Vrste vjerojatnosti
Klasična definicija vjerojatnosti smatra da su svi elementarni događaji jednako mogući i da je njihov potpuni skup konačan. Kod slučajeva kada ta dva uvjeta nisu zadovoljena potrebno je provesti aksiomatsku...
Klasična definicija vjerojatnosti smatra da su svi elementarni događaji jednako mogući i da je njihov potpuni skup konačan. Kod slučajeva kada ta dva uvjeta nisu zadovoljena potrebno je provesti aksiomatsku...
P ( A 1 ) − P ( A ) = lim n →∞ [P] [(] [C] [n] [)][ =][ lim] n →∞ [P] [(] [A] [1] [\] [A] [n]...
Verovatnoća (po aksiomatskoj definiciji) – svaka funkcija R definisana na slučajnim događajima koja preslikava slučajne događaje u realne brojeve i ima tri osobine. Neka je Ω prostor elementarnih događaja za...
discipline. Uvedena aksiomatika bila je osnov za intenzivan razvoj novih pravaca u teoriji verovatnoće koji su omogućili istraživanje veoma složenih procesa i pojava u prirodi, nauci, tehnici i društvu. Kod...
discipline. Uvedena aksiomatika bila je osnov za intenzivan razvoj novih pravaca u teoriji verovatnoće koji su omogućili istraživanje veoma složenih procesa i pojava u prirodi, nauci, tehnici i društvu. Kod...
Ako se analizira verovatnoća ostvarenja jednog događaja, verovatnoća se deli na klasičnu, empirijsku, statističku, geometrijsku i aksiomatsku. Verovatnoće mogu biti: -Klasična verovatnoća -Geometrijska verovatnoćća -Statistička verovatnoća -Aksiomatska verovatnoća. Osobine klasične...
Pravila računanja vjerovatnoće 1. prema prvom aksiomu - svakom od mogucih ishoda moze se dodjeliti broj jednak ili veci od 0. 2. drugi aksiom postulira da se vjerovatnoca ostvarenja bilo...
Prikazani su svi rezultati za ovaj upit.