XML informacionih sistema
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
BLACE
DIPLOMSKI RAD
TEMA
:
DIZAJN INFORMACIONIH SISTEMA
BAZIRAN NA XML-U
Student:
Profesor:
Oktobar 2014, Blace
SADRŽAJ
UVOD
...............................................................................................................................3
I DIZAJN
........................................................................................................................8
III INFORMACIONI SISTEM
......................................................................................9
III ŠTA JE XML
?...........................................................................................................10
3.1. Pregled XML-a i njegovih osobina...............................................................11
IV KRATKA ISTORIJA MARKIRANJA
..................................................................14
V NAMENA XML-a
...........................................................................................15
5.1. Prednosti............................................................................................ 16
5.2. Nedostaci........................................................................................... 16
VI FUNKCIONALNOST XML-
a...................................................................................17
6.1. Sintaksa..........................................................................................................................18
VII DELOVI XML-a
.....................................................................................................19
7.1. Gde se XML koristi i gde se još može koristiti?......................................................20
VIII ŠTA JE WORLD WIDE WEB CONSORTUM
..................................................22
IX KRATAK PREGLED METODOLOGIJE
...........................................................23
X RAZVOJ SPECIFIKACIJA SOFTVERA KORISCENJEM II*S CASE
..........26
10.1. Konceptualni dizajn karakteristika IS...................................................................27
10.2. Implementacija dizajna IS karakteristika............................................................29
XI XML SPECIFIKACIJE KORISNIČKOG INTEFEJSA
....................................30
11.1 Inicijalne XML specifikacije informacionog sistema.........................................34
11.1.1. Inicijalne XML specifikacije aplikacije (IXSA)..............................................34
11.1.2.Inicajlne XML specifikacije programa..............................................................35
11.2 Dizajn finalnih XML specifikacija.........................................................................37
XII GENERISANJE PROTOTIPOVA APLIKACIJA
............................................40
ZAKLJIČAK
.................................................................................................................45
LITERATURA
..............................................................................................................47
2

Unified Process
(RUP), koji su bazirani na korišćenju UML-u (
Unified Modeling
Language
). Ove metodologije definišu brojne apstraktne koncepte, tipove specifikacija, i
procedure koje mogu biti primenjene u razvoju softvera. Struktura i sadržaj ovih
specifikacija su obično dobro definisane, ali postoji potreba za pridržavanjem pojedinih
formata dokumenata, kao što je MS Word DOC format, ili određeni nosilac strukture
CASE alata, koji je zamišljen da se koristi u procesu razvoja softvera. Zbog toga je
mogućnost razmene tako struktuiranih specifikacija između različitih nosilaca, ili
proširenje njihovih definicija, veoma ograničeno.
Sa druge tačke gledišta istog problema je taj da današnji CASE alati veoma često
podržavaju generisanje softverskih rešenja koja potpuno zavise od vremena obrade u
okruženju. Drugim rečima :
- Struktura specifikacija transakcionih programa i aplikacija je tesno povezana sa
nosiocem strukture i generatorom koda, i
- Generator koda je tesno povezan sa određenim run-time okruženjem.
Prema tome, izbor specifičnog run-time okruženja veoma utiče od izbora CASE
alata i obrnuto. Ova međusobna veza može da ima negativne posledice, naročito kada je
primenjen reinženjering IS, ili ako je neophodan prenos na novu softversku platformu.
Ako, na primer, postoji potreba da se prenesu IS aplikacije na novu softversku platformu,
koja je bazirana na potpuno novim IT konceptima, run-time okruženja će se promeniti.
Sa velikom sigurnošću možemo pretpostaviti da trenutni CASE alat neće podržati
novu platformu. Prema tome, mora biti zamenjen sa drugim koji odgovara novoj
platformi. Međutim, promena CASE-a će prouzrokovati kompleksan problem
transformisanja i restruktuiranja IS specifikacija koje moraju biti isporučene od starog
nosioca i uvezene u novi. Dakle, to može da poveća ukupne troškove i vreme razvoja
projekta.
Glavni cilj dokumenta je da prezentuje metodologiju za dizajniranje specifikacija
transakcionih programa i aplikacija IS koje su nezavisne od vremena obrade u okruženju.
4
Da bi postigli taj cilj, moramo:
1. Definisati početne specifikacije transakcionih programa i aplikacija koristeći
CASE alat, na početku metodologije. Ove specifikacije su formalne od kada su
kreirane i koriste notaciju sa preciznom sintaksom i značenjem.
2. Izraziti inicijalne specifikacije kao XML dokumente. Ovi XML dokumenti, koji
se nazivaju XML specifikacije, su važeći u smislu DTD-a koji definišu strukturu
i ograničenja specifikacija softvera.
3. Primeniti redosled XSL transformacija na početne XML specifikacije da bi se
izradile krajnje XML specifikacije.
Korišćenje XML-a da se izraze početne i završne specifikacije čini ih nezavisnim
od oba nosioca izabranog CASE alata i run-time okruženja. Na taj način, rukovodioci
projekta će imati više slobode u donošenju odluka koje se tiču izbora run-time okruženja i
CASE alata.
U dizajniranju specifikacija transakcionih programa, koristimo zajednički model
korisničkog interfejsa (User Interfase - UI), i izražavamo specifikacije validnog XML
dokumenta. Zajednički UI model omogućava izradu softvera sa jedinstvenom logikom i
funkcionalnošću. Dakle, predstavljanje i opisivanje ovog zajedničkog UI modela, je još
jedan cilj ovog rada.
Konačno, takođe koristimo XML specifikacije za automatsko generisanje izvršnih
prototipa transakcionih programa i aplikacija. Krajnji cilj ovog rada je opisivanje procesa
generisanja prototipa koji je baziran na korišćenju XSL transformacija i Java
programskog okruženja.
Uvodimo koncept XML specifikacija IS koje su nezavisne i od CASE alata i od
run - time okruženja, i diskutujemo o ulogama ZML -a i UML - a u realizaciji
standardnih modela informacija u sledećim paragrafima.
Z jezička specifikacija je propisan jezik baziran na ISO Z Standardu (2002).
Uglavnom, može biti korišćen kao standard jezika za formalno određivanje transakcionih
5

UML modeli, izričito koriste izvršni UML, često mogu biti pokazani kao MDA - ova
platforma - nezavisnih modela, glavna prepreka ovog pristupa je ta da su ovi modeli
previše opširni, zbog toga što je izvršni UML čuvan kolikogod je moguće tako da se
može koristiti za širok spektar različitih domena"
. Osim toga, autori izjavljuju da "
nazalost, standard UML metamodela je neadekvatan za izražavanje postojanosti između
dizajna modela i odgovarajućeg programskog koda. Ovo se dešava najčešće zbog toga što
UML metamodel sadrži potpun skup metoda kao što je specifična implementacija"
.
Otvoreno pitanje je kako dizajnirati i odrediti zajednički UI model, koji će biti
pogodan za primenu u svim softverskim aplikacijama IS. Jedna od željenih osobina
takvog zajedničkog modela je nezavisnost. Nezavisnost ovde označava činjenicu da UI
model može biti nezavisan od:
- Bilo kog run - time okruženja, i
- Bilo kojih formalizama, notacija ili struktuiranih pravila koja se koriste u dizajnu IS
specifikacija.
Na ovaj način, u slučaju prebacivanja podataka trenutnih IS aplikacija na novu
softversku platformu, nezavisan UI model će ostati nepromenjen.
Markerski (označavajući ) jezici mogu takođe biti korišćeni za kreiranje UI.
Postoje dve prednosti, a to su deklatarivnost i proširivost. Proširivost označava činjenicu
da omogućavaju mehanizme da uvedu nove apstraktne koncepte na meta nivou. Prema
tome, mogu biti pogodni za dizajniranje zajedničkih UI modela, tj. da omoguće
apstraktne koncepte koji će napraviti nezavisne modele. Sposobnost da se omogući run -
time nezavisnost je bio razlog zašto je izabran XML da opiše zajednički UI.
S. Allen, S.F. Gilani, J. H. Pedersen, R. Raghunathan, J. Reid,
Od početka… C# baze podataka
, 2003
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti