Odlomak

Informacione i komunikacione tehnologije, a posebno internet, već dvije decenije postaju sve važniji aspekt globalnog društvenog, političkog i ekonomskog života, a danas su okosnica globalnog informisanog društva. Njihova evolucija i razvoj donijeli su mnoge prednosti, ali i prijetnju i praksu ozbiljnih kibernetičkih napada, sajber špijunaže i kibernetičkog kriminala unutar virtuelnog, umreženog ekosistema u kojem živimo. U tom kontekstu, Evropska unija u posljednjih deset godina razvija svoje politike prema sajber prijetnjama. Drastično smanjenje sajber kriminala predstavljeno je kao ključni prioritetni cilj u strategiji kibernetičke sigurnosti Evropske unije (2013) koja ispisuje nekoliko pravaca djelovanja, uključujući poboljšane operativne sposobnosti za borbu protiv sajber kriminala. Fokusirajući se na operativne aspekte, a posebno na zajedničku radnu grupu za borbu protiv kibernetičkog kriminala Evropskog centra za kibernetički kriminal, ovaj rad pokazuje kako ovo predstavlja novo, kolaborativno i fleksibilno upravljanje ograničeno širim formalnim miljeom, što odražava složenost istraga kibernetičkog kriminala. Također se pokazuje da, uprkos relativnom uspjehu J-CAT-a, izazovi i dalje ostaju.

IZAZOVI POVEZANI SA NACIONALNIM PRAVNIM OKVIRIMA

Uprkos postojanju međunarodnih zakonodavnih instrumenata, razlike između domaćih pravnih okvira u državama članicama i međunarodnih instrumenata često se pokažu kao ozbiljna prepreka međunarodnoj krivičnoj istrazi i procesuiranju sajber kriminala, dijelom zbog nepotpune transpozicije međunarodnih instrumenata u domaće zakonodavstvo. Glavne razlike se odnose na kriminalizaciju ponašanja i odredbe za istragu sajber kriminala i prikupljanje edokaza. Na primjer, postoje različite mjere i kazne širom MS u pogledu borbe protiv prijevare bezgotovinskih sredstava plaćanja. Prilagođavanje i usklađivanje pravnih okvira često oduzima mnogo vremena i teško, zbog brze evolucije okruženja prijetnji od kibernetičkog kriminala. Sudska praksa može biti vrijedan alat za kompenzaciju nedostatka specifičnog zakonodavstva, ali nažalost ne postoji mnogo sudske prakse koja se bavi novim razvojem (npr. kriminalna zloupotreba kriptovaluta). Nadalje, postojeći operativni procesi (kao što je proces uzajamne pravne pomoći (MLA)) mogli bi imati koristi od boljeg usklađivanja i racionalizacije. Jednako tako, forenzičko-tehnički standardi za prikupljanje i prijenos e-dokaza mogli bi se dalje razvijati, promovirati i usvojiti.Ista situacija se odnosi i na namjensko zakonodavstvo koje konkretnije reguliše prisustvo i djelovanje organa za provođenje zakona u online okruženju. Takvo zakonodavstvo bi trebalo uskladiti na nivou EU, što bi omogućilo efikasnije zajedničke operativne akcije kao što su botnet velikih razmjera i/ili podzemni kriminalni forumi. Konkretno mogućnosti praćenja kriminalnih aktivnosti na mreži i zakonitog prikupljanja kritičnih dokaza na „Deep Webu“ i „Dark Webu“ mogle bi se uskladiti širom EU kako bi se omogućile efikasne operativne aktivnosti i naknadno uvođenje dokaza u sudske postupke. Ovo pitanje postaje sve veće važnosti zbog povećanih operativnih sigurnosnih mjera koje su kriminalci usvojili na „Dark Webu“ (npr. dvofaktorska autentifikacija, šifrovana razmjena poruka, escrow s više potpisa, itd.) nakon uspješnih operacija, kao što je uklanjanje Hansa i AlphaBaya 46 kao i RAMP u 2017godini. Podzemni forumi ostaju vitalni dio poslovnog modela kibernetičkih kriminalaca, uočen je i rastući afinitet među sajber kriminalcima prema modernim uslugama razgovora koje nude end-to-end enkripciju. Ova situacija stvara dodatne prepreke za policiju da iskoristi obavještajne podatke i dalje istražuje takve sajber zločine.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 15 stranica
  • Međunarodna policijska saradnja Prof.dr. Eldan Mujić
  • Školska godina: 2022
  • Seminarski radovi, Kriminalistika
  • Bosna i Hercegovina,  Sarajevo,  UNIVERZITET U SARAJEVU Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije  
  • ,

Više u Seminarski radovi

Komentari