Primena RFID tehnologije u logistici i lancima snabdevanja
1 |
P a g e
SEMINARSKI RAD
TEMA
PREDMET
2 |
P a g e
SADRŽAJ

4 |
P a g e
UVOD
Razvoj tehnologije svakim danom sve više utIče na svetsko tržište. Kako bi ostali ili postali
tržišni lideri, najveće stvari se ne mogu dopustiti samo praćenje tehnoloških trendova. Sve jača
konkurencija i pritisak tržišnih izazivača i sledbenika tera lidere na stalne inovacije i u tehničko-
tehnološkom segmentu poslovanja. Uz proizvodnju, logistika je poslovna funkcija koju najviše
zahvaćaju tehnološke inovacije i unapređenja.
U ovom radu analizirana je pojava nove tehnologije koja najveći pozitivan uticaj na poslovanje
ostvaruje upravo u logističkim aktivnostima, s posebnim naglaskom na logističke aktivnosti
trgovinskih maloprodajnih lanaca.Prema američkom logističkom društvu logistika je „…proces
planiranja, ostvarivanja i kontrole učinkovitih, troškovno efektivnih tokova i skladištenja
sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda i time povezanih informacija od tačke isporuke do
tačke primanja, primereno zahtevima kupaca.“ (Zelenika, 2005: str. 20). Temelj za odvijanje
logistike kao poslovne funkcije i aktivnosti su logistički sastavi i logistički procesi. Jasna i
jednostavna definicija kaže kako su logistički sastavi zapravo sastavi prostorno vremenske
preobrazbe dobara, a procesi koji u njima teku nazivaju se logistički procesi (Segetlija, 2002: str.
22). Razvojem logističkih procesa često se posezalo za različitim tehnologijama automatske
identifikacije (AutoID – Auto Identification tehnology), kako bi se što uspešnije ostvarila
osnovna svrha logistike – poboljšanje protoka dobara i informacija kroz kompaniju ali i kroz
celokupni opskrbni lanac. Automatska identifikacija je širok pojam koji se odnosi na metode
prikupljanja podataka i njihovog izravnog unošenja u računarski sastav bez ljudskog delovanje.
U automatsku identifikaciju ubrajaju se sledeće tehnologije: barkod, OCR (Optical Character
Recognition ili tehnologija optičkog prepoznavanja znakova), čip kartice, biometrijske
tehnologije (otisci prstiju i ruke, prepoznavanje glasa i očna identifikacija) i RFID-tehnologija
(Radio Frequency Identification – tehnologija radijsko frekvencijske identifikacije). Od svih
AutoID tehnologija upravo RFID-tehnologija ima najveći razvojni potencijal i najširu moguću
primenu, ne samo u logistici nego i u brojnim drugim ljudskim delatnostima.
Iako je RFID-tehnologija poznata već više od pedesetak godina njein pojačan razvoj poslednjih
godina, s ciljem primene u trgovini i logistici, može se opravdati promenama koje se javljaju u
5 |
P a g e
opskrbnom lancu – prvenstveno znatno pojačanom ulogom trgovaca u odnosu na proizvođače.
Naime, veliki trgovački lanci koji se okrupnjavaju na globalnom nivou, preuzimaju primat u
SCM-u (Supply Chain Management). Trgovački lanci traže i diktiraju različite načine smanjenja
troškova kako bi uz istu ili smanjenu razinu cena zadržali i
povećali vlastitu konkurentsku sposobnost. Jedan od načina smanjivanja troškova jest i uvođenje
nove (ili barem poboljšane) tehnologije kao što je RFID-tehnologija. RFID-tehnologija najveće
uštede ostvaruje upravo u logističkim troškovima, a koji u proseku čine između 20 i 25%
ukupnih troškova trgovinskoga poduzeća (Segetlija, 2005.: str. 70.), a prema nekim autorima iz
SAD-a i do 50% od cene koštanja gotovog proizvoda (Segetlija, 2002.:str. 17.)

7 |
P a g e
1.1. Istorija RFID pločica
Kao preteča RFID tehnologije uzima se izum Lava Teremina, ruskog pronalazača, koji je 1945.
konsturisao špijunski alat — vrstu
koja je koristila energiju radio-talasa da bi slala
signale. Kao takav, ovaj uređaj nije mogao da bude detektovan osim kada je daljinski napajan i
osluškivan. Takva konstrukcija davala mu je i svojstvo teorijski neograničenog veka trajanja.
Slična tehnologija korišćena od strane Britanaca u Drugom svetskom ratu jeste IFF
(Identification friend or foe) razvijena 1939. i korišćena od strane saveznika da identifikuje
avione kao savezničke i neprijateljkse korišćenjem kodiranih radarskih signala i identifikacionih
tagova. Svrha ove tehnologije bila je da se izbegnu napadi između savezničkih aviona kao i
napadi na civilne letelice, a ostvarene su i prednosti u pogledu automatskog informisanja stanica
na zemlji preko odzivnog signala i bolje koordinacije.
U aplikacijama za praćenje, RFID se pojavio 1980ih godina i brzo zadobio veliku pažnju zbog
svoje sposobnosti da prati pokretne objekte. Kao prefinjena tehnologija, sa neslućenim
mogućnostima primene, on se stalno razvija i spektar mogućih upotreba ove tehnologije se stalno
širi.
Pretpostavlja se da je prvi istraživački rad koji je objavljen delo Hari Stokman-a (Harry
Stockmann) koji je taj rad objavio 1948. godine pod naslovom “Komunikacija kao odraz moći”.
Stokman je već tada predvideo da do široke primene RFID pločica predstoji dug i mukotrpan rad
na istraživanju i irazvoju na polju radio frekvencionih komunikacija. I kao što smo videli bilo je
potrebno više od 30 godina da bi RFID pločice zaživele u praksi.
1.2. Razvoj RFID tehnologije
Problem koji se danas nastoji rešiti uvođenjem nove tehnologije je — kako pratiti jedinstveni
proizvod od njegovog nastanka do krajnjeg potrošača. Standardni bar-kod identifikuje samo
proizvođača i proizvod, ali ne i jedinstveni artikal. Bar-kod na omotu čokolade je isti na svakom
omotu iste vrste čokolade, pa je nemoguće putem samog bar-koda izdvojiti tačno određeni
proizvod. RFID transponder, naprotiv, nosi identifikator — serijski broj jedinstven samo za taj
specifični proizvod.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti