegovoga direktora. Oni djeluju u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom",
"pružanja operativne analize i podupiranja operacija država članica",
"pružanja stručnosti i tehničke potpore za istrage i operacije koje se provode u okviru
Unije, pod nadzorom i pravnom odgovornošću država članica",
"stvaranjem strateških izvješća (npr. procjena rizika) i kriminalističkih analiza na
temelju informacija dobivenih od država članica ili prikupljenih iz drugih izvora".
3.1 Europski centar za kibernetički kriminal - EC3
Europol je u svom dokumentu intrnetom potpomognutom organiziranom kriminalu
identificirao da je Europska unija zbog svoje mrežne infrastrukture i oslanjanja nacija na online
usluge ključna meta kibernetičkog kriminala. U aprilu 2010. godine Vijeće Europske Unije
